Pretraga tekstova
Tijekom jedne sezone, izbojci mogu narasti i više od metar i pol. Ako ga samo odrežete narast će novi, a tretman nekada nije poželjan. Što onda raditi?
Često se nakon sadnje voća voćari suočavaju s rastom mladica odnosno izbojaka i to iz zemlje. Ako ih ima puno, dolazi do usporenog rasta stabla, a na kraju i sušenja.
Kako bi se spriječio rast mladica, najvažnije je da se tijekom sadnje spojno mjesto odnosno cijep (kalem) nalazi iznad zemlje i to barem pet centimetara.
Mnogi voćari, pogotovo u manjim, amaterskim nasadima, sadnicu posade previše duboko. Cijep se zatrpa zemljom, voćka ne može disati i dolazi do izbijanja mladica iz spavajućih pupova koji se, ako je kalem malo viši, nalaze ispod spojnog mjesta.
Ako je sadnica posađena tako da je kalem 5 do 10 centimetara iznad zemlje, rijetko će doći do aktiviranja spavajućih pupova ispod cijepa odnosno podloge. Ti izbojci, pošto rastu iz podloge, često na sebi imaju trnove i mogu ozlijediti voćara, a poznato je da trn od šljiva, ako prođe kroz kožu, može izazvati probleme sa zdravljem.
Najgore je to što izbojci mogu tijekom jedne sezone narasti i više od metar i pol, što je često slučaj kod krušaka i šljiva jer su najčešće cijepljene na divlju krušku, odnosno ringlov koji su poznate kao bujne podloge. Izbojci dovode do toga da uzimaju snagu mladim stablima što utječe na rodnost, tj. formiranje rodnog potencijala voćaka za naredne godine.
Dalje se događa to da, kada se odreže izbojak, često ostane duži rez iz kojeg će opet narasti novi izbojak pa vremenom dolazi do stvaranja zadebljanja u vidu patrljaka od rezova što otežava rezidbu, pa i košenje trave trimerom ili kosačicom oko stabala. Tretman rezova herbicidima nije poželjan u prve dvije do tri godine nakon sadnje.
Zato, najvažnija je dubina sadnje i da kalem ima dovoljno zraka kako bi stablo moglo nesmetano rasti. Oko rupe u koju je posađena voćke bilo bi dobro da se utaba zemlja, tj. da se stvori zdjelica kako bi bilo dovoljno vode za korijen tijekom zime.
Tagovi
Izbojci Kalem Spojno mjesto Patrljak Zadebljanja Divlja kruška Cijep
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
SVIM MASLINARKAMA I MASLINARIMA – Čestitam Svjetski dan masline! Od davnina masline su na našim otocima i zaobalju udomaćene uz ljude kao simbol mira, vjere i života. Njihovim listom hranilo se blago, drvo služilo za ogrijev, a ulje začin,... Više [+]
SVIM MASLINARKAMA I MASLINARIMA – Čestitam Svjetski dan masline!
Od davnina masline su na našim otocima i zaobalju udomaćene uz ljude kao simbol mira, vjere i života. Njihovim listom hranilo se blago, drvo služilo za ogrijev, a ulje začin, hrana, lijek i u stara vremena kao gorivo za svjetiljke. Uljanice.
Još jednom: Čestitam svima Svjetski dan masline!
Posebno ženama u maslinarstvu. Jer, prvu maslinu je i posadila žena – Božica Atena. Udarivši kopljem u stijenu učinila je da iz zemlje izraste prekrasno drvo: prva maslina. Od tada drvo masline osvjetljava noć, daje hranu, liječi bolest, nudi blagostanje i mir svima koji su je uzgajalili i uzgajaju.
U sklopu Svjetskog dana masline 26. studenoga obilježava se i 30ta obljetnica službene objave Piramide mediteranske prehrane - simbola koji je promijenio prehrambene navike milijuna ljudi. Čak i u zemljama koje ne proizvode masline, gdje je piramida odigrala ključnu ulogu u eksplozivnom rastu potrošnje maslinovog ulja. Svjetski dan maslina i 30tu obljetnicu Piramide mediteranske prehrane danas 26. studenoga slave u većini od 60-ak maslinarskih zemalja. Kad, nas, nažalost, ne. Hoće jednog dana, a možda i prije.
Zdravi i veseli bili, al neka nas maslina nadživi!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje