• Berba smokve
  • 12.08.2021. 08:55
  • Zadarska, Polača, Posedarje, Zadar

Nezapamćeno u smokvicima: Stabla bez roda ili krcata pa odbacuju zakržljale plodove

Od 600 stabala na plantaži MasVina bez uroda ostalo 200, a na 400 krcato plodova od kojih 70 posto ne zrije. Financijski sigurno gubimo 50.000, a možda i do 100.000 kuna, kaže Radoslav Bobanović.

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 2.131
  • 698
  • 0

U ovo doba berba smokava bi kalendarski trebala biti u punom jeku. Ali nije. Još nije ni počela, kasni i kasnit će najmanje 7, ponegdje 20, dana a na nekim lokacijama neće je ni biti. Nema se što brati, kažu voćari, a glavni krivac je hladna fronta početkom travnja. Točnije u noći 6. -7.  i 7.-8. kada se živa ne termometru spuštala i do minus 9 Celzija. Neuobičajena hladnoća pomela je “sve živo” na potezu od Nina do Vranskog jezera, u Ravnim kotarima kao i duž jadranskog područja. Sve što je bilo u fazi vegetacije - breskve, nektarine, bajame, masline, vinovu lozu pa naravno i smokve.

"Nastradale su sve, a pogotovo petrovke. Dvorotke. One su prve i krenule", kaže dr.sc. Radoslav Bobanović, direktor Poljoprivredne zadruge MasVin.

Zamorčice i bjelice odbacuju plodove

U jednoj zoni na plantaži u Tinju prvi rod je potpuno nestao tako da se nije imalo što brati. Inače, u normalnim godinama svako stablo petrovke davalo je od 30 do 40 kilograma. Petrovke se u međuvremenu jesu rekuperale. "Nisu se osušile, vratile su se u život, ali ne nose drugi plod", kaže Bobanović. Uglavnom od ukupno 600 stabala smokava MasVinu je propao urod na 200 stabala petrovki.

Vinogradi su stabilni, masline će roditi manje, kaže R. Bobanović (Foto: V. Stapić)

Druge dvije linije - zamorčica i bjelica počele su ovih dana bubriti, ali urod će i kod njih biti daleko manji nego lani iako su one jako puno rodile. Ono, kad su nakon hladnoće uslijedili topliji dani i one su jednostavno buknule. Nakrcale se plodovima. Međutim, kako kaže Bobanović, to su 70 posto kilavi, zakržljali plodovi koje stablo odbacuje i pitanje je što će od svega toga ostati za berbu.

"Financijski gledano, na smokvama smo izgubili sigurno 50, a možda i do 100.000 kuna", predviđa.

Srećom, ostale kulture na plantažama MasVina nisu stradale kao smokve. Vinogradi su stabilni. Masline će roditi puno manje nego lani. Temperaturni šok u svibnju prilikom cvatnje spržio je cvijet. Nije doslovno, ali štete će biti velike. Srećom, imamo 13 sorti koje su različito vrijeme cvatnje, ali one koje su cvjetale od 12. do 25. svibnja - to je sprženo. "Temperatura je bila plus 36-37 Celzija", podsjeća Bobanović.

U Posedarju berba kasnija nego ikad

Što se tiče smokava, berba će na području Posedarja kasniti 20 i više dana, kaže Eugen Novaković, koji ima 160 stabala u punom rodu na tri, četiri lokacije. Na nižim, kao primjerice na potezu od Paške ceste do semafora u Posedarju, dakle na razmaku od 150 metara hladna fronta je sve uništila. Plodova doduše ima i to triput više nego što stablo može podnijeti, ali su mali i tvrdi. Kilavi, isto kao kod Bobanovića.

U brdu na 120 metara nadmorske visine petrovke su dobro rodile. Bit će ih za džemove i marmeladu.

U smokviku kod Zelenog hrasta ima štete, ali u globalu berba će biti koliko-toliko zadovoljavajuća. "Sorta nosatka, koja prevladava, pokazala se otpornijom od drugih", kaže nam. Najgore su prošla stabla na Biluši uz cestu prema Pagu. Što nije stradalo od studeni, stradalo je od suše. Kad padne kiša tamo je glib, a kad je suša, kao sada, zemlja sva ispuca. Kako pukne zemlja tako pukne i žila koja je krenula. "Odvoji se od matice stabla tako da stablo više nema dotok vlage i hranjiva", pojašnjava.

Smokve koje nisu za konzumaciju nećemo ni brati, kaže E. Novaković (Foto: A. Sitnica/arhiva Agrokluba)

Na pitanje kakvu berbu očekuje kaže da ne može reći. Jer ne zna se što će od plodova koji su ostali valjati. "Smokve koje nisu za konzumaciju nećemo ni brati", kaže i dodaje: "Ovo je prvi put da se ovako nešto događa. Prvi put da nije došla na svoj rod u svoje vrijeme. Svoj štađun". Znači, od 25. srpnja kad počne do 15. listopada kad berba pomalo završava. Ova će kasniti puno, a kako stvari sada stoje i kvaliteta plodova možda bude upitna. Nezadovoljavajuća. "Jer, čim nema svoj šećer, svoju pulpu da je mekana, čista i slatka to nije smokva za konzumaciju", smatra Novaković.

Temperaturni šokovi i virus Mozaik smokve

Zašto stabla odbacuju plodove, zašto ne zriju i uopće što je ove godine tako negativno ujecalo na smokve upitali smo i dr. sc. Josipa Ražova, izvanrednog profesora na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

"Ne radi se o bolestima i štetnicima. Problem je klimatološki", rekao je Ražov i pojasnio: Hladna fronta 7.i 8. travnja s temperaturama na pojedinim mikrolokacijama i do minus 9 Celzija zatekla je većinu smokava u fazi pupanja ili bubrenja pupa. Vrhovi su smrzli, a kako se hladno vrijeme nastavilo i u svibnju ona je kasno aktivirala postrane ili skrivene rezervne pupove pri čemu je potrošila hranjive tvari. Potrošila se i izgubila na vremenu.

Naime, do 20. svibnja smokva je već trebala imati mladice od 20 do 30 centimetara, a ona je tek tada krenula. Počela iznova, kaže Ražov.

Problem je klimatološki, navodi J. Ražov (Foto: agroprognoza.eu)

Kad je riječ o sorti zamorčici ona je napadnuta i od virusa Mozaika smokve što ju je dodatno oslabilo i zato imamo ovakvu situaciju gdje plodova ima, ali ne zriju. A i onih koji sazriju bit će malo, puno manje nego lani, a ni kvaliteta, kao što smo čuli, neće biti bog zna kakva. Ako uopće i bude za konzumaciju u svježem stanju pa i za sušenje?!


Tagovi

Smokve MasVin Dr. Radoslav Bobanović Berba Eugen Novaković Klimatološki kolaps Dr. Josip Ražov


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stigla prijateljeva pošiljka iz Metkovića