• Bakterijska palež
  • 18.02.2020. 18:00

Bakterijska palež jabučastog voća - prijeti opasnost zbog visokih temperatura

Povoljni uvjeti za razvoj bakterijske paleži su kišno ili rosno vrijeme u proljeće, te povišena vlažnost zraka praćena temperaturama iznad 18°C

Foto: Wikimedia commons/Sebastian Stabinger
  • 608
  • 37
  • 1

Bakterijska palež jabučastog voća je opasna bolest koja napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova, a uzrokuje ju bakterija Erwinia amylovora. Ova bolest najčešće napada jabuke i kruške, ali se javlja i na dunji, glogu, oskoruši, mušmuli i još nekim koštičavim i ukrasnim vrstama.

Zbog zastupljenosti u našoj proizvodnji, bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete, a raširena je u gotovo svim europskim zemljama. Još 1957. ova je bolest donesena iz Amerike u Europu, a u Hrvatskoj je prvi puta potvrđena 1995. godine.

U praksi je neophodno provoditi praćenje pojave ove bolesti kako bi se na vrijeme obavilo preventivno suzbijanje i usporilo njenjo širenje izvan karantenskog područja te tako smanjile štete u voćnjacima. Uz krastavost plodova ona je jedna od najvažnijih bolesti jabuke i kruške.

Kako prirodno suzbiti krastavost jabuke?

Zaraženi dijelovi izgledaju "opečeno"

Pojavom ove bolesti zaraženi dijelovi (listovi, izboji, cvjetovi i plodovi) izgledaju kao da su opečeni vatrom pa se oboljela stabla mogu i po tome prepoznati. Naime, ulaskom bakterija u biljku zaraženi izbojci počnu poprimati smeđu boju dok listovi, peteljka i srednje žile poprimaju smeđe crnu boju. Iako zaraženi listovi nekrotiziraju i suše se, u jesen ne otpadaju nego ostaju na granama sve do kasne zime. Isto se događa i sa zaraženim plodovima koji se u jesen mumificiraju i ostaju na stablu do kasne zime, što povećava mogućnost širenja zaraze i iduće sezone. Raniji simptomi bolesti javljaju se na jednogodišnjim izbojcima koji potamne i saviju se (kao kod gornjeg dijela štapa). 

Sušenje cvjetova i grančica i trulež plodova jabučastih voćaka - simptomi i suzbijanje

Bakterija se širi tkivom zbog čega znakove zaraze možemo naći i na ostalim dijelovima stabla tj. na granama i deblu. Na tim dijelovima dolazi do promjene boje kore u crnosmeđu pri čemu nastaju rak-rane, te dolazi do pucanja i ljuštenja kore. U povoljnim uvjetima za razvoj bolesti, na tim se mjestima javlja bjelkasti iscjedak tzv. eksudat (sluzava masa u kojoj se nalazi bakterija) koji kasnije mijenja boju i posmeđi.

Bolest zamjenjuju s napadom kruškine ose srčikarice

Simptomi ove bolesti se često puta zamijene sa simptomima koje uzrokuje kruškina osa srčikarica (Janus compressus) koja napada kruške i jabuke. Naime, ovaj štetnik stvara spiralno raspoređene ubode pri vrhu izboja, koji se također objese poput drške štapa, ali za razliku od bakterijske paleži, izboj kasnije nastavlja svoj rast i osušeni dio mladog izboja otpada.

Povoljni uvjeti za razvoj ove bolesti i njeno širenje

Bakterija prezimljuje u rubnom tkivu nastalih rak-rana ili u pupovima kao skrivena zaraza. Povoljni uvjeti za razvoj bakterijske paleži su kišovito vrijeme ili rosa u proljeće, te povišena vlažnost zraka praćena temperaturama iznad 18 °C. Već kod temperature od 21 do 30°C moguća je infekcija cvijeta koju uzrokuju kukci, potencijalni vektori bakterijske paleži. Naknadno cvjetanje, nakon što je voćka doživjela stres poput, primjerice, suše, naročito je opasno za širenje infekcije.

Bakterija se s rak-rana može širiti vjetrom ili kišom sa zaraženog na zdravo stablo, pri čemu izaziva primarnu zarazu kroz otvorene cvjetove, nakon čega se širi dalje. Pojava eksudata na stablu privlači mrave, voćne muhe te pčele koje dalje prenose zarazu. Moguće ju je prenijeti i priborom za rezidbu i precjepljivanje, sadnim materijalom, sadnicama, podlogama i plemkama.

Kako odabrati alat za rezidbu voćaka?

Mjere zaštite

Potreban je stalni monitoring voćnjaka, a posebno ako je zaraza uočena prethodne godine. Budući da na zaraženim stablima ostaje zaraženo lišće i plodovi, sve do proljeća, grane je potrebno snažno protresti, pokupiti i lišće i plodove te ih spaliti. Treba obratiti pozornost i na promjene na granama i deblu jer na kori debla i grana mogu nastati uleknuća nešto tamnijih površina. Taj dio kore u početku postaje mekši, nabubri, a zatim se isušuje te kora ima drugu nijansu. Moguće je jasno raspoznati granicu između zdravog i bolesnog tkiva.

Prirodni načini zaštite voća od bolesti

Sve grane na kojima se primijeti zaraza treba orezati ispod prijelaza iz bolesnog u zdravi dio tkiva i to barem 30 cm ispod prijelaza kod jabuke i barem 50 cm ispod prijelaza kod kruške ili dunje. Mjesto reza potrebno je premazati 3% otopinom bakrenog pripravka. Zaražene grane, plodove, a tamo gdje je moguće i lišće treba sakupiti u vreće i spaliti. Prilikom svakog zahvata reza potrebno je dezinficirati alat.

Za preventivno suzbijanje bakterijske paleži na jabukama i kruškama prema FIS bazi registrirano je nekoliko preparata: Champion WG 50, Nordox 75 WG, Regalis Plus, Curpablau Z i Airone SC.


Tagovi

Bakterijska palež Erwinia amylovora Jabučasto voće Bolesti Mjere zaštite Simptomi Kruškina osa srčikarica Vektori


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.