Čim primijetite jaja kruškine buhe, tretirajte sodom, octom i uljem

Uzgajivači krušaka, jabuka, šljiva i breskvi svake godine troše dosta novca na suzbijanje cvjetojeda, osica, savijača, buha. Generalno, zaštita od kukaca bit će veliki izazov i u narednim godinama za naše voćare jer je evidentno da se spremaju novi preparati, vjerojatno ekološki mnogo povoljniji, ali i skuplji.

Neonikotinoidi su predstavljeni kao revolucionarni u suzbijanju štetnih insekata i da nisu štetni za korisne organizme, naročito pčele, ali se ispostavilo da ih dezorijentiraju pa ne mogu pronaći košnice i da se vrte oko svoje osi.

Obavljeno pet tretmana octom

U ovoj godini rađen je pokus u dva nasada krušaka, površine 0.3 i jednog hektara. Upotrebljavan je ocat sa devet ili 11% alkohola, u pet navrata. Prvi put, odmah poslije cvjetanja, drugi u svibnju, nakon kišne "pauze" kada kruškina buha, koja ne voli kišu, može za samo dva dana početi s lučenjem medne rose i po jednom u lipnju, srpnju i kolovozu, pred početak berbe.

Doze su bile od 12 do 16 litara na 800l vode, na lokaciji od jednog hektara i tri litre na 200l vode na površini od 0.3 ha. Prva dva tretmana bila su sa 16 litara, kasniji sa 12l, na većoj površini. Uz svako prskanje dodavana je litra jestivog ulja po prskalici, a u dva navrata i soda bikarbona, kilogram po tretiranju.

Mnogi voćari godinama rade tretmane s octom i sodom kako bi oprali plodove, grane i lišće od medne rose koju luči ličinka kruškine buhe. Međutim, griješe u terminu prskanja. Po iskustvima, iz ove sezone čim se primijete jaja prve ili druge generacije buhe, trebalo bi odraditi tretman octom, sodom i uljem jer lučenjem rose, doći će do zaprljanosti i to na mjestu gdje se spajaju dva ploda.

U voćnjaku od jednog hektara, od 1. svibnja 2020. nije bilo upotrebe pesticida, odnosno, fungicida i herbicida, a zaštita se poslije radila domaćim nekuhanim mlijekom i kalij bikarbonatom dok u se nasadu od 0.3 ha, nikako nije upotrebljavala kemija.

Otkupljivači ne žele prljave plodove

Crne točkice koje se formiraju na tim mjestima, neće se moći očistiti. Ostali dio bit će čist, ali to takozvano spojno mjesto predstavlja problem voćarima jer im otkupljivači neće priznati voće kao prvu klasu. Jestivo ulje bolje lijepi ocat i zbog njega smjesa neće mnogo pjeniti kao u slučaju da se, umjesto ulja, koristi deterdžent za suđe.

Dakle, ključno je da se prati razvoj štetnika jer buha ne može vječno čekati s razvojem ako često pada kiša. Prvi ili drugi sunčani dan s malo višim temperaturama znači eksploziju njenog razvoja i lučenje medne rose. Tada je optimalno vrijeme za tretman. Još je bolje kada dva do tri sata nakon tretmana padne kiša jer je učinak još bolji.

Velika je greška kada uzgajivači, nakon pranja stabala sodom, octom i deterdžentom, upotrijebe insekticide. Za tim nema potrebe jer u oba slučaja, štetniku treba dvadesetak dana za kompletan razvoj nove generacije, od polaganja jaja do lučenja rose. Zašto upotrebljavati insekticide koji su štetniji za okolinu od octa? Vjerojatno ono uništava i korisne organizme, ali je svakako bolja opcija od kemijskog preparata jer nema ni karencu.

Vrlo malo šteta od savijača

Najbolje od svega je činjenica da skoro da nije bilo crvljivosti plodova odnosno šteta od savijača na kruškama, šljivama i breskvama, pošto je na većoj parceli po 160 stabala šljiva i breskava. Nastavit ćemo s pokusima i, ako se pokaže da je zaštita efikasna, možda bi ocat mogao biti zamjena insekticidima u godinama koje dolaze. Mnogi proizvođači se žale da što više upotrebljavaju kemijske preparate, više problema imaju sa buhom koja postaje otporna na aktivne tvari u sredstvima. Mislim da će se vrlo brzo prestati upotrebljavati na primjer Armada, Abastate, Vertimec, koji su na bazi abamektina jer je buha, naročito u starijim nasadima, stekla otpornost na njih upravo zbog česte upotrebe.

Ocat pomaže i protiv Venturie

Također je interesantno da je čistoća plodova bila izuzetna, odnosno, vrlo malo njih imalo je na sebi simptome Venturie odnosno fuzikladija naročito na stablima koja su imala otvorenu, prozračnu krošnju. Izgleda da ocat djeluje i na gljivice, ali to se mora još istraživati. Korišteno je u tretmanima i domaće, nekuhano mlijeko pa je i ono pomoglo u spriječavanju nastanka bolesti. U Japanu voćari koriste kukuruzni ili rižin ocat u borbi protiv Venturie.

Suzbijte kruškinu buhu bez insekticida - octom, sodom, glinom

Kako stvari stoje, ono bi moglo biti zamjena za insekticide, a proizvođači koji žele i dalje koristiti fungicide svakako mogu smanjiti broj tretmana. Mnoge kolege voćari ove godine tretirali su svoja stabla fungicidima 19 ili 20 puta, što je zaista puno i bespotrebno.