Povoljni uvjeti za kovrčavost lista breskve i nektarine – još stignete sa zaštitom

Kovrčavost lista (Taphrina deformans) je najčešća bolest breskve i nektarine kod nas. Ova gljivica napada breskvu, marelicu, nektarinu, ali i drugo koštičavo voće, a patogen se pojavljuje na voćkama na kojima nisu na vrijeme provedene preventivne mjere zaštite. 

Ove godine povoljni vremenski uvjeti za razvoj bolesti

Vremenski uvjeti su ove godine ubrzali vegetacijski proces, a breskva, nektarina i marelica su u fenofazi nabubrenih cvjetnih pupova koji su osjetljivi na zarazu bolesti kovrčavosti lista. S obzirom da dolazi i do povremenih oborina, očekuje se da će se stvoriti uvjeti za infekciju.

Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je od 15.5 do 21°C, a za razvoj su potrebne one od 20°C. Kritično vrijeme za primarnu infekciju breskve je od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je potrebno kišno vrijeme popraćeno visokom relativnom vlagom zraka. Uzročnik ove bolesti prezimljava u vidu micelija na kori i u ljuskama pupova, a kada voćka lista, kiša koja se cijedi prenosi patogen do mladih listića koji rastu iz pupova. 

Prepoznajte simptome bolesti na vrijeme

Zarazom nastaju neizravne štete jer je smanjena asimilacijska površina. Jaka zaraza uzrokuje defolijaciju, a kod slabije zaraze tipičan simptom po kojemu je bolesti dobila naziv je kovrčanje lišća koje postaje mjehurasto i zadebljalo. Dolazi i do promjene boja lista koje, ovisno o sorti, mogu varirati od žutozelene, ružičaste pa sve do tamnosmeđe boje. Regeneracija takvih listova iscrpljuje biljku te negativno djeluje na formiranje cvjetnih pupova i slabije odrvenjavanje mladica pa su takva stabla podložnija zimskom smrzavanju. 

Zašto se listovi kovrčaju?

Ukoliko se bolest javi nekoliko godina uzastopno, izboji se suše, naročito pri niskim zimskim temperaturama. Sve to iscrpljuje biljku pa joj je životni vijek kraći. Rijetko napada plodove, a još rjeđe cvjetove, pa su izravne štete male. Kod biljaka koje su zaražene bolestima roda Taphrina dokazana je prisutnost triptofana i spojeva tipa citokinina, a djelovanje tih tvari se očituje u ubrzanoj diobi stanica (hiperplazija) i zaustavljanju procesa diferencijacije stanica. Zbog toga se deformiraju zaraženi listovi i povećava se njihova dimenzija. Puči oboljelih listova ne funkcioniraju normalno i poremećena im je transpiracija.

Dlakavi ružičar će se pojaviti ranije zbog visokih temperatura - napada sve što cvjeta

Starenjem breskva postaje otporna na ovu gljivicu. Smatra se da su na ovu gljivicu najosjetljiviji listovi starosti od pet do osam dana u ovisnosti o vremenskim prilikama. Već nakon 14 dana starosti, listovi su otporni na ovu gljivicu. Kod ove bolesti nema sekundarnih zaraza i nakon ostvarene infekcije ne postoji način da se zaraza suzbije.

Preventivna zaštita fungicidima u fazi prolistavanja

Kovrčavost lista breskve treba spriječiti prije pojave prvih simptoma bolesti. Prve infekcije pojavljuju se u proljeće, čim krene bubrenje pupoljaka pri temperaturi iznad 8°C i visokoj relativnoj vlazi zraka. Ako u vrijeme pupanja potraje toplo i kišovito vrijeme, znakovi bolesti se mogu pojaviti na većini listova.

Obzirom da do infekcije može doći samo za vrijeme kišnih dana, u fazi prolistavanja potrebno je preventivnu zaštitu fungicidima obaviti prije nego se ostvare povoljni uvjeti za infekciju, odnosno prije najavljene kiše. Do faze bubrenja pupova za zaštitu od kovrčavosti lista breskve koriste se fungicidi na osnovi bakra. Dakle, u nasadima u kojima još nije došlo do otvaranja zimskih pupova zaštitu je moguće obaviti preparatima na bazi bakra. Ako su pupovi nabubrili, također se može provesti zaštita bakrenim pripravcima, važno je samo da se nisu otvorili. Na sortama gdje se vrh pupa otvorio, preporuča se upotreba organskih preventivnih pripravaka.

Dopuštena sredstva za zaštitu možete pronaći na Fitosanitarnom informacijskom sustavu Ministarstva poljoprivrede (FIS baza).