Od sredstava koja ne spadaju u insekticide najbolje je koristiti češnjak koji u sebi sadrži sumpor i dovodi do brzog uginuća ličinki. Pomažu i začini, odnosno, sve što je ljuto.
U pojedinim nasadima krušaka u kojima nisu primjenjivani insekticidi primjećeno je prisustvo kruškine grinje (Eryosiphe pyri), i zelene uši (Aphis pomi) koje mogu izazvati štetu na tek zametnutim plodovima i formiranim listovima.
Duži period praćen nižim temperaturama neće još dugo trajati pa se očekuje napad štetnika među kojima je i kruškina grinja.
Ovaj insekt, u rano proljeće, ubušuje se u listove polažući jaja iz kojih se razvijaju ličinke koje sišu sokove dovodeći do uvijanja listova i pojave blijedo zelenih i crvenih gala, izraslina, na površini lista. Ima dvije do tri generacije godišnje i može, osim na listovima, izazvati štetu i na plodićima jer oštećuje pokožicu koja dovodi do deformacije i služi za ulaz parazitima.
Jači napad dovodi do potpunog uvijanja listova koji dobivaju crvenu boju, suše se i opadaju, što dovodi do defolijacije stabala i opadanja plodova koji nemaju dovoljno hrane.
Zaštitu bi trebalo obaviti u rano proljeće kada dolazi do otvaranja listova. Voćari najviše koriste insekticide s aktivnom tvari abamektin koji se primjenjuju i za suzbijanje kruškine buhe.
Od sredstava koja ne spadaju u insekticide najbolje je koristiti češnjak koji u sebi sadrži sumpor i dovodi do brzog uginuća ličinki. U bačvu od 100 litara stavi se dva kilograma narezanog ili još bolje, samljevenog luka, koji se ostavi dan-dva u vodi. Tekućina se zatim procijedi i uzima se 10 litara, u prskalicu od 100 litara. Ako se prska atomizerom od 330 litara, dovoljno je uzeti 30 litara.
Drugi insekt koji se redovno javlja u nasadima krušaka, u kojima nisu korištena kemijska sredstva je zelena lisna uš, čije ličinke također sišu sokove iz listova dovodeći do njihovog uvijanja. Luče i mednu rosu koja privlači mrave, a razvija se i gljiva čađavica, idealna za razvoj ostalih štetnika. Uši se razvijaju i kada često pada kiša i kada je vlažno vrijeme.
Što se tiče alternativnih, nekemijskih metoda, također se mogu suzbijati raznim biološkim preparatima koja su u većoj ili manjoj mjeri dostupni na tržištu, a ustvari predstavljaju repelente za štetne kukce, sprječavajući njihovu ishranu. Pomažu i začini, odnosno, sve što je ljuto, kao što su biber, čili paprika, ljuta mljevena paprika, cimet, rasol, ocat sa devet ili 11% alkohola.
Trebalo bi imati u vidu da se listovi okupaju otopinom i s lica i s naličja jer nema učinka na štetnika ako sredstvo, bez obzira koje je u pitanju, ne dođe u kontakt s tijelom insekta. Doza nije toliko važna nakon precvjetavanja, najvažnije je da se tekućina u kojoj su bili začini dobro procijedi, kako ne bi došlo do začepljenja dizni na prskalici.
Najbolje je da omjer s vodom bude 1:10. Od navedenih začina mogu se praviti razne kombinacije, a moguće ih je i pojedinačno koristiti. Također, možete ih miješati i sa čajevima od kamilice i mente koji su dobri dezinficijensi, a odbijajuće djeluju na štetnike.
Tagovi
Autor