Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svjetsko, a naše
  • 16.02.2022. 09:00
  • Splitsko-dalmatinska, Šolta

Šoltanka - autohtona sorta maslina zaslužna za vrhunsko ulje

Potražnja daleko nadilazi ponudu, ali broj novih maslinika i ekoloških proizvođača raste, pa ne brinemo za budućnost maslinarstva na Šolti. No, preduvjet je navodnjavanje, upozorava Zlatko Burić, predsjednik udruge Zlatna Šoltanka

Foto: Zlatko Burić
  • 317
  • 73
  • 0

Šoltanka se još naziva i levantinka, autohtona je sorta potekla upravo s otoka Šolte, po kojem je i dobila ime. Vrlo je zahvalna za proizvodnju jer je samooplodna i u povoljnim uvjetima obilato rađa svake godine.

I to najčešće u grozdovima, a u jednom ima u prosjeku od tri do pet plodova. Uglavnom su teški četiri grama, duguljasti i srednje veličine te sadrže između 16 i 22 posto ulja. Stablo ove sorte je snažno, razgranato i kuglaste krošnje.

Koje su njezine prednosti?

Koje su njezine najveće prednosti saznali smo od Zlatka Burića, predsjednika udruge Zlatna Šoltanka. Objašnjava nam, pozivajući se na knjigu pokojnog prof. dr. sc. Mirka Gugića, da se radi o jednoj od najboljih na svijetu te ona po svojim svojstvima nimalo ne zaostaje za proglašenom super sortom barneom iz Izraela.

Njezine vrline su prepoznali brojni domaći maslinari, pa je levantinka danas vrlo tražena, raširena po cijeloj Dalmaciji, ali i šire. I što je još važno, dobro je prilagodljiva novim uzgojnim uvjetima. Dodaje da je vizualno vrlo lijepa te izdaleka uočljiva i prepoznatljiva, a stručna suradnica i voditeljica panela Instituta za jadranske kulture dr. sc. Mirella Žanetić ju iznimno cijeni zbog njezinih organoleptičkih svojstava.

"Izražena voćnost po zelenoj jabuci, svježoj travi i zelenom plodu masline. U ustima daje svježe voćne note kojima dominiraju badem, zelena rajčica i aroma začinskog bilja, uz izrazitu usklađenost srednje pikantnosti i ugodne gorčine", opisuje ona. 

Zlatna Šoltanka je udruga tamošnjih proizvođača vrhunskog maslinovog ulja sa zaštićenom oznakom izvornosti. S obzirom na to da se za kvalitetu čulo već nadaleko širom svijeta, pitamo njihovog predsjednika kakvog je okusa ulje njihove autohtone sorte. Burić ga opisuje kao ulje fine gorčine i intenzivne pikantnosti, nerijetko popraćeno osebujnom voćnošću, što su vrlo poželjna svojstva, bez obzira na to što je širi krug potrošača navikao na ona "blaga" iz trgovačkih lanaca ili na ona odgorčena u vodi ili moru.

Levantinka obilato rađa

"Naše ulje je takvoj populaciji preintenzivno ili pregorko. Međutim, kombinacijom ulja od šoltanke i oblice, druge najrasprostranjenije sorte na otoku Šolti, pokrivamo veliki spektar ukusa potrošača", pojasnio je.

Kaže i da ako uzmemo u obzir sve njene prednosti i nedostatke, a i činjenicu da je na ovim prostorima zajedno sa Oblicom preživjela tisuće godina, ne vidi razloga da ih potcjenjujemo i da na njihovo mjesto sadimo neke nove sorte bilo iz drugih maslinarskih područja, bilo iz laboratorija, osim u eksperimentalne svrhe. "Mi u maslinovom ulju ne vidimo samo izvor masnoće, već uživamo u širokom spektru aroma i ludih mirisnih varijanti, koje svakom jelu daju poseban doživljaj", opisuje ovaj maslinar. 

A nedostaci?

Kako kaže, osjetljiva je na paunovo oko, pa je ne bi trebalo saditi u udolinama i loše osunčanim terenima. Mišljenja je da su razlozi za to njezina bujna krošnja i veliki listovi. 

"Zbog bujne krošnje i dugih izboja prevladava mišljenje da je ne treba puno rezati, ali na određenim pozicijama je uz redovito tretiranje bakrenim pripravcima prorjeđivanje krošnje dobra prevencija protiv paunovog oka", objašnjava predsjednk udruge dodavši da ona ima ukusno meso pa se koristi i kao stolna. No manje je pogodna za to u odnosu na oblicu, jer ima čvršću kožicu.

Iz istog razloga, ali i zbog oblika ploda, maslinova muha ju manje napada nego oblicu, pa ju u mješovitim maslinicima neće napadati sve dok ima dovoljno oblice. 

"Ako se uzmu u obzir sve prednosti i nedostaci šoltanke, a i činjenica da je na ovim prostorima zajedno s oblicom preživjela tisuće godina, ne vidim razlog da se te dvije sorte podcijeni i da se na njihovo mjesto sade neke nove", smatra on.

Proces nastanka šoltanskog ulja

Na otoku Šolti nema maslinika s više od 1.000 stabala, što je po mišljenju našeg sugovornika granica za isključivo ručnu berbu. Dodaje da ručna berba nema alternativu ako se želi dobiti savršene plodove i postići visoku kvalitetu ulja, jer svaki plod prođe nekoliko puta kroz ruke berača, te se odmah izabiru samo zdravi, sočni, svježi i neoštećeni koji se istog dana nose na preradu u modernu otočnu uljaru Olynthia.

Dobiveno se sprema u spremnike od inoxa, odvaja se pažljivim dekantiranjem od taloga dva puta. Na tržište se stavlja nakon prvog dekantiranja kao mlado maslinovo ulje, olio nuovo, te nakon drugog dekantiranja najčešće početkom ožujka.

Šoltanka se na otoku bere u velikom vremenskom rasponu. Rana berba počinje već početkom listopada, a ulje visoke kvalitete postiže se i plodovima koji su ubrani čak do sredine studenog. U normalnim klimatskim uvjetima najbolji omjer kvalitete i randmana se postiže sredinom listopada. Količina ulja u plodu je tada između 16 i 22 poso. 

"Hladnim dvostupanjskim postupkom prerade na temperaturi od 25°C do 27°C početkom listopada prosječni randmani su oko 12, sredinom listopada oko 15 posto, a krajem listopada oko 16", objašnjava nam predsjednik udruge čiji su proizvođači prvaci svijeta kad je u pitanju kvaliteta njihovih ulja.

Sadile se na manje vrijednom terenu

Na Šolti su maslinici raštrkani po cijelom otoku, od obalnog pojasa uz more do proplanaka u sredini otoka. Burić objašnjava da su se stabla maslina sadila uglavnom na manje vrijednom terenu, na kamenitim i strmim proplancima. Iako su na otoku sađene uglavnom sorte oblica i šoltanka, različite mikrolokacije daju ulju s ovog otoka svoj pečat, zbog čega posjeduju mnoštvo različitih okusnih i mirisnih nota. 

Svoj put vide u ekološkoj proizvodnji koja se očituje u odustajanju od korištenja herbicida, pesticida i umjetnog gnojiva te proizvodnji koja daje zdrave plodove s čvrstom staničnom strukturom, a oni kvalitetni su glavni preduvjet za vrhunsko ulje.

Tomislav Duvnjak glavni "krivac" za uspjeh dalmatinskih maslinovih ulja u New Yorku

"Opredjeljenje za kvalitetu nauštrb kvantitete, kontrolirana proizvodnja, pakiranje, prodaja i promidžba s jedne strane, a raznolikost mirisnih i okusnih komponenata s druge – uz nenadmašive arome sorte šoltanke, zaslužni su za razigranost i vrhunsku kvalitetu naših ulja, kao i za brojne nagrade i priznanja na međunarodnim natjecanjima širom svijeta", ponosno ističe.

Borba sa štetnicima i vremenskim neprilikama

Ova sorta u pravilu dobro podnosi niske temperature. Naš sugovornik je mišljenja da je glavni razlog u elastičnoj i glatkoj kori debla i grana, a ako se želi postići vrhunske rezultate, uzgoj maslina zahtijeva cjelogodišnju predanost i rad.

"Savršeno ekološki prihvatljivo i za čovjekovo zdravlje blagotvorno maslinovo ulje moguće je dobiti jedino brižljivim promatranjem, sprječavanjem svih nedaća i opasnosti koje se javljaju u masliniku od kretanja vegetacije do zrenja plodova", dodaje on.

U suradnji sa Savjetodavnom službom Ministarstva poljoprivrede na Šolti se pomno prati razvoj populacije maslinove muhe. Preventivno se plod polijeva otopinom kaolina, čime se iritiraju nametnici masline, a muhi se dodatno otežava polaganje jaja.

Ministarstvo poljoprivrede na Šolti se prati razvoj populacije maslinove muhe

"Kod jačeg napada koristimo ekološke preparate Succes bait i Neemazal, dok kod jakog napada jesenske generacije pokušavamo ranom berbom biti brži od muha", pojašnjava. Naravno, ističe, klimatske okolnosti su vrlo važan faktor u uzgoju maslina, baš kao što je slučaj s većinom biljaka u svijetu. Velike vrućine praćene nedostatkom vode u proljeće mogu ispržiti pup, cvat i mlade plodove. Međutim, visokim temperaturama u ljetnim mjesecima se uzgajivači šoltanke vesele jer ometaju razvoj ličinki muhe, pa čak i uništavaju odraslu populaciju. 

Nužno je navodnjavanje

Problemi tamošnjih maslinara isti su kao i na ostalim dalmatinskim otocima, objašnjava naš sugovornik. To su prije svega dugi sušni periodi tijekom ljeta, neravnomjerna raspoređenost oborina tijekom godine i nepostojanje sustava navodnjavanja.

"Smatram da je dosadašnja vlast na svim razinama polagala premalo značaja ovom problemu", istaknuo je. Kako dodaje, svima je jasno da zbog klimatskih promjena i galopirajućeg globalnog zatopljenja bavljenje profitabilnom poljoprivrednom proizvodnjom bez navodnjavanja nije moguće, a EU financira 100 posto troškova planiranja i gradnje sustava navodnjavanja. "Nevjerojatno je da još ni na jednom dalmatinskom otoku nije napravljen niti jedan ozbiljan korak", upozorio je. 

Zabrinjavajuće je to da otoci gube svoje mlade stanovnike, a idealna mogućnost preživljavanja ondje uz turizam upravo je moderno maslinarstvo i vinogradarstvo. Općina Šolta sufinancira nabavu vode za navodnjavanje iz vodoopskrbnog sustava u ograničenim količinama, a ona se raznosi vatrogasnim cisternama do čestica koje su dostupne i koje imaju vodospreme.

"Ovo može biti samo privremeno rješenje iz više razloga: cijena vode je i uz subvenciju još uvijek previsoka, ona je potrebna u vrijeme kad je i turizmu najpotrebnija, rijetki maslinici imaju vodospreme s dovoljnim kapacitetom i pitka voda zbog sadržaja klora nije najbolje rješenje za poljoprivredu", nabraja.

Nisu konkurencija OPG-ima

Što se tiče problema oko plasmana ulja na tržište, on kaže da intenzivni uzgoj, mašinsko branje i masovna industrijska proizvodnja daju drugačiju kategoriju i nisu konkurencija malim obiteljskim gospodarstvima. "Zabluda je da potrošači očekuju od nas da prodajemo ovaj kompleksni proizvod po cijenama iz samoposluge", rekao je. 

Kako tvrdi, njihovo mjesto na tržištu je na vrhu ljestvice – visoko kvalitetno je, po mogućnosti s ekološkim certifikatom i sa zaštićenom oznakom izvornosti kao garancijom podrijetla i opisane kvalitete. Također, visoke nagrade na velikim međunarodnim natjecanjima dodatna su sigurnost za potrošače da se ovdje radi o iznimnom proizvodu.

Šoltansko maslinovo ulje plasiraju u Hrvatskoj, SAD-u, Poljskoj i Njemačkoj putem malih lanaca i trgovina s visokokvalitetnim domaćim proizvodima. "Potražnja daleko nadilazi ponudu, ali broj novih maslinika i ekoloških proizvođača raste svake godine, pa ne brinemo za budućnost maslinarstva na Šolti, no, preduvjet je navodnjavanje", zaključio je Burić.


Fotoprilog


Tagovi

Šoltanka Zlatko Burić Levantinka Masline Maslinovo ulje Otok Šolta


Autor

Matko Hmelik

Više [+]

Student na petoj godini smjera agroekologija na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaljubljenik u prirodu i ekološku poljoprivredu.