Zagorje ima najviše vinogradara, Istra vinograda, a 44 % tržišta drži jedna sorta vina

Kako se Hrvatska nalazi u zoni s povoljnim uvjetima za uzgoj vinove loze s različitim klimatskim uvjetima, velika je raznolikost kultivara, od kojih su neki specifični za naše područje, pa je utvrđeno da su to naše autohtone sorte.

Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze imamo 258 sorti, od čega su čak 134 autohtone, a nekada smo ih brojali više od četiri stotine. U intenzivnom uzgoju danas ih imamo dvadesetak.

Sedam činjenica o hrvatskoj proizvodnji vina

Polovinu vodećih sorti u Hrvatskoj čine tri najvažnije, to su Plavac mali, Graševina i Malvazija istarska, a samo graševina čini oko 44 posto ukupnog prometa vina na domaćem tržištu.

Prema podacima iz Vinogradarskog registra, na zadnji je dan 2025. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 16.399 hektara pod vinogradima, a četvrtinu je zauzela graševina s 4.212 hektara.

Tablica 1: 20 vodećih sorta vinove loze u Hrvatskoj na dan 31.12.2025.

27 tisuća PG-ova koji imaju vinograd

Gledano po županijama, najveće površine pod vinogradima nalaze se u Istarskoj županiji gdje se nalazi 2.733 hektara, a slijedi je Osječko-baranjska s 2.051 hektarom te Dubrovačko-neretvanska s 1.711 hektara.

Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji drži vinograde nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji, tamo ih je 4.130 s tek 544 hektara, što bi reklo da svaki PG u prosjeku ima 0,13 ha vinograda.

Tablica 2: Vinogradi po županijama na dan 31.12.2025. (ARKOD)

^{* Prostorni podaci (Napomena: jedan PG može imati parcele u dvije ili više županija. PG koji ima parcele u više različitih županija prikazuje se za svaku županiju zasebno). Jedinstveni broj je 27.552 PG-a.}

Za one koji žele znati više

Hrvatska se dijeli na četiri glavne vinogradarske regije: Istočnu kontinentalnu Hrvatsku, Zapadnu kontinentalnu Hrvatsku, Primorsku Hrvatsku te Srednju i Južnu Dalmaciju.

Istočna Kontinentalna Hrvatska ima podregije Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Karakteristike su tipična kontinentalna klima, a prevladavaju bijela vina, dok je najvažnija sorta graševina. Upravo ova regija s 34 posto registriranih vinogradarskih površina daje čak 50,9 posto ukupnog vina stavljenog na tržište RH.

U Zapadnoj Kontinentalnoj Hrvatskoj (Bregovita Hrvatska) podregije su Zagorje-Međimurje, Plešivica, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokuplje. Odlikuju je bregoviti predjeli, hladnija klima, a od sorti pretežito bijele: graševina, Chardonnay, bijeli pinot, zeleni silvanac, autohtone: škrlet, moslavac.

Hrvatska Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje) spadaju pod regiju Primorska Hrvatska. Ovdje je mediteranska i submediteranska klima, a odlikuju je u Istri Malvazija i Teran, Kvarneru Žlahtina, te miješane sorte.

Zadnja regija, Srednja i Južna Dalmacija sastoji se od podregija Srednja i Dalmatinska Zagora. Karakteriziraju je mediteranska klima, a dominantne su crne sorte poput Plavca Malog, dok su od bijelih sorti tu Pošip, Debit, Grk.

Na razini Europske unije trenutno imamo 18 zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) za vino, a uz to, još dvije oznake imaju status prijelazne nacionalne zaštite - Buje - Buie i Lumbarda, dok je postupak njihove registracije na razini EU u tijeku.