Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba maslina
  • 30.03.2023. 12:15
  • Zadarska, Zadar

Kako mladi agronomi Stjepan i Toni grmolike masline pretvaraju u polikonične vaze?

U jednoj ruci električne škare, u drugoj ručna pila i svaka maslina je porezana za nepunih pet minuta. Koje su prednosti polikonične vaze?

Foto: Ivan Jusup
  • 11.961
  • 819
  • 0

Rezidba maslina u punom je jeku od Savudrije do Prevlake, a glavni hit je polikonična vaza. Pogotovo u Dalmaciji gdje, za razliku od talijanske Toskane pa i naše Istre gdje se udomaćila, prednosti tog uzgojnog oblika tek otkrivaju.

"Prednosti su višestruke: Olakšava rezidbu, zaštitu i berbu. Krošnja je prozračna i osunčana. Plodovi ujednačenije zriju“, kaže i dr.sc. Šime Marcelić, asistent na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Problemi zbog grmolikih stabala

Za razliku od slobodne grmolike vaze, koja tradicionalno prevladava u dalmatinskim maslinicima, polikonična je uzgojni oblik koji se sastoji od debla visine 80 do 120 cm s tri do četiri osnovne grane. Najveća prednost je, pojašnjava, kontrola rodne površine na malom prostoru. Posebno je pogodna kod gustoće sklopa od 6 do 7 metara. Zašto? Zato jer se rodna površina rezom unazad može vraćati prema osnovnim granama.

Nasuprot tome u slučaju slobodnih uzgojnih oblika kada imamo više osnovnih grana često se dogodi da unutrašnjost krošnje odumire i ostane bez rodnih elemenata. U tom slučaju najkvalitetnija rodna površina je na vrhovima i sa strane. Bježi, dakle, u vrhove ili sa strane pa se spoji sa drugim stablima. S vremenom se stvara "maslinarska prašuma“.

Na Ugljanu obnovio 400 godina stari maslinik i - pobijedio sušu!

"Često te osnovne grane imaju veliki kut grananja što nerijetko dovodi do velikog broja izbojaka, vodopija ili do ispucane i oštećene kore od sunca", kaže Marcelić, koji je na otoku Ugljanu obnovio 400 godina stari obiteljski maslinik.

Pokazne rezidbe i rekontrukcija uzgojnih oblika

U Sjevernoj Dalmaciji, osim rijetkih izuzetaka u maslinicima kao što su Marcelićev, zatim Petra Pedišića, dr. Ivice Vlatkovića i još nekolicine educiranih maslinara, u ostalim čak ni u novopodignutim nasadima uzgojni oblik polikonične vaze nije zastupljen.

Aktualiziran je tek prošle godine zahvaljujući Udruzi maslinara Zadarske županije. Na više stručnih skupova i praktičnih, pokaznih rezidbi stručnjaci su zainteresiranima pokazivali kako postojeće uzgojne oblike rekonstruirati. Među znalcima je mladi magistar agronomije Stjepan Dević (29) iz Sukošana.

Inspirativni uspjeh Stjepana Devića

"Zahvalan sam dr. Marceliću. Naučio me rezidbi i zaljubio u masline“, kaže Dević. Nakon završenog prvostupanjskog studija na Sveučilištu u Zadru odmah se zaposlio.

Stjepan Dević u akciji 

Najprije dvije godine u tvrtki Colić-Trade. Kratko je radio i na plantaži marašaka zadarske tvrtke Maraska pa nastavio studij na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. S diplomom magistra agronomije prije pet godina podigao je na djedovini u Sukošanu maslinike sa 300 stupi maslina. K tome kupio i stari maslinik sa 40-ak stabala Oblice koje je prenacijepio na Oštricu, Puljku i druge rodnije domaće sorte. “Čudo, rađaju kao lude“, ne krije zadovoljstvo.

Rezidba, uređivanje i održavanje krajolika

U međuvremenu je postao i certificirani kušač Udruge senzornih analitičara maslinovog ulja Olea Zadar, bavio se hortikulturom da bi lani i službeno registrirao vlastiti obrt Hortus Agro, za uređenje i održavanje krajolika.

Uz Savjetodavnu, glavni mu je posao uređenje i održavanje vrtova oko turističkih vila i objekata. "Kad završi rezidba maslina, bacam se na vrtove“, govori nam mladi agronomski stručnjak. Gledali smo kako on i njegov partner u rezidbi Toni Družijanić u jednom nasadu u zaleđu Zadra orezuju i istodobno rekonstruiraju krošnje prilagođavajući ih novom uzgojnom obliku.

Polikonična vaza podrazumijeva najbolji mogući omjer drvne i lisne mase, a to su u masliniku sa 120 stabala Stjepan i Toni odradili dok rečeš keks. "Ako rezidba jednog stabla traje više od 15 minuta znači da se nešto krivo radi“, kaže Toni, inače student na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

A da bi se radilo brzo i kvalitetno uz znanje podrazumijeva se odgovarajući alat i oprema.

Alat i oprema za rekordan učinak

Dobre patike, rukavice, kapa s frontiljom i naočale. "Ubod kopljastog vrha lista masline u oko može biti koban“, upozorava Stjepan. Za rezidbu njegov obrt ima najsuvremenije alate: ručne i produžene električne škare te jednoručnu akumulatorsku pilu. U jednoj ruci škare, u drugoj ručna pila i svaka je porezana i rekonstruirana na novi uzgojni oblik za nepunih pet minuta.

Tako Stjepan i Toni dnevno porežu svaki po 100 do 150 maslina, pretvarajući "maslinske pustinje“ u polikonične vaze. A prije dok su radili samo sa ručnim škarama jedva 15 do 20 dnevno. "Mrtvi umorni i iscrpljeni“, kažu. Još nešto: alat mora biti čist i dezinficiran prije i poslije rezidbe.

Ciljevi rezidbe i prednosti polikonične vaze

A koji su zapravo ciljevi rezidbe, pitam Stjepana. Odgovara: Smanjenje opterećenja stabla, prozračivanje krošnje i balansiranje između drvne i lisne mase. Najbolje ju je početi u drugoj polovici ožujka kad se vidi koji je pup lisni, koji cvjetni, odnosno koji će donijeti rod.

Preporuka je, kaže Stjepan, krenuti u rezidbu u pravo vrime. Ako ju režemo prerano, budimo je pa u slučaju nailaska niskih temperatura, može doći do problema. 

Brojne su prednosti polikonične vaze, kažu mladi agronomi 

Kao i ostali stručnjaci agronomi i on opetuje važnost ravnoteže između drvne i lisne mase. Drvo treba biti isključivo kostur koji nosi lisnu masu. Rodne grančice koje donose prinose. Sljedeća bitna stvar je svjetlost. Svaki dio krošnje treba biti u potpunosti osvjetljen. Time se postiže i ujednačeno sazrijevanje. Plodove od vrha do dna u istom stanju zrelosti, a ne da su u vršnim djelovima stabla skroz zreli dok oni na nižim granama nisu ni počeli zrijeti.

Oblik polikonične vaze omogućava bržu i jednostavniju ručnu i pogotovo berbu s tresačima. Od ostalih prednosti polikonike struka ističe da smanjuje rast vodopija, omogućava bolji protok asimilata (hranjiva) kroz stablo. Nadalje, lakše je obavljanje zaštite i folijarne gnojidbe. Škropivo se lakše raspršuje po cijelom stablu, pa i unutar krošnje.

Manjak znanja prvog znanstvenika agrikulture

Ima toga još, a koji su nedostaci? Zapravo ih nema, osim onog glavnog, a to je manjak znanja. Pogotovo kod rezidbe u samom početku formiranja ili prelaska na ovaj uzgojni oblik. Može se dogoditi da maslina pobjegne u visinu. Nedostatak je i to što će prvu godinu nakon rekonstrukcije urod biti manji za 15 do 20 posto, ali to se, dodaje Dević, idućih godina nadoknadi.

Na kraju još je podsjetio na misao prvog znanstvenika agrikulture Columella koji je pedesetih godina prvog stoljeća poslije Krista o značenju rezidbe na rast i rodnost zapisao: Ako obrađuješ tlo ispod masline tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeš tada je prisiljavaš da ti rodi.

Kako mladi stručnjaci rade, pogledajte i u videu kojeg je snimila Nela Vanjak


Fotoprilog


Tagovi

Rezidba maslina Dr. sc. Šime Marcelić Polikonična vaza Stjepan Dević Toni Družijanić Grmolika stabla Maslinik


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Još jedan vinski gulaš. Red crvenog luka, juneći močing, malo začina i par litara vina. Nešto se i popilo kroz sate bdijenja iznad kotlića. Taktiziranje na temu ‘glad je najbolji začin’ još je jednom polučilo uspjeh 🍷😎