Mnogi voćari su u nedoumici trebaju li rezati i kako tek posađena stabla šljiva ili ona posađena prije godinu dana. Evo odgovora.
Većina starijih voćara nakon sadnje ništa nije radila sa šljivama jer su puštali vremenu da odradi svoje, odnosno da voćke samo rastu i daju prvi rod. Međutim, u takvoj situaciji, na rod se čekalo dosta dugo, a kada je riječ o sortimentu, najveći dio zauzimale su požegača, bistrica, turgulja i slično.
Voće se rijetko krečilo i prihranjivalo stajnjakom pa se događalo da stabla rađaju svake treće ili četvrte godine.
Novije sorte ranije rađaju jer se, za razliku od autohtonih, češće orezuju i prihranjuju. Istina je i da su osjetljivije na bolesti i štetnike, ali češće i više rađaju, tj. ranije dolaze u rod. Da bi se ranije dobio rod potrebno je da se stabla redovno režu, u zimskoj i ljetnoj rezidbi.
Na desnoj fotografiji iznad se vidi mlado stablo šljive, sorta čačanska rodna, koja je posađena u ožujku 2023. godine. Nakon godinu dana stablo se izdužilo u visinu, kao i bočne grane, budući nositelji rodnosti. Oblik je piramidalan, u donjoj zoni grane su duže, a u gornjoj kraće. Na granama se nalazi poneki rodni pupoljak.
Što se tiče rezidbe, bočne grane trebalo bi prikratiti za 1/3, i to rezom na vanjski pupoljak. Gornje grane ostavljaju se da nesmetano rastu jer svaki rez na bočnu grančicu, dovest će do stvaranja jače metle koja bi se opet trebala korigirati u smislu dovođenja grančica pod kut od 60 stupnjeva.
Na ovom stablu, umjesto rezidbe u gornjoj zoni, čačkalicama se bočne grane dovode pod navedeni kut, a centralna grana, tj. provodnica, ostavlja se da raste u visinu. Ne bi trebalo pustiti da previše izraste u visinu jer se tako odgađa brže formiranje rodnih pupoljaka. Ako do kraja ljeta provodnica izraste više od tri metra, potrebno je da se pri vrhu prelomi rukama, ne škarama. Tako će se u zoni ispod preloma, na samoj provodnici, brže formirati generativni pupoljci, koji bi u narednoj godini mogli dati plodove.
Sve donje grane na stablu, niže od 60 centimetara, moraju se odrezati jer smetaju prilikom košenja i ostalih radnji. Rezidba šljiva, bilo mladih ili starijih stabala, ipak se može, pogotovo u većim voćnjacima, vršiti i u zimskom periodu, prije ožujka ili travnja, jer od veljače korijen već počinje raditi, odnosno povlačiti hranjiva u stablo. Ako poslije rezidbe dođe period s nižim temperaturama, korijen će, bez obzira na rezidbu, mirovati. Rezovi se premažu vapnom ili smjesom vapna i bakra.
Kod tek posađenih stabala, poželjno je da se stablo skrati u gornjoj zoni, na bočni pup, od ožujka ili razdoblja viših temperatura, jer rezidba odmah poslije sadnje u jesen ili ranu zimu, u slučaju niskih temperatura, može dovesti do izmrzlosti grančica. Trebalo bi ostaviti voćke da se tijekom sezone prilagode vanjskim okolišnim uvjetima.
Ono što je najvažnije jest da se u ovom periodu izvrši prihrana stabala stajnjakom (tri lopate oko stabla, bez naslanjanja stajnjaka na koru debla), a tko radi konvencionalnu proizvodnju, i dvije šake NPK gnojiva s više fosfora i kalija. Na proljeće se oko stabla dodaju još dvije šake.
Tagovi
Autor
Stjenica desetkuje domaću proizvodnju lješnjaka - poljoprivrednici traže hitno odobrenje insekticida
Došli u marelice, završili u masliniku - usred Slavonije!
Kako ponovno pokrenuti voćarstvo i povrtlarstvo u Hrvatskoj?
Prvih 10 proizvođača malina drži skoro polovicu ukupne domaće proizvodnje
Plodovi sitni, ne dozrijevaju - što se događa sa smokvom?
U Žrnovnici pronađeno stablo masline staro preko 1200 godina, ali ne samo ono
Došli u marelice, završili u masliniku - usred Slavonije!
Kako ponovno pokrenuti voćarstvo i povrtlarstvo u Hrvatskoj?
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
