• Monilinia fructigena
  • 23.07.2018. 07:30

Sušenje cvjetova i grančica i trulež plodova jabučastih voćaka - simptomi i suzbijanje

Najčešće napada plodove, mada napada i cvjetove i lišće. Plodovi se mogu zaraziti već u fazi zametanja, ali i tijekom berbe. Osim u voćnjacima, ova gljiva se pojavljuje i u skladištima.

Foto: Wikimedia Commons/Mariuszjbie
  • 672
  • 42
  • 0

Sušenje cvjetova i grančica i trulež plodova jabučastih voćaka (lat. Monilia fructigena) predstavlja najštetnijeg patogena ove vrste voća. Kao i jabučasto voće (kruške, jabuke, dunje i mušmule), i koštičavo voće ima sličnu bolest koju izaziva gljiva Monilinia laxa

Monilia fructigena je rasprostranjena najviše u Europi, a ima je i u sjevernoj Africi. U našem arealu bolest čini velike štete, a naročito u ekstenzivnim voćnjacima. Može smanjiti prinos i do 70%. Osim u voćnjacima, ova gljiva se pojavljuje i u skladištima. 

Najčešće napada plodove, mada napada i cvjetove i lišće. Plodovi se mogu zaraziti već u fazi zametanja, ali i tijekom berbe. Mladi plodovi nekrotiziraju i otpadaju. Kod starijih plodova, infekcija se može širiti i kroz oštećenja od grada ili insekata, kao i kroz mehanička oštećenja nastala drugim načinima.

Prvi simptom - smeđe pjege

Na zaraženim mjestima prvo se pojave smeđe pjege koje su nastale djelovanjem micelija patogena na stanice mezokarpa. Micelija kasnije obrazuje konidiofore. One se nalaze u grupama, a manifestiraju se kao tvorevine svijetlosive boje koje čine karakteristična tijela – sporodohije. Napadnute plodove mogu naseliti druge gljive i bakterije. Razvojem micelije dolazi do sušenja ploda. Suhi plodovi padaju na pod ili ostaju zalijepljeni za grane.

Kako napada sve vrste jabučastog voća, bitno je pristupiti ozbiljno zaštiti nasada i stabala od ovog patogena.

Mehaničke i kemijske mjere zaštite

Vrlo se agresivno širi, a u godinama u kojima je povećana vlažnost u zraku i zemljištu, te veća količina padalina, magle i jake rose u ljetnim mjesecima (kao što imamo ovaj mjesec srpanj 2018.), bitno je, ako su sve druge ekološki prihvatljivije mjere upotrijebljene, djelovati s kurativnim kemijskim i mehaničkim biološkim mjerama zaštite jabučastih voćaka.

Sveobuhvatno možemo navesti određene mjere zaštite. U suzbijanju ovog patogena značajne su mehaničke mjere koje se odnose na sakupljanje i uništavanje zaraženih plodova zakopavanjem ili dubokim zaoravanjem. Suhe plodove s grana treba sakupiti i uništiti. Nakon rezidbe se moraju sve sasušene grane spaliti

Značajna je i kemijska zaštita voćaka koja počinje zimskim prskanjem fungicidima na bazi bakra (bakaroksiklorid. Bakarhidroksid itd.). Što se tiče vegetacije, mogu se primijeniti preparati na bazi bakar-hidroksida, benomila, tebukonazola, miklobutanila itd. Navodno se može upotrijebiti i bakterija Bacillus subtilis koja ima antagonističko djelovanje.


Tagovi

Monilia fructigena Jabučasto voće Sušenje cvjetova Sušenje grančica Trulež plodova Mehanička zaštita Kemijska zaštita


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi