Pretraga tekstova
Očekuje se da će utjecaj klimatskih promjena na uzgoj lješnjaka u bliskoj budućnosti povećati prinose između 18% i 52% na jugoistočnoj obali Australije.
Tijekom posljednjeg desetljeća sve je veća potražnja za lješnjacima u prehrambenoj industriji, dok je ponuda slaba jer su nasadi lijeske koncentrirani u nekoliko dijelova svijeta. Naime, više od polovice globalne proizvodnje ovih plodova se nalazi u Turskoj, a slijede ju Italija, Oregon (SAD) i Azerbajdžan.
Rastuća potražnja i tržišnja diverzifikacija otvaraju mogućnosti za uspostavljanje novih plantaža tog orašastog voća. Međutim, ta nova područja, potencijalno pogodna za njihov uzgoj treba pažljivo odabrati uzimajući u obzir ne samo trenutne klimatske uvjete već i klimu u budućnosti, njezine promjene i očekivane utjecaje, piše cmcc.
S obzirom na dugoročnu prirodu ulaganja potrebnog za stvaranje novih nasada i čekanja na puni rod, ali i očekivanih globalnih promjena, budućim je uzgajivačima za izradu pravih strategija potrebna podrška znanstvenika.
Naime, znanost o klimi može ponuditi preliminarnu procjenu budućih proizvodnih trendova. Tako je, primjerice u Australiji, gdje je rast uvoza ovih plodova za više od 60% od 1992. do 2015. godine naglasio potrebu za povećanjem domaće proizvodnje i podizanjem novih plantaža..
Kako bi podržao privatne i javne organizacije u razvoju investicijskih planova i unapređivanju zakonodavstva za poticanje njihovog uzgoja, međunarodni tim znanstvenika proveo je studiju pod nazivom "Utjecaj klimatskih promjena na fenologiju i prinos lješnjaka u Australiji", koja je objavljena u časopisu Agricultural Systems.
Treba napomenuti kako je studija provedena uz suradnju i doprinos Ferrero grupe koju je prošle godine Matteo Salvini, bivši potpredsjednik talijanske vlade i vođa stranke Liga, javno kritizirao jer je većina lješnjaka koja se nalazi u njihovom poznatom namazu Nutelli, zapravo turskog podrijetla.
U jednom od najpoznatijih talijanskih brendova 75% lješnjaka - iz Turske
Ovaj je rad prvi koji je procijenio predviđeni utjecaj klimatskih promjena na prinos i proizvodnju lješnjaka na širokom području jugoistoka Australije
Očekuje se da će njihov utjecaj u bliskoj budućnosti (2020.-2039.) povećati prinose tog voća između 18% i 52%.
Kada je riječ o ostalim područjima te zemlje, utjecaj je još uvijek neizvjestan, iako se očekuje rast temperature tijekom sljedećih 20 godina. No, među klimatskim modelima i dalje nedostaju parametri koji bi pojasnili promjene u oborinama i temperaturi u različitim agroklimatskim zonama.
"Ova studija predstavlja važan korak prema procjeni stvarnih mogućnosti budućeg uzgoja lijeske u Australiji", potvrdili su Stefano Materia i Antonio Trabucco, istraživači Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene koji su sudjelovali u radu.
"Međutim, potrebno je više terenskih ispitivanja za daljnju potvrdu rezultata, a treba razmotriti i mnoge druge društveno-političke komponente kako bi se optimizirale odluke o tome gdje početi uzgajati lješnjake“, zaključili su.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Australija Znanstveno istraživanje CMCC Lješnjaci Klimatske promjene Lijeska
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji