Pretraga tekstova
Tijekom jedne sezone, izbojci mogu narasti i više od metar i pol. Ako ga samo odrežete narast će novi, a tretman nekada nije poželjan. Što onda raditi?
Često se nakon sadnje voća voćari suočavaju s rastom mladica odnosno izbojaka i to iz zemlje. Ako ih ima puno, dolazi do usporenog rasta stabla, a na kraju i sušenja.
Kako bi se spriječio rast mladica, najvažnije je da se tijekom sadnje spojno mjesto odnosno cijep (kalem) nalazi iznad zemlje i to barem pet centimetara.
Mnogi voćari, pogotovo u manjim, amaterskim nasadima, sadnicu posade previše duboko. Cijep se zatrpa zemljom, voćka ne može disati i dolazi do izbijanja mladica iz spavajućih pupova koji se, ako je kalem malo viši, nalaze ispod spojnog mjesta.
Ako je sadnica posađena tako da je kalem 5 do 10 centimetara iznad zemlje, rijetko će doći do aktiviranja spavajućih pupova ispod cijepa odnosno podloge. Ti izbojci, pošto rastu iz podloge, često na sebi imaju trnove i mogu ozlijediti voćara, a poznato je da trn od šljiva, ako prođe kroz kožu, može izazvati probleme sa zdravljem.
Najgore je to što izbojci mogu tijekom jedne sezone narasti i više od metar i pol, što je često slučaj kod krušaka i šljiva jer su najčešće cijepljene na divlju krušku, odnosno ringlov koji su poznate kao bujne podloge. Izbojci dovode do toga da uzimaju snagu mladim stablima što utječe na rodnost, tj. formiranje rodnog potencijala voćaka za naredne godine.
Dalje se događa to da, kada se odreže izbojak, često ostane duži rez iz kojeg će opet narasti novi izbojak pa vremenom dolazi do stvaranja zadebljanja u vidu patrljaka od rezova što otežava rezidbu, pa i košenje trave trimerom ili kosačicom oko stabala. Tretman rezova herbicidima nije poželjan u prve dvije do tri godine nakon sadnje.
Zato, najvažnija je dubina sadnje i da kalem ima dovoljno zraka kako bi stablo moglo nesmetano rasti. Oko rupe u koju je posađena voćke bilo bi dobro da se utaba zemlja, tj. da se stvori zdjelica kako bi bilo dovoljno vode za korijen tijekom zime.
Tagovi
Izbojci Kalem Spojno mjesto Patrljak Zadebljanja Divlja kruška Cijep
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Dud je lijepo rodio 😎
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+] zanimljivo cijena kod otkupljivača veča nego burzovna cijena, evo vam i prvi info za cijenu pšenice navodno da će se otkupljivati po 150eur po toni, ovo je neslužbeno jer se još pregovara oko cijene. Meni se čini kad krene žetva da će biti i manje od ove.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+] godina, stigla prije par godina malčice nača oluja koja rušila sve pred sobom pa i taj dud isčupala sa ogromnim korjenom.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Zgodno dođe i nama i ovim zlatnim marama ;) Zgodno dođe i nama i ovim zlatnim marama ;)
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Damire i mi smo jeli , bio je jedan prelijepi crni ! A guske i patke jedući dudove su hodale kao pijane ! Dud Dalmatinci zovu murva , pa da znaju . Više [+] Sadio se i za prehranu dudovog svilca , mislim da su hranjene sa listom ! Pa u dijelu Sl. Broda ima manifestacija na tu temu ; Svila šuška , šlingeraj se širi , a Podvinje po pekmezu miriše ! Radi se da se nekad od dudovog svilca proizvodila svila !
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Imam i ja dva za uspomenu što otac zasadio, ali nisam znao da se od njega peče i vatrena voda( rakija). Đuro mi smo to kao klici jeli a ne se Više [+] opijali, a zafarbani bili od glave do pete.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Nekada smo pekli rakiju od duda , a guske i patke bile su pijane jedući plod ! Danas rijetko se može vidjeti dudovih stabala , gusaka u selu ima samo Više [+] jedna obitelj !