• Dlakavi ružičar
  • 05.03.2020. 18:00

Dlakavi ružičar će se pojaviti ranije zbog visokih temperatura - napada sve što cvjeta

Zbog visokih temperatura ove godine očekuje se ranija pojava dlakavog ružičara, a zbog poklapanja njegove pojave s letom pčela otežano je suzbijanje.

Foto: Wikimedia commons/ Jean-Jacques MILAN
  • 535
  • 58
  • 0

Proljeće nam je ove godine stiglo prije nego što smo očekivali. Polako se budi vegetacija, a s njom i brojni štetnici među kojima je i dlakavi ružičar (Epicometis hirta) koji uzrokuje velike štete cvjetnim biljnim vrstama, a naročito voću.

On se posljednjih godina pojavljuje sve češće, a pripada porodici Scarabiadae i smatra se da je azijskog podrijetla. Imago je veličine od 8 do 12 mm, crne boje i obrastao bijelim ili žućkastim dlačicama, a na pokrilju ima bijele mrlje. Hrani se cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova.

Njegove ličinke su veličine oko 15 mm. Prezimljuje u odraslom obliku u tlu, a ima jednu generaciju godišnje. Ženka položi od 20 do 30 jaja u tlo na dubinu od 5 cm. Iz jaja se nakon dva tjedna, ovisno o uvjetima pojavljuju ličinke koje žive u površinskom dijelu tla, hrane se biljnim ostacima i ne uzrokuju štetu. Nakon dva do tri mjeseca ličinka se učahuri i pojavi se odrasla jedinka tijekom kolovoza. Odrasle jedinke ostaju u tlu i prezimljavaju.

Zbog tople godine ranija pojava nego inače

Na površinu izlaze obično u ožujku ili travnju kada se intenzivno hrane čineći štetu te odlažu jajašca. Međutim, ove godine zbog tople zime mogli bi se pojaviti ranije nego inače. Njihov napad može krenuti i prije otvaranje cvjetova, a mogu uništiti cvjetne organe i izazvati vrlo velike štete. Minimalna temperatura za njihov let je 15°C, a najaktivniji su između 10 i 16 h. Noću se kriju u tlu, a aktivni su i čine štetu sve do kraja srpnja. Do masovnih pojava dolazi u godinama s visokim temperaturama i kada nedostaje oborina.

Napada sve cvjetajuće vrste, a najčešće porodicu Rosaceae

Štete pričinjava odrasli kukac hraneći se cvjetovima i mladim listovima raznih biljnih vrsta. Skoro da ne postoji vrsta koja cvjeta, a da ju ne napada ovaj štetnik uključujući: povrće, voće, cvijeće i korove. Najčešće su na udaru vrste iz porodice Rosaceae u koje se ubrajaju voćne vrste poput jabuka, krušaka, višanja, aronija, šljiva i jagoda, a značajne štete tijekom proteklih godina zabilježene su i na uljanoj repici. Posljednje desetljeće najveće štete čini u mladim voćnjacima i to u prvim godinama rodnosti. Zbog oštećenja prašnika i tučaka biljka neće donijeti plod.

Za hranu mogu koristiti i mlade listove voćaka. Napada i mlade, tek iznikle biljčice blitve, kupusa, kelja, cvjetače i sl. Od korova najčešće uništava maslačak. U pojedinim godinama mogu za dva do tri dana u potpunosti uništiti cvjetove na stablu jabuke ili kruške.

Važno je praćenje pojave - maslačak kao pomoć

Kako bi borba protiv ovog štetnika bila uspješna, potreban je stalni nadzor usjeva ili nasada te pregled cvjetova. Ocjena jačine napada se može provoditi redovitim vizualnim pregledom voćnjaka tijekom cvatnje, a u zatravljenim voćnjacima gdje raste maslačak i prije cvatnje možemo predvidjeti napad brojeći dlakave ružičare na njegovim cvjetovima.

Postoje i vizualni atraktanti poput plavih i žutih ljepljivih ploča koji su pogodni za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Ploče se objese na krošnje voćaka tako da budu što veći dio dana osunčane, a ne u hladu.

Ne koriste se insekticidi zbog zaštite pčela

Kemijsko suzbijanje nije dobro rješenje iz nekoliko razloga. Naime, u Hrvatskoj nema registriranih sredstava za njihovo suzbijanje, a dodatni problem čini što bi štetnika trebalo suzbiti u vrijeme cvatnje kada se ne smiju koristiti insekticidi opasni za pčele. Osim toga, zbog dugih dlačica na pokrilju kukca smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida. Budući da su prisutni na cvjetovima istovremeno kada i pčele, insekticide treba zamijeniti nekim ekološkim preparatima.

Eko metode: Dlakavi ružičar napada sve što cvjeta

Lovke i mamci za suzbijanje

Važna je obrada zemljišta i to kada su ličinke u tlu, a od velike pomoći je i perad koja se hrani ličinkama i odraslim ružičarima. Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja je masovni ulov pomoću vizualnih mamaca. Mamci, odnosno klopke se prave tako da se posuda, i to najbolje plave boje napuni vodom i doda se olfaktorni mamac - eterično ulje anisa. Ovakve klopke stavljaju se između redova voća na udaljenost od 10 m, na početak i na kraj reda. Najveći ulov se ostvaruje sredinom dana kada su najaktivniji. Osim ulja anisa može se dodati šećer, voćni sok (jagoda ili malina pogotovo) te negro ili bronhi bomboni. S obzirom da se tijekom dana može uloviti dosta kukaca, posude je potrebno nadgledati i mijenjati njihov sadržaj.

Također se biljke mogu ispirati vodom 3 puta dnevno tijekom 7 dana, ali to je izvedivo na manjim površinama. Kako bi štetnicima skrenuli pažnju s voćaka, možemo ostaviti maslačke koje će ružičari također napadati i na taj način smanjiti štetni utjecaj na voćke.

Odbijaju ih mirisi češnjaka, duhana i listova rajčice, a u pojedinoj literaturi stoji da se oko stabala voćaka, grmlja ili rubova parcela posipaju uginule bube kako bi ih njihov miris odbio. Osim toga, postoji i zaštita pomoću entomopatogenih nematoda.


Povezana biljna vrsta

Maslačak

Maslačak

Sinonim: Ljekoviti maslačak, gorko zelje, talijanska salata | Engleski naziv: Dandelion | Latinski naziv: Taraxacum officinale Wiggers (sin. Leontodon taraxacum L.)

Maslačak je višegodišnja biljka visine 15 – 20 (25) cm. Korijen je vretenast i skraćuje se na kraju vegetacijske sezone. Stabljika je uspravna, šuplja i s bijelim mliječnim sokom.... Pročitaj više »

Tagovi

Dlakavi ružičar Epicometis hirta Tropinota hirta Štetnik Šteta na voću Maslačak Indikator


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednik biti nije lako ali se trud isplati samo tako! #mojepovrće voli svatko i to me veseli... Pročitaj cijelu bilješku »