Gdje je "zapelo" sa suzbijanjem sredozemne voćne muhe?

Sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata) karantenski je štetnik većeg broja kultura, a kod nas štete pravi na mandarinama. Naime, odrasla muha leže jaja u plod zrelih, žutih plodova, uzrokujući propadanje ploda s čime se bore domaći proizvođači. 

U početnom periodu, dok se mandarine beru u fazi tehnološke zrelosti, zaraza je minimalna ili je uopće nema. U periodu kada plod fiziološki dozre, zaraza je primjetnija, posebno u toplim jesenima, upozoravaju iz Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež". 

Kako navode u dopisu kojeg potpisuje njihov predsjednik mr.sc. Željko Bjeliš, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) nisu uspjeli osigurati daljnje provođenje suzbijanja ovog štetnika primjenom SIT tehnike, koja je posljednjih skoro 20 godina davala uspješne rezultate. Riječ je, pojasnili su, o biološkom načinu suzbijanja kojim se ispuštaju sterilni mužjaci u prirodu.

"Smatramo vrlo bitnim i potrebnim što prije razraditi i implementirati alternativne načine suzbijanja ovoga štetnika. To podrazumijeva snažno uključivanje Ministarstva poljoprivrede, HAPIH-a, JLS i Županije te proizvođača", stoji u dopisu. 

Koja rješenja predlažu?

U cijelom procesu, prema ovoj udruzi, najvažnija je cjelovita i pravovremena berba mandarina. "Iz rane prošlosti znamo, da u vrijeme dok je na snazi bila mjera povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciji, nije ostajalo neobrane mandarine, ili je to bilo minimalno", napominju dodavši da nikome od proizvođača nije u interesu ne obrati i ne prodati plodove. Kako bi to uspjeli potrebno je osigurati određene mjere, koje za cilj imaju cjelovitu i pravovremenu berbu.

Kao prvu mjeru spominju povlačenje s tržišta za slobodnu distribuciju za 20 posto količina, koje obično ostanu neubrane. Nadalje, smatraju da ovo voće treba uključiti u Program potpore za posebno osjetljive sektore i to njegovom preradom u sekundarne proizvode: sok, džem i sl. Također navode da posebnim programom potpore proizvođače treba animirati na provođenje kvalitetnijih mjera sanitacije, uključujući opremanje potrebnim oruđima i financijsku nadoknadu.

Nadalje, potrebno je na umu imati i prijedlog nove direktive EU o održivoj upotrebi pesticida, koja u jednoj varijanti pretpostavlja potpunu zabranu upotrebe pesticida u tzv. "posebnim područjima", a tu spada gotovo cijeli prostor doline Neretve. "Svi mi proizvođači u dolini Neretve smo za očuvanje okoliša, održivost iznimno bogate flore i faune ovoga područja, što smo kroz sve ove godine i pokazali, ali moramo imati na umu i minimalnu dohodovnost i minimalne uvjete za opstojnost života ljudi na ovome području", ističu iz Neretvanske mladeži. 

Dopis poslan i ministrici

Kako navode, mandarina i cijela poljoprivreda doline Neretve je na žalost i dalje ostala na margini interesa svih donositelja odluka, a poljoprivredni proizvođači prepušteni sami sebi. Od već permanentnog problema s vodom za navodnjavanje, koji se i dalje gura pod tepih do trajnijeg rješenja raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Zaiskrilo oko sredozemne voćne muhe? Na dopis Neretvanske mladeži reagirali Ministarstvo i HAPIH

"Zašto je to tako i kakav je plan predviđen za područje doline Neretve, treba pitati sve one koji su za to zaduženi. Nebriga i nezainteresiranost nadležnih za rješavanje svih nagomilanih problema i dalje traje", zaključuju u dopisu koji je između ostalog poslan i na adresu resorne ministrice, Marije Vučković.