Dok je ratare snijeg obradovao, voćare brine duže razdoblje niskih temperatura

Ratari kažu da je snijeg dobro došao ozimim usjevima jer će koliko-toliko natopiti žedne oranice i usjeve te omogućiti kvalitetniju pripremu za proljetnu sjetvu, a voćare, osobito one čije su vrste već procvjetale (marelice, breskve, trešnje…) brine višednevno razdoblje s temperaturama ispod 0 celzijevih stupnjeva. 

I ove godine svjedoci smo ćudljivih i hirovitih vremenskih prilika koje nas pomalo izluđuju, a osobito zabrinjavaju poljoprivrednike. Očigledno, to je samo nastavak globalnih klimatskih promjena koje su posljednjih desetak godina sve izraženije u nas. Nakon suhe jeseni i zime, kada su izostale obilnije oborine kiša i snijeg, kada se u tlu nije akumulirala potrebna zimska vlaga, a dnevne temperature u Slavoniji potkraj zime rasle i do 25 celzijevih stupnjeva, što je ranije pokrenulo vegetaciju, danas smo svjedoci proljetnog snijega koji stvara privid zimske idile, barem za mališane koji su napokon jedva dočekali snježno ruho.

Otapanje bijelog pokrivača barem malo natopiti žedne poljoprivredne površine

Naravno, nisu potkraj ožujka neuobičajene niske temperature, kao primjerice danas oko nule ili nešto ispod nule i padanje snijega, mnogi poljoprivrednici se tomu raduju, jer će otapanje bijelog pokrivača barem malo natopiti žedne poljoprivredne površine. 

"Iako smo više priželjkivali kišu, i snijeg je nama ratarima dobrodošao da ublaži posljedice dugotrajne zimske suše, jer na ovom našem novogradiškom području nije bilo obilnijih kiša. Osim toga, dobro je došao jer će pripomoći otapanju gnojiva koja smo dodali prihranjujući oziume usjeve: pivarski ječam, pšenicu i uljanu repicu. Niže temperature će možda malo usporiti razvoj usjeva, osobito uljane repice, ali nadamo se, ako ne bude nekih ekstremno niskih temperatura, da na ratarskim usjevima neće biti štete“, kaže Stjepan Lalić, tehnolog u Poljoprivredno-prehrambenom kompleksu Nova Gradiška.

Dodaje da nakon otapanja snijega i porasta temperatura treba pozornost posvetiti uljanoj repici zbog napada repičine pipe, a toplije vrijeme može utjecati na razvoj biljnih bolesti, pa na vrijeme treba zaštititi usjeve.

Kako od mraza sačuvati stare sorte voća?

Zimski uvjeti, osobito zbog niskih temperatura koje se u nekim krajevima spuštaju i nekoliko celzijevih stupnjeva zabrinjavaju voćare, osobito one kojima su procvjetale marelice, breskve, neke sorte trešanja, šljiva i krušaka. Neke voćke stradale su već zbog prošlotjednih mrazova. 

"Gledamo ovih dana u nebo i to što se događa s ovim vremenskim (ne)prilikama. Zima nije odradila svoje, toplo vrijeme u najhladnije godišnje doba utjecalo je na ranije kretanje vegetacije. Evo, jabuke će uskoro cvjetati, a kod nas su dva dana zabilježene temperature od -3,5 celzijevih stupnjeva, iako su meteorolozi prognozirali oko -2. Problem će biti ovo dugo razdoblje niskih temperatura. Izmrzavanja će sigurno biti, a hoće li štete biti veće, vidjet ćemo kasnije“, kaže voćar Branko Branković iz Kruševice čija obitelj ima 18 hektara suvremenih nasada jabuka i 6 hektara višanja.

Strahuje se od mogućih kasnih mrazova 

Đorđe Dokmanović iz Vukelića kod Moravica u Gorskom Kotaru kaže da se u njegovom kraju temperatura u nedjelju i jučer spustile i do -6 stupnjeva i oštetile cvjetove ranije procvjetalih trešanja.

"I mene najviše brine to višednevno razdoblje niskih temperatura ispod 0 stupnjeva celzijevih. To sigurno nije dobro i ne znamo kako će se to odraziti na voće“, kaže Dokmanović i dodaje kako danas kod nih danas vlada snježna vijavica.  

Lovcima mraza čuvaju urod voćnjaka, a vjetar otežava situaciju

Ove niske temperature ostavit će traga na nekim ranije procvjetalim voćnim vrstama. Kod nekih vrsta voća, primjerice krušaka, hladno vrijeme utjecat če na slabiju oplodnju. Posljedice će se tek vidjeti. 

Voćari strahuju i od mogućih kasnih mrazova poučeni lošim iskustvima iz nekih ranijih godina kada su ekstremno niske temperature u trećoj dekadi travnja u nekim voćnjacima uništile cijeli urod. Štete od niskih temperatura mogu se donekle spriječiti raznim oblicima zaštite (dimljenje, lovci mraza, anti frost sustavi…). Rizik i gubici u proizvodnji mogu se smanjiti, odnosno financijski nadoknaditi i osiguranjem voćnjaka.