• Fitoplazmoza europske žutice
  • 01.12.2015. 11:45

Krčenje baranjskih voćnjaka jedino rješenje?

U Osječko-baranjskoj županiji se tijekom 2014. i 2015. godine osušilo više od 8.000 marelica. Fitoplazmom europske žutice koštičavog voća zahvaćeno je čak i do 60 posto analiziranih uzoraka. Međutim, zbog spore reakcije službi baranjskim voćarima prijeti puno veća opasnost?

  • 641
  • 66
  • 0

U Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ) se tijekom 2014. i 2015. godine osušilo puno više od 8.000 marelica (moguće i više od 11.000), a ponovljena laboratorijska analiza pokazala je da je fitoplazmom europske žutice koštičavog voća zahvaćeno čak i do 60% uzoraka. Posjednici trajnih nasada marelica u OBŽ tvrde da 2016. godine još nekoliko tisuća marelica neće ući u prvu fenofazu.

Prošlo je vrijeme da nadležni u OBŽ sa velikom pozornošću i zabrinutošću prate novonastalu situaciju. Vrijeme je za konkretne akcije nadležnih tijela, instituta i fakulteta u OBŽ, nalažu rezultati s terena.

Objava članaka o masovnom sušenju marelica u OBŽ (u Agroklubu i Glasu Slavonije) izazvala je žurne reakcije Ministarstva poljoprivrede. Već 18. rujna 2015. godine fitosanitarni inspektor je, u suradnji sa stručnjacima iz Zavoda za zaštitu bilja i Savjetodavne službe, prikupio uzorke sa stabala marelica iz šest voćnjaka u Baranji. Nakon analize s dvije najsuvremenije metode, utvrđeno je postojanje fitoplazme europske žutice koštičavog voća (ESFY) u tri voćnjaka na čak 40 - 60% uzoraka.

Fitoplazma europske žutice koštičavog voća na čak 60% uzoraka

O narečenim činjenicama voćari imaju službene zapisnike i laboratorijske nalaze. U dva voćnjaka nije pronađena ESFY, ali su u takvom stanju, kako je to tvrdio dr. Ivić iz Zavoda za zaštitu bilja, da niti jedno stablo neće doživjeti 2016. godinu. "Iako znam točan razlog sušenja stabala u ova dva voćnjaka, ne želim to komentirati kako ponovo ne bih bio prozvan senzacionalistom", govori za Agroklub Vladimir Blagus, proizvođač marelica iz Belog Manastira koji ukazuje na ovu opasnost.

Fitoplazmom zahvaćeno više od 900 stabala u voćnjaku

"Ovog je puta cijeli postupak, od izuzimanja uzoraka do laboratorijske analize, trajao samo dva tjedna, nakon čega je fitosanitarni inspektor u Belom Manastiru donio fitosanitarnu mjeru. U mojem su voćnjaku marelica veličine 3,2 ha izuzeli uzorke sa 10 nasumično odabranih stabala i šest se pokazalo pozitivnim. Kada bi se ovi rezultati analize preslikali na cijeli voćnjak (više od 1.600 stabala) tada je krajnje izvjesno da je fitoplazmom zahvaćeno više od 900 stabala.

Fitosanitarna mjera glasi: izvaditi šest stabala sa korijenom na kojima je laboratorijskom analizom potvrđena ESFY. U mjeri se uopće ne navodi što sa ostalih 894 stabala na koje se, bez sumnje, nastanio karantenski štetni organizam, ali mi se u obrazloženju rješenja o istoj citiraju zakonske odredbe (Zakon o biljnom zdravstvu) kojima se zabranjuje širenje štetnih organizama. Valjda nekakvom Orban metodom. Istom šprancom napisana su ostala rješenja o fitosanitarnim mjerama posjednicima trajnih nasada marelica kod kojih su izuzeti uzorci.

Jedino razumno rješenje - potpuno krčenje?

Dobro sam upoznat s time da su rješenja o fitosanitarnim mjerama prošla cijelu uspravnicu Fitosanitarne inspekcije prije nego što su nam uručena. Mišljenja sam da su ona napisana nakon dužeg promišljanja i usredotočena na to da propadnemo u žalbenom postupku na rješenje o fitosanitarnoj mjeri, da se izbjegne jedino razumno postupanje sa trajnim nasadom (potpuno krčenje), a posjednici u zakonom utvrđenom postupku ne obeštete", govori Blagus.

Tko vodi fitosanitarnu politiku kojom se potiče širenje štetnika?

Primjerice, u siječnju 2013. godine, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je naredbu (NN 7/13) o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze u kojoj, između ostalog, stoji da kada se utvrdi prisutnost štetnog organizma na vinovoj lozi, ministar poljoprivrede određuje granice demarkiranog područja koje obuhvaća žarište zaraze u polumjeru od najmanje 1 km oko mjesta na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma, provedbu sljedećih mjera: uklanjanje i uništavanje svih trsova s korijenom, u slučaju kad u vinogradu i rasadniku vinove loze ima više od 20% trsova sa simptomima zaraze štetnim organizmom. Postavlja se pitanje: što sa koštičavim voćem (marelice, šljive, trešnje itd.) na kojem se utvrdi zaraza na 60% uzoraka?

U strahu i vinogradari

"Svoje sam rješenje pokazao brojnim agronomima, voćarima i svima imalo zainteresiranima za ovu problematiku. Posebice su za isto bili zainteresirani vinogradari koji strepe od jedne druge fitoplazme (zlatna žutica vinove loze). Svi su uglavnom zaprepašteni i sve interesira tko vodi fitosanitarnu politiku u RH jer ovakvom se mjerom samo potiče razvoj i širenje ovog karantenskog štetnog organizma. Pošto fitoplazma uništi stablo u najvećem broju slučajeva od 12 do 24 mjeseca (ponekad od 4-5 godina) možete si zamisliti u kojem su stupnju pripravnosti."

Što je uvrijedilo voćare?

U demantiju Zavoda za zaštitu bilja vezanih za izvještaje Vladimira Blagusa, izrečeno je kako kaže, puno netočnosti. "Zavod za zaštitu bilja u demantiju izjavljuje da je izvijestio nadležno Ministartvo o pozitivnom nalazu i da je posao obavljen u jedino praktično mogućem roku. Tada je taj jedni mogući rok iznosio gotovo 90 dana, a da nisam bio dosadan, mogao je završiti u nečijoj ladici. U ovom drugom postupku sve je odrađeno u roku 14 dana", govori Blagus.

Uzrok nije gušenje korijena zbog oborina

Da se ne radi o nikakvom gušenju korijena zbog velike količine oborina, mogli su se uvjeriti stručnjaci sredinom rujna kada su vidjeli da je podloga (korijen) osušenih stabala i te kako živa i iz koje izbijaju brojne mladice, tvrdi Blagus. "O toj činjenici postoje i video zapisi. K tomu, treba dodati da se voćnjaci nalaze na Banskoj kosi na nadmorskoj visini od 150 do 200 metara i da bi još više kiše bilo dobrodošlo za uzgoj marelica. Nadalje, voćari u Baranji znaju i mnogo više mogućih okidača nego su to stručnjaci ministarstva i Zavoda nabrojali. No, to je do nedavne analize uzoraka bilo u okviru mogućih. Neka sada odgovorne državne institucije negiraju da je ESFY glavni uzrok sušenja marelica."

ESFY detektiran u 20 EU država

Voćari u OBŽ znaju da je ovaj karantenski mikroorganizam evidentiran u 20 europskih država, a znaju i da je pronađen u sjevernom dijelu Afrike i na nekoliko mikrolokacija u Aziji. "Isto tako, znamo koji su sve domaćini ESFY (biljke udomitelji fitoplazme) i što je vektor (prenositelj) iste. No nismo pronašli podatak da je igdje ovakva koncentracija ostavljena bez nadzora. Ja osobno mogu reći da sam tijekom ovih šest mjeseci, zahvaljujući dr. Iviću iz Zavoda za zaštitu bilja, dr. Žežlini (iz R.Slovenije) te analizama dvojice agronoma iz Nizozemske i Mađarske, jako puno naučio o ESFY i prilično sam uvjeren da mogu vizualno prepoznati fitoplazmu europske žutice koštičavog voća na tri voćne vrste sa 90% točnosti", govori Blagus.

A gdje su stručne službe?

Sa tvrdnjom da stručne službe obilaze voćnjake u OBŽ, ne bi se složili brojni voćari koji su ga kako kaže, kontaktirali proteklih mjesec dana, među kojima je najogorčeniji Danijel Živković iz Kučanaca. Njemu su se osušila brojna stabla šljiva sa gotovo isti simpomima (ESFY) što su se pokazali na marelicama. Obratio se Savjetodavnoj službi čiji ga je djelatnik upitao da tko mu je rekao da voćnjak podiže na površini ispod 150 metara nadmorske visine.

Bio je zaprepašten jer dobro zna da najveći broj voćnjaka u OBŽ ustrojen na n/v ispod 150 metara. Tada mu je isti djelatnik obećao pozvati odgovornu osobu iz Zavoda za zaštitu bilja radi uzimanja uzoraka, ali to nije učinio niti nakon dva mjeseca. Poslije je osobno nazvao Zavod za zaštitu bilja i dobio je nekakav nerazumljiv odgovor.

Šest tisuća kuna za analizu voćaka

"Na kraju je izvadio sva stabla šljiva kupljena kod certificiranog proizvođača. Prije nekoliko dana osobno sam se založio za njegov problem u sustavu fitosanitarne inspekcije. Dobio sam odgovor da je sve što je planirano provedeno u šest baranjskih voćnjaka. Ostali koji sumnjaju u štetne organizme, neka o tomu obavijeste nadležne državne institucije i svako će postupanje morati platiti (uglavnom laboratorijsku analizu). Dakle, zakon te obvezuje prijaviti sumnju u postojanje štetnog organizma, ali voćar analizu mora platiti i to skoro 600 kuna po uzorku. Realno stanje može se utvrditi uzimajući uzorke sa bar 10 stabala što bi posjednik morao platiti cca 6.000 kuna. Mnogim voćarima prijeti propadanje i teško da će moći izdvojiti navedeni iznos.

Umjesto da smo uspostavili odnose suradnje i zajednički pokušali ublažiti posljedice koje nanose karantenski mikroerganizmi (šarka, fitoplazma europske žutice koštičavog voća, zlatna žutica vinove loze) služba i zavod krenili su, po mojem mišljenju, krivim pravcem - minoriziranjem problema i izbjegavanjem odgovornosti", s nevjericom govori Blagus u nadi da će netko tko može riješiti ovaj problem - čuti.


Tagovi

Fitoplazma OBŽ Nasadi marelice Vladimir Blagus ESFY Baranja Voćnjak Fitosanitarna politika Sušenje voćaka Danijel Živković


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi