Što trebamo učiniti prije sadnje? Kako prepoznati dobru sadnicu? Koje voćne vrste se ne podnose, a koje bolje rastu kada su u blizini?
Rano proljeće je vrijeme kada još uvijek možemo posaditi sadnice voćaka, bobičastog voća, ukrasnog drveća i grmlja. Svi maštaju o svom voćnjaku, lijepo uređenom dvorištu, ali iza toga je puno rada, strpljenja, utrošenog vremena i znanja.
Prvi urod posađenih voćnih sadnica možemo očekivati nakon 3 do 7 godina ovisno od vrste i tipa. Vrlo je važno da na početku učinimo sve kako treba, jer je greške koje napravimo prilikom sadnje teško ispraviti. Držimo se određenih pravila.
Brije nego što krenemo u kupovinu voćnih sadnica potrebno je imati uređenu i pripremljenu parcelu, napraviti plan sadnje, raspitati se o cijenama sadnica, znati s kakvim financijskim sredstvima raspolažemo, imamo li logistiku za prijevoz i sadnju.
Nije sadnja samo kupiti sadnice i razbacati po njivi. Sve greške ćemo platiti u budućnosti. Trebamo vidjeti kolika je površina parcele ili mjesta sadnje, koju vrstu možemo posaditi i na kojoj podlozi. Za manju površinu možete odabrati vrste i sorte koje ne odlikuje bujan vegetativni rast. Izborom podloga na koju je sorta cijepljena možemo odrediti hoće li voćno stablo imati veću ili manju krošnju, odnosno rast. Odabrat ćemo period zrenja. Za većinu voćnih vrsta imamo rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte. To znači da imamo dug period berbe ako posadimo sorte iz različite grupe zrenja.
Potrebno je precizno odmjeriti razmak na koji sadimo sadnice. Tako ćemo znati koliko nam sadnica treba.
Također, bitan je izbor sorti. Neke voćne vrste su samooplodne, dok će vam za druge trebati oprašivači.
Kod sadnje mješovitog voćnjaka potrebno je znati koje sadnice možete posaditi jedne pored drugih. Tako jabuka ne podnosi trešnju i kalinu, ali odlično uspijeva pored kruške, višnje i šljive. Kruške su odlične pored jabuke, ali neće uspijevati pored trešnje, šljive i kaline. Šljiva ne podnosi brezu, jer joj ona oduzima hraniva.
Prilikom kupovine pažljivo pregledajte sadnice. One ne smiju biti polomljene, da su na njima vidljive rane, kapanje biljnog soka – smole, ne smije biti promjena na kori. Pupoljci moraju biti vitalni, živi, a kora zrela. Najvažnije je da na njima nema simptoma bolesti i prisustva štetnika. Treba vam zdrav i kvalitetan sadni materijal. Pregledajte mjesto cijepljenja iznad korjenovog vrata. Birajte sadnice s dobrim razgranjenjem, na kojima nema preklapanja grana i gdje su grane pravilno raspoređene u kružnu projekciju krošnje. Kut otklona kod grana treba biti oko 45º. To je opće pravilo, jer neke sorte imaju veći ili manji kut. Radi se o sortnoj karakteristici.
Sada u prodaji možemo pronaći sadnice golog korijena, zatim one koje imaju korjenovu balu u vrećici i sadnice u posudama. Sadnice mlađe od tri godine se bolje ukorjenjuju.
Kod odabira sorti birajte one koje dobro rastu i razvijaju se u vašem klimatskom području. Neke sorte su stvorene za visokointenzivne nasade, a mnogi amateri prednost daju starim sortama s njihovog područja. One su prilagođene na mikroklimu, otpornije na bolesti i ne traže intenzivnu rezidbu. Kada se odlučite za kupovinu sorte koja nije tipična za vaše podneblje, pripremite se za dodatnu njegu i održavanje.
Kada kupujete voćne sadnice s golim korijenom potrebno je dobro pregledati u kakvom je stanju. Ovakve sadnice imaju manu što im se korijen brzo isušuje. Najbolje je da ih kupite direktno iz rasadnika kako bi smanjili izloženost korijena van zemlje. Dogovorite se kada će ih iskopati za vas kako biste mogli doći te ih što prije odvesti i posaditi.
Ukoliko ste kupili sadnice koje su duže stajale, potrebno je aktivirati korijen potapanjem u smjesu vode, ilovače i goveđe balege u odnosu 1:1:1. U ovu smjesu uronite korijen najmanje 2h prije sadnje.
Tagovi
Autorica