• Proizvodnja oraha
  • 23.12.2020. 10:30

Ivan Paponja: Proizvođači oraha su obespravljeni u odnosu na druge voćare

Samo 0,66 posto od ukupnih poljoprivrednih površina je pod orahom. Ako smo mi jedini problem hrvatske poljoprivrede, onda je naša poljoprivreda u savršenom stanju, kaže predsjednik udruge 'Pupoljak'

Foto: arhiva Ivana Paponje
  • 4.522
  • 686
  • 2

"Ne samo da su nam smanjeni poticaji iz nama nedokučivih razloga, nego se proizvođači oraha konstantno izuzimaju iz natječaja za zakup državnog zemljišta, izbačeni smo i iz natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja, pa čak i iz mjera potpora uzrokovanih Covid situacijom koja jednako pogađa sve nas“, rekao nam je Ivan Paponja, predsjednik udruge 'Pupoljak', reagirajući na, kako kaže, medijsku hajku koja se posljednjih mjeseci 'obrušila' na ove voćare.

Umanjenje potpora za ekološku proizvodnju oraha i lijeske bila je 'kap koja je prelila čašu' pa su se proizvođači okupljeni u prvobitno inicijativu, u travnju ove godine udružili u Udrugu poljoprivrednih uzgajivača i proizvođača oraha, lijeske, jabučastog voća, agruma i koštičavog voća 'Pupoljak' kako bi, kažu, mogli i formalno dobili mogućnost legalnog i legitimnog zastupanja i ostvarivanja zajedničkih ciljeva.

Tako su na e-savjetovanju o promjeni Pravilnika o umanjenju potpore za ekološku proizvodnju oraha donesenog u svibnju ove godine imali 35 komentara, no ni jedan nije uvažen.

Nije orah ječam

"Osnivanju inicijative odnosno udruge prethodilo je ponajprije neopravdano umanjenje potpore za Mjeru 11 za orah i lijesku, ali isto tako i stvaranje u javnosti percepcije o našim članovima kao o poljoprivrednicima drugog reda, "lovcima na poticaje“ odnosno 'krivim', a ne 'pravim' poljoprivrednicima, što god to značilo“, pojasnio je ovaj mladi Đakovčanin uvjeren da je Europskoj komisiji krivo prezentirano stvarno stanje stvari, koje, po njemu, nikako ne zaslužuje ovakve sankcije.

Iznosi podatke da je pod orahom tek 0,66 posto od ukupnih poljoprivrednih površina za koje su zatražene potpore, a u samoj ekološkoj proizvodnji orah čini 4,90 posto, odnosno zajedno s lijeskom 7,69 posto površina.

Orah je radno intenzivna kultura, kažu proizvođači

"Orah ne čini ni jedan posto od ukupnih površina pod poticajima svih 210 i više kultura u Hrvatskoj. Premali je to postotak da bi on istrošio omotnicu. Ako smo mi sa 0,66 posto površina jedini problem hrvatske poljoprivrede, naše je poljoprivreda onda u savršenom stanju!“, zaključuje Paponja i dodaje kako je u kategorizaciji Ministarstva ekonomska vrijednost proizvodnje ove voćne vrste svedena gotovo na razinu ratarskih kultura.

"Ječam i orah su tu negdje približno iste ekonomske vrijednosti", naglašava i dodaje da znamo koliko ima posla u ječmu, a koliko u trajnim nasadima te da treba izdržati 7-8 godina do roda, odnosno 10 -12 godina do punog roda kod terminalnih sorti. "Samo da kosiš i okopavaš, a gdje je rezidba i drugi poslovi“, kaže.

Problem starosti nasada

Nije sve kako se piše, poručuje referirajući se na, po njemu, upitne podatke Državnog zavoda za statistiku, prikupljene, kaže, ponajviše telefonskim putem. A ova statistika pokazuje kako u Hrvatskoj ima 60 posto nasada do starosti sedam godina, pri čemu se gleda starost nasada kada je podignut, no međutim, to ne odgovara stvarnom stanju.

Mnogi su, navodi, zbog raznih uzroka, primjerice, lošeg sadnog materijala, devastacije od divljači, vremenskih nepogoda, izmrzavanja, sušenja stabala uslijed napada granotoča i sl... oštećene sadnice morali mijenjati novima, nadosađivati nasad tako da neki dijelovi nemaju istu starost. Taj je problem izuzetno bitno naglasiti i u kalkulacije uzeti prosječnu starost nasada.

"Da ne govorimo o podizanju nasada u depresijama. Orah uopće ne podnosi vodu. Ako imate nasad star 10 godina u nekoj depresiji, stabla na tom dijelu zaostaju u razvoju kao da imaju pet godina“, pojašnjava.

Izgubit ćemo Slavoniju

Kao dokaz da statistički podaci nisu relevantni, navodi podatke prinosa unatrag nekoliko godina.

Kaže da službena statistika kazuje da je 2014. bilo 60 tona, 2015. već 1.119 tona, poslije toga imate 600 tona, a 2018. opet 1.919 tona. Prevelika su to odstupanja da bi podaci bili vjerodostojni. O kakvom povećanju površina pričamo ako smo 2008. godine smo imali 6.900 ha, a danas imamo 7.900 ha?, pita se prvi čovjek udruge gdje su ti hektari nestali jer radi se o gotovo istoj površini od 2008. do 2020. 

Uzgoj oraha u Hrvatskoj: Površine rasle, proizvodnja ne

Dodaje kako je prema najnovijim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju orah unatrag tri godine na 11. mjestu po povećanju površina pod poticajima sa 327,25 ha, a lijeska na četvrtom  s 1.126 ha. Naglašava da je većina tih površina odnosno gospodarstava u Slavoniji.

"Političari se rado hvale s projektom Slavonija. No, ako ustraju na umanjenju ovih poticaja, slavonski poljoprivrednik će ostati bez gotovo 120 milijuna kuna potpora u narednih pet godina. Izgubit ćemo ljude, a onda i Slavoniju!“ upozorava naš sugovornik.

Poseban strateški dokument

Napominje i da talijansko ministarstvo poljoprivrede ima strateški dokument razvoja oraha i lijeske u toj zemlji, rekli su im to kad su bili u posjetu uzgajivačima u pokrajini Veneto. "Mislim da bi i naša država trebala imati strateški dokument posebno za orah", kaže predsjednik 'Pupoljka' jer su poljoprivrednici uložili puno novaca, velik je broj uključenih gospodarstva i jako je puno mladih nasada pa bilo bi šteta da sve to propadne. Ističe kako smo nedostatni trenutno u ovom voću i treba naći najbolje rješenje da ga više ne moramo uvoziti. "Naši su plodovi prekrasni. Što ukusom, što bojom“, tvrdi.

Domaći orah je odlične kvalitete, ističu proizvođači

Skeptičan je koliko će točne podatke pokazati i ovaj zadnji popis poljoprivrede, koji je, čini mu se, bio više telefonski zbog Covida.

"Ljudi su predavali liste o proizvodnim količinama gdje je svako gospodarstvo trebalo upisati koliko je proizvelo, no nisu bili u obavezi da to potkrijepe s računima, pa je pitanje jesu li bili iskreni“, rezerviran je.

Neozbiljne kalkulacije

Svi su novi iznosi poticaja dobiveni na temelju kalkulacija koje Udruga osporava, pa je Ministarstvo poljoprivrede naručilo izradu novih, što je trebalo učiniti prije umanjenja.

"Osporavamo i kalkulacije napravljene 2014. Nemate iznose za orah, mandarinu, borovnicu, ali imate za jabuku, za lijesku ili višnju, koji su onda uprosječeni za trajni nasad. Postoje kalkulacije za orašasto voće, ali ne posebno za orah. Prema tim kalkulacijama su nam i umanjenje potpore“, kaže i pita zašto ide umanjenje samo za orah, kad ima i drugog orašastog voća, i zašto nisu umanjene potpore i za druge voćne vrste za koje postoje kalkulacije, primjerice jabuku ili šljivu?

Navodi nadalje kako su kalkulacije rađene na temelju prinosa od 0,28 tona, ali prinosa orašastog voća, a ne oraha. No kojeg? Sve i da je oraha, pitanje je opet kojeg - zelenog, u ljusci ili jezgre?

"Imamo mađarske, turske i američke kalkulacije. To su studije od tristotinjak stranica, a naši su iz Ministarstva sve stavili na jednu i pol stranicu. Rekao sam im da je to radni dokument, a ne ozbiljna kalkulacija“, kaže Paponja kojemu je 'vrh svega' bruto marža proizvodnje oraha -577 eura u kalkulaciji iz 2014. To bi značilo, dodaje, da isto ministarstvo ne priznaje kalkulacije koje su oni sami izradili, odnosno savjetodavna služba, i prema kojima je bruto marža oraha od 2.670 do 4.840€.

Hajka na proizvođače oraha je neopravdana kaže Ivan Paponja

"Pitao sam ih da mi nađu jednog proizvođača ili investitora bilo gdje, koji bi ulagao svoja sredstva i podizao bilo koju proizvodnju, a da neće biti nikada u plusu! To je poražavajuće i nerazumno“, komentira ogorčeno i pita se što bi rekli mađarski rasadnici da im jave kako je hrvatsko ministarstvo 'reklo' da s njihovim sortama nikada neće biti na dobitku.

Tako će i s francuskim sortama Lare, Fernora ili Franquetta, čije sadnice koštaju do 30 eura, i primjerice u Mađarskoj imaju 3.000 eura, a u Americi s čak 6.000 dolara po hektaru pozitivne bruto marže, proizvođači u Hrvatskoj biti u minusu.

"U istom smo podneblju kao i Mađari i koristimo njihove sorte, pa je nemoguće da imamo toliku razliku u marži“, zaključuje dodajući da mu je teško protumačiti ove kalkulacije, čak i revidiranu verziju, u kojoj se među inim autorima navode, primjerice, Zavod za specijalno stočarstvo i Zavod za hranidbu životinja Agronomskog fakulteta.

Više potpore su opravdane

Nadalje, 'sve ostale voćne vrste uzgojene ekološkim načinom proizvodnje pokazuju značajna smanjenja u prinosima, čime opravdavaju visoke troškove potpore.„', stoji u revidiranoj verziji kalkulacija rađenih za M10 Agrookolišne mjere iz 2015. godine kada su poticaji bili 723,48 eura, gdje su autori iznijeli da su visoki iznosi potpora opravdani s obzirom na smanjenje prinosa u ekološkoj proizvodnji.

"Dakle, poticaji su opravdani, a iz ministarstva kažu da smo cijelo vrijeme bili nagrađivani! S druge strane, uljana repica je iznimno dohodovna kultura i ekstra nagrađivana, pa ju ne bi trebalo ni poticati. Prema kalkulacijama za soju, ljekovito i začinsko bilje, lucernu i sijeno, ne bi trebali imati poticaje“, navodi dodajući kako su u prvih pet kultura s najvećim brojem hektara u ekološkoj proizvodnji krški pašnjaci, potom trava i travolika paša, kontinentalni travnjak, livada i lucerna. Orah je tek na sedmom mjestu u ekološkoj proizvodnji.

Trenutno proizvođač za ekološke nasade u održavanju dobiva potporu od 384,47 eura po hektaru, a za prijelazni status 461,36 eura. Jesensko zimska gnojidba organskog peletiranog gnojiva ga košta 1.500 kn po hektaru, što je 200 eura samo za osnovnu gnojidbu. Tu treba pribrojiti još i održavanje odnosno košnju, tretiranje, rezidbu...

'Kompenzacija' potpora

Zanimljivo je, kaže naš sugovornik, da su im kao odgovor na smanjenje poticaja, ponudili 'kompenzaciju' kroz mjeru 10 u kojoj je navedeno mehaničko uništavanje korova koje se potiče sa 373,33 eura/ha.

"Matematički se može činiti da smo na istom iznosu kao i prije, ali problem je u tome što smo i dalje u neravnopravnom položaju s ostalim voćarima koji uz ovu i dalje imaju puni iznos ekološke potpore, dakle, dvije potpore. Mi smo još uvijek zakinuti“, pojašnjava i upozorava na još jednu nelogičnost prema kojoj se primjena ekološkog gnojiva u visini 563 eura odobrava za neekološke višegodišnje nasade i daje proizvođaču koji koristi samo jednu dodatnu mjeru, a s druge strane proizvođač koji koristi skup mjera koje ekološka proizvodnja zahtijeva dobiva samo 384 eura. 

Nakon rujanskog sastanka predstavnika ove udruge s resornim ministarstvom na temu umanjenja potpore i iznalaženja zajedničkog rješenja, imaju obećanja da u nadolazećem natječaju za voćare iz mjere 4 neće pisati 'voćarstvo osim oraha'.

"Dakle, proizvođači oraha neće biti isključeni, imat ćemo isto bodova i biti ravnopravni s ostalim voćarima. Jer, koliko ja znam, orah je voćarska vrsta“, kaže naš sugovornik naglašavajući kako mnogi pogrešno misle i govore da nije radno intenzivna kultura.

Orahova muha najveći je problem 

"Javnost ima predrasude da orah ne treba ništa. To jednostavno nije istina. Pa mi imamo do sedam tretmana godišnje zaštite i folijarne prihrane, da ne kažem da su neki kolege podigle sustav navodnjavanja, a neki to još planiraju s obzirom da povećava prinos i do 30%“, kaže Paponja ističući kako tehnologija uzgoja ove voćne vrste ima sve zahvate kao i drugih. No, proizvođači jabuka navode kako imaju 30-ak tretmana u zaštiti nasada.

"Pa zar se treba s tim hvaliti? Vjerujem da će za 10 godina imati i 100 tretmana. Kad smo već kod jabuke, Hrvatska je samodostatna u ovoj proizvodnji, a i dalje ulaže u nju?! To samo dovodi do poremećaja tržišta i niskih otkupnih cijena“, ocjenjuje.

Razočarani HPK-om i znanstvenom zajednicom

Razočaran je što znanstvena zajednica, nije reagirala kad su se u medijima pojavljivali navodi da orah nije radno intenzivna kultura. Još je više razočaran s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, jer nije na vrijeme reagirala odnosno uopće nije reagirala na umanjenje potpora.

A od ove godine, podsjeća, svi su obavezni članovi komore sa 72 kune članarine. "Ako se to pomnoži s ukupnim brojem 3.800 gospodarstava koja proizvode orah i lijesku, a nitko nije stao u našu zaštitu, kako nećemo biti razočarani“, komentira predsjednik udruge priznavajući i dio krivice samih proizvođača.

"Malo smo si i sami krivi. Nema glasa od nas, nismo bili organizirani. Svi smo zakazali, svi smo kasno reagirali ali se nadam, ako bude sluha, da će propusti biti ispravljeni“, kaže na kraju zainteresiran za iznalaženje zajedničkog rješenja na sve probleme koji ih tište. U to ime poziva sve zainteresirane proizvođače da im se pridruže, jer imaju još puno planova među kojima je plasiranje proizvoda pod jednim brendom.

Žele, naglašava, vratiti dostojanstvo svojim članovima, hrvatskim poljoprivrednicima, kako bi očuvali proizvodnju i kroz prepoznatljivost proizvoda i članova, osigurali plasman na domaće i europsko tržište kroz zajednički brand i proizvođačku organizaciju koji nose veliki niz benefita i mogućnosti za naše prave poljoprivrednike.


Tagovi

Proizvodnja oraha Mjera 4 Voćarstvo Potpore Udruga 'Pupoljak' Ivan Paponja


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ma čista ljepota. :)