Pretraga tekstova
Važno je ostaviti više kratkih rodnih grančica, a izrođene grane mijenjati, ako nemaju dovoljno pupova ili skratiti na bočnu kratku grančicu, ako je puna rodnih pupoljaka.
Stanley je, kao i većina ostalih sorti šljiva, u ovoj godini imala izuzetno dobar rod. Imajući u vidu da se slabije razgranava i da nema puno skeletnih grana, prilikom rezidbe pažnju bi trebalo obratiti na ostavljanje dužih, a tanjih grana.
Takve grane nalaze se, ne samo u donjem dijelu krošnje, već i gornjem. Iako ova sorta najviše rađa na kratkim rodnim grančicama i svibanjskim kiticama, u praksi je primijećeno da i duže rodne grane imaju na sebi dosta roda i da ne prave konkurenciju ostalim rodnim granama.
Razlog je što se takve grane, kad se opterete rodom, same savijaju pod kutom koji ne zasjenjuje ostatak krošnje, posebno srednji i gornji dio. Po jednom stablu trebalo bi ostaviti četiri do pet ovakvih grana.
Inače, rezači duže grane na ovoj sorti, u gornjem dijelu krošnje, uglavnom smatraju za vodopije i često ih orežu tako da nema nijedna u krošnji. Ako se ostave dvije godine, a tanke su i nisu previse dugačke i debele, onda su idealne za ostavljanje kao budući nositelji rodnosti jer mogu rađati barem dvije godine.
Isto tako, važno je ostaviti više kratkih rodnih grančica, a izrođene grane mijenjati, ako nemaju dovoljno pupova ili skratiti na bočnu kratku grančicu, ako je puna rodnih pupoljaka. Većina rezača prilikom rezidbe voli raditi sa sortom Stanley, upravo zbog mnoštva kratkih grančica punih rodnih pupova i istina je da rađa bez obzira na način rezidbe. Ipak, trebalo bi ostaviti prozračnu krošnju i odstraniti sve debele grane koje zasjenjuju unutrašnjost, jer je svjetlost važna za bolju diferencijaciju rodnih pupova.
Što se tiče otpornosti na bolesti, ova sorta osjetljiva je na moniliju, zbog čega se pažnja najviše mora usmjeriti na razdoblje prije, tijekom i poslije cvjetanja. U tom slučaju, ne bi trebalo biti većih problema u praksi.
Koriste se bakreni preparati i vapno, u jesen i rano proljeće, te fungicidi prije i poslije cvjetanja. Nije 100% otporna na šarku šljiva, ali je dobro podnosi, još bolje od čačanske rodne. Uz redovnu zaštitu kontaktnim preparatima, nema puno problema ni s plamenjačom.
Tagovi
Rezidba šljiva Monilija Šarka šljiva Rodne grane Stanley Svibanjske kitice
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Dražen Kaučić
prije 3 mjeseca
Hvala na iscrpnom odgovoru !
Bojan Kecman
prije 4 mjeseca
Nisam rezao kineske i japanske sorte, a što se tiče ostalih, poterebno je skratiti duže grane, naročito na obodima krošnje, za 1/3. Ovo se naročito odnosi na čačansku rodnu. Ne smije se dozvoliti da formira debele grane pri vrhu stabla. Vodopije koje su blizu provodnice, debele, bez rodnog pupa, treba eliminisati. Duže grane, kao što sam napisao na početku, takođe su vodopije, ali se skraćuju. Neka krošnja u donjem dijelu bude šira, a prema vrhu, uža. Šljive ostavljaju dosta majskih kitica, odnosno, kratkih rodnih grančica i njih je potrebno ostaviti, tj.samo poneku skratiti na bočni pup ili skroz odrezati, kako bi se dobile zamjene za naredne godine. Što se tiče fungicida, otiđite u poljoprivredne apoteke da vam kažu koja sredstva da uzmete, jer ne znam kakvo je kod vas stanje po tom pitanju. Kod nas se najviše koriste, u prvim fazama, tj.prije i poslije cvjetanja Chorus i Kaptan. Pozdrav.
Matko Nikolić
prije 4 mjeseca
Tako je god. Dražen. Potrebito je opisati kako se obrezuju č.rana,ljepotica,najbolja,grosse felicija i japanskokineske sorte,kao šta su black amber I black diamond.
Dražen Kaučić
prije 4 mjeseca
Napišite sada kako obaviti rezidbu na ostalim sortama šljiva. Vjerujem da to mnoge zanima. Kad već spominjeti zaštitu napišite koja sredstva koristiti. Lp od Dražena