• Uzgoj oraha
  • 28.09.2021. 12:00

Gdje su i zašto ne rađaju hrvatski orasi?

U Hrvatskoj je zasađeno preko 8.000 ha oraha. Do prije godinu dana sadili su se novi nasadi, no urod takoreći ne postoji. Što je tome uzrok?

Foto: Vesna Mijat
  • 17.089
  • 932
  • 0

Proteklih 10-ak godina u Hrvatskoj su zasađene stotine novih nasada oraha potaknuti izdašnim poticajima. Prošle godine je buru izazvalo smanjenje poticaja za ekološki nasad za više od 40 posto u odnosu na dotadašnji iznos. Zanimanje za sadnju je naglo opalo. No, pojedini proizvođači ne vide interes ni za održavanje postojećih nasada oraha. Jedan od razloga je što uroda nema već godinama.

Može li uzrok ovoj pojavi biti samo mladost svih nasada? Možda sadimo na neadekvatni položaj ili sadimo neprilagođene sadnice? Kumuju li problemima s orasima ekstremne klimatske promjene? Prof.dr.sc. Boris Duralija s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se usko specijalizirao za proučavanje orašastih vrsta pokušao nam je objasniti što se događa na terenu.

Nepovoljan položaj

Čimbenici koji utječu na uspijevanje oraha su nadmorska visina, reljef, ekspozicija i blizina većih vodenih površina. Prema riječima profesora, najbolje će uspijevati na područjima gdje se i sjemenjak pojavljuje u prirodi.

"To su najčešće vinogradarske pozicije u kontinentalnoj Hrvatskoj jer imamo dovoljno vlage, a niske temperature se ne zadržavaju kao u kotlinama“, pojašnjava. Dobro uspijeva na visoravnima i blagim padinama južne ekspozicije. "Tlo treba biti propusno, a korisno bi bilo navodnjavati jer samo za jedan plod badema treba čak 5L vode, pa vjerojatno za krupniji orah treba i više", dodaje profesor.

Ne uspijeva na položaju izloženom jakim vjetrovima i voli osunčane pozicije. Odgovara mu tlo neutralne do slabo kisele reakcije. "Ispod nekih 120 metara nadmorske visine se nije smjelo saditi niti jedan nasad oraha i ne znam tko je to ljudima preporučio“, napominje objašnjavajući da se na niskim nadmorskim visinama dugo zadržava magla i mraz pa dolazi do promrzavanja mlađih grana koje su osjetljivije. Čini se da će mu više štete nanijeti kasni proljetni mrazovi nego suša jer ima dubok korijen. Blizina velikih vodenih površina ublažava zimske temperature, a nagib terena poboljšava strujanje zraka pa je manja opasnost od smrzavanja. 

Teorija, opisuje, kaže da orah voli umjereno topla područja, ali zbog klimatskih promjena mi danas ne možemo odrediti granice takvih područja. "U zadnjih 20-ak godina imamo barem desetak godina s kasnim proljetnim mrazovima koji su bili pogubni za orah, pogotovo na lošim pozicijama“, upozorava.

Uvezene sorte

Hrvatska nažalost, nikad nije proizvela svoju sortu oraha pa smo primorani uvoziti. Sjemenjak nije priznat kao komercijalni nasad jer kasno rodi i od stabla do stabla postoje velike razlike te se ne može računati na ujednačenu rodnost. U posljednje vrijeme uvelike se sadila američka sorta chandler za kojeg prof. Duralija kaže da mu odgovaraju topliji klimatski uvjeti. Drži bi bilo bolje držati se sorti proizvedenih u nama bližim klimatima, kao što su slovenska elit ili srpska novosadski kasni. Tu su i njemački geisenheim i seiferdorfer koje kasnije kreću s vegetacijom. No, na područjima Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije, ove godine niti kasne sorte elit i novosadski kasni nisu dale urod.

Postoje brojni rasadnici u Hrvatskoj, te se u posljednjih 10-ak godina pojavljuju novi. Uvoz sadnog materijala u uskoj je vezi s mjerama raspodjele sufinanciranja iz EU. Neki rasadnici nude samo konvencionalne sadnice, a neki su se specijalizirali za sadnice s ekološkim certifikatom. Pojedini ne ulaze u detalje oko savjetovanja o odabiru najpogodnije sorte za određeni položaj, dok drugi nude savjetovanje o uzgoju te čak i o prijavi na IAKS mjere ruralnog razvoja.

Može li uzrok izostanku plodova biti samo mladost nasada? 

Nude se sorte: fernette francuski oprašivač, franquette koja bi trebala dati plod već poslije prve godine, kalifornijski chandler iz Turske, njemačke gaisenheim 139 i 251, novosadska sorta šampion otporna na bolesti, rasna s poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu koja kreće s urodom već prve godine, slovenska elit iz Zavoda za voćarstvo u Mariboru koja kasno počinje i rano završava vegetaciju, te mnoge druge.

U nekim se slučajevima i dostava pokazala problematičnom jer ako sadnice putuju dostavnom službom ne stanu čitavom dužinom u vozilo pa ih dostavljači silom prilika nestručno odrežu. Pokazalo se to štetnim za dosta sadnica. Ponekad i ova praksa pogoduje sušenju plemke nakon sadnje.

Lijeska kao alternativa

Perspektiva dosad posađenih nasada oraha u Hrvatskoj ne čini se bajna. Možda im čak preostaje samo vađenje. Ipak, za sve one koji tek kreću u sadnju orašastih nasada, bitno je saznati koja je biljka prilagođenija našim sadašnjim klimatskim uvjetima. "Možemo reći da je to lijeska koja spada u porodicu breza. One su prilagođene na te velike temperaturne amplitude. I kod lijeske imamo situaciju da urod prati zasađene površine i ljudi beru lješnjake“, kaže prof.dr.sc. Duralija.

Pogledajte video prilog:


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj oraha Ekološka prof.dr.sc. Boris Duralija Sadnice oraha Sadnja


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.