Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 10.05.2024. 09:00
  • Zadarska, Zadar

Kako umanjiti stres kod maslina izazvan klimatskim promjenama?

Na koji način pomoći i prilagoditi uzgoj promjeni klime, pojasnili su stručnjaci dr.sc. Slavko Perica, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, doc. dr. sc. Andrija Finka te Marko Dobrić, dipl. ing. agr.

Foto: Ž. R. Kristić (ilustracija)
  • 1.091
  • 107
  • 0

Promjene klime na Sredozemlju imat će najjači, možda i presudan odjek na poljoprivredu, a maslina kao gospodarski najznačajnija kultura tog podneblja neće ostati imuna na ove promjene, čulo se u Zadru na okruglom stolu na temu: "Kako umanjiti stres kod maslina izazvan klimatskim promjenama“.

Okrugli stol pod ravnanjem poznatog agronoma Marijana Tomca, održan je u sklopu 26. Dani masline, a sudjelovali su dr.sc. Slavko Perica iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos i doc. dr. sc. Andrija Finka s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te Marko Dobrić, dipl. ing. agr. stručni savjetnik i predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Kako su istaknuli ovi stručnjaci, mijenjat će se agronomska praksa i socioekonomska slika maslinarstva jer činjenica je da promjena klima ide u smjeru globalnog zagrijavanja te čestih ekstremnih pojava povećanja temperature i nagle promjene vremenskih prilika s obilnim oborinama i jakim zračnim strujanjima u kratkom vremenu, a što sve dovodi do jačih suša, oluja, toplinskih valova, poplava i požara. 

Temperaturni ekstremi potiču zatvaranje puči

U uvjetima naglih temperaturnih promjena od ključne važnosti je praćenje vremenske prognoze koja bi najavila mogućnost toplinskog udara i prepoznavanje mogućnosti tih istih udara ako temperatura u ljetnim mjesecima ranim jutrom uz svitanje sunca prelazi 30°C te zatim ako slijedi povećanje od 2 do 3°C po satu do maksimalne dnevne od preko 45°C., naglasio je doc. dr. sc. Andrija Finka

Takvi temperaturni ekstremi, pojasnio je, ugrožavaju fotosintezu, stanje vode u biljkama te potiču zatvaranje puči. Stoga je sadnja i širenje genotipski otpornih sorti na toplinske udare jedan od glavnih preduvjeta u postavljanju i održivom upravljanju maslinika.

"S ciljem povećanja poboljšane učinkovitosti korištenja hranjivih tvari, rasta i prinosa te povećane tolerancije na toplotne udare preporuča se upotreba biostimulatora odnosno prirodnih spojeva ili mikroorganizama koji potiču metaboličke procese u biljkama koji dovode do poboljšane učinkovitosti korištenja hranjivih tvari, rasta i prinosa", savjetovao je. 

Potrebno je provesti promjene u praksi uzgoja, smatra doc. dr. sc. Andrija Finka (Foto: Dani masline)

Docent Finka naveo je i da su studije pokazale da su biljke tretirane biostimulatorima (npr. arbuskularne mikorizne gljive, rizobakterije koje potiču rast biljaka, morske alge, proteinski hidrolizati, humične kiseline spojevi na bazi silimarina i komercijalni biostimulatori poput Fertiactyl Pós ® i Megafol®) pokazale veći kapacitet za rast i otpornost na abiotske stresore. U prevenciji toplinskih udara osim održavanja tla, gnojidbe i rezidbe u ljetnim mjesecima, prskanje kaolinom ili salicilnom kiselinom može imati blagotvorni utjecaj na potencijalno smanjenje oštećenja maslina uzrokovanih ekstremnom temperaturom.

Potrebno je, smatra, provesti nekoliko promjena u praksi uzgoja kako bi se proizvela sigurna i dovoljna količina ulja bez iscrpljivanja resursa i atomizacije postojećih rješenja u navodnjavanju. "Postojeći prognostički modeli za alarmiranje na abiotske stresove poput mraza, vjetra, bi klimatske promjene trebali pratiti kroz razvoj novih softverskih rješenja. Osim toga treba razmišljati o proizvodnji vode za navodnjavanje putem centraliziranih desalanizatora i odgovarajuće distribucijske mreže, a ne koštanjem postojećih vodotoka, vodosprema ili kopanjem bunara", naglasio je. 

Malčiranjem se poboljšava gospodarenje rezervama vode

Navodnjavanje je nedvojbeno za naše maslinare već sada prva opcija za nošenje s klimatskim promjenama, istaknuo je i dr. sc. Slavko Perica, ujedno i jedan od laureata ovogodišnjih Dana masline. 

"U toplijoj i sušnijoj klimi, kakva se predviđa za budućnost, navodnjavane masline će postati još važnije. Velika je šteta što, u tom smislu, bolje ne koristimo svoje izdašne prirodne mogućnosti", rekao je navodeći da treba razmisliti, gdje god je to moguće, o zamjeni tradicionalnih oblika održavanja površine tla drugim načinima koji će omogućiti bolje gospodarenje vlagom u tlu. Tu je u prvom redu riječ o korištenju pokrovnih usjeva i malčiranju.

"Golo tlo ima višu temperaturu tijekom ljeta i nižu tijekom zime u usporedbi s tlom pokrivenim vegetacijom. Malčiranjem se poboljšava gospodarenje rezervama vode u tlu zbog smanjenog isparavanja s golog tla i štiti ga od erozije koja postaje sve važnija zbog češćih oborinskih ekstrema", objasnio je.

Navodnjavanje masline će postati još važnije, istaknuo je dr.sc. Slavko Perica

Ovaj znanstvenik dodao je i da usvajanje modificirane rezidbe također može imati važan doprinos održivom upravljanju stablom masline. Treba, savjetuje, izbjegavati neredovitu oštru koja potiče veliku bujnost, već provoditi redovitu godišnju izbalansiranu rezidbu usmjerenu na uravnotežen omjer vegetativnog rasta i plodonošenja, uključivši i ljetnu rezidbu usmjerenu na uklanjanje vodopija.

Rezidba maslina - kako ju obaviti i koje greške izbjeći?

"Kod nas u Hrvatskoj ozbiljan su problem i stradavanja maslina od niskih temperatura. Primjerice, 2018. kad je hladni val u maslinicima napravio velike štete krajem veljače i početkom ožujka. Tada se pokazao značaj sorte, mikrolokacije, dušika i preuranjene ili oštre rezidbe kao čimbenika koji su mogli dodatno doprinijeti većoj osjetljivosti stabala", zaključio je. 

Veće prezimljavanje kukuljica maslinine muhe

I izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, upozorio je da klimatske promjene već utječu na promjenu ekologije štetnih organizama. Primjer je maslinina muha Bactrocera oleae Rossi, kod koje je zamijećeno veće prezimljavanje kukuljica odloženih u zimi nakon završetka berbe i ulaska masline u ekološko mirovanje.

"Češća je pojava tzv. proljetnih populacija i njenog većeg ulaska u fazu hibernacije tijekom sušnih mjeseci. Predviđanja prema literaturnim navodima je da će u idućim godinama za područje sjeverne Dalmacije povećanje broja kukuljica u prezimljenju biti oko 2,5 puta od sadašnjeg stanja", iznio je.

Savjet je stoga, kako bi se spriječili izazovi u suzbijanju uslijed ograničenja u registraciji sredstava za zaštitu bilja, pojačati nadzor štetnika i pomaknuti ga ranije u proljetne mjesece. Potrebno je, smatra, osnažiti institucije koje rade praćenje i daju preporuke za suzbijanje da razviju i unaprjeđuju prognozne modele svih štetnih organizama, osobito gospodarski značajnih. Osnažiti edukaciju maslinara.

Moramo pojačati nadzor štetnika i pomaknuti ga ranije u proljetne mjesece, kaže izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos

Također, potrebno je dodatno unaprijediti i valorizirati praćenje stanja biološke raznolikosti u maslinicima. Prema njemu, ekološka infrastruktura i bogata biološka raznolikost RH nije dovoljno valorizirana niti ekonomski niti društveno.

"Spoznaje o njoj su suhoparne i slabe", rekao je dodajući da je biološka raznolikost imunološki sustav maslinika. Njezinim osnaživanjem pomažemo proizvođaču da se lakše nosi sa štetnim organizmima i da indirektno ojačavamo maslinu i smanjujemo stres uzrokovan promjenom klime.

"Potrebno je prije svega poteknuti održavanje ekološke infrastrukture kao što su suhozidi, drača, cvjetni pojasevi i konsocijacije bilja. Osnažiti edukaciju i svijest maslinara o biološkoj raznolikosti", istaknuo je. 

Maslina više ne ulazi u zimsku fazu mirovanja 

Da klimatske promjene osim što imaju značajan utjecaj na samu maslinu kao tradicionalnu mediteransku kulturu, isto tako direktno utječu na socioekeonomske promjene stanovništva tog područja, upozorio je Marko Dobrić

"Nekada su se svi agrotehnički zahvati u maslinarstvu mogli 'kalendarski' odrađivati, a danas je to sve manje zastupljeno upravo zbog toga što su se pomalo izgubila godišnja doba pa se termini svih aktivnosti razlikuju od godine do godine", rekao je. 

Podsjetio je da je maslina zimzelena voćka koja u zimskom periodu netom nakon berbe treba ući u fazu mirovanja. No, zadnjih desetak godina i više, ona ne ulazi u zimsku fazu mirovanja jer nema niskih temperatura kroz prosinac i siječanj. Iz tog razloga je cijelo vrijeme "aktivna“ i "budna“ te kao rezultat toga u 2024. ćemo imati dosta raniju cvatnju nego u normalnim godinama.

"Znači li to da će masline biti optimalno zrele i spremne za berbu već početkom listopada? Vrlo vjerojatno je za očekivati. Edukacija i brži transfer znanja i informacija će biti imperativ. To su značajke koje traže maksimalno prilagođavanje svih maslinara novim uvjetima, a i to da se bez mogućnosti optimalnim gospodarenjem vodom, neće moći nadati uspješnim maslinarskim godinama", smatra ovaj stručni savjetnik. 

Također je, rekao je, za očekivati da će se klimatska zona maslinarstva pomalo pomicati u sjevernije krajeve s adekvatnim sortimentom otpornijim na patogene koji se razvijaju zbog povećane vlage zraka, a time i krošnje.

Samo vješti i informirani maslinari će uz pomoć stručnih ljudi naći rješenja za izazove, kaže Marko Dobrić

Naveo je i da već sada postoje mali hobi maslinici u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Iako ne razvijaju plod, vrlo lako prezimljuju. "Ovisno o maslinarima koliko su vješti i spremni na prilagodbu, toliko će se brzo riješiti problem klimatskih odstupanja od normalnog", naglasio je dodajući da su današnji maslinari puno odmakli od onih tradicionalnih, ali ih čekaju još mnogi izazovi. Očekivanja su da će samo vješti i informirani uz pomoć stručnih ljudi naći rješenja za izazove.


Tagovi

Uzgoj maslina Klimatske promjene Temperaturni stres Andrija Finka Slavko Perica Tomislav Kos Marko Dobrić


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).