Samo proizvođači s područja Sjeverne Dalmacije, Dalmatinske zagore, Srednje i Južne Dalmacije te Dingača mogu kod označavanja koristiti tradicionalni izraz Prošek pod uvjetom da su ga proizveli od prezlerog grožđa s tih područja.
Nikad nije kasno ili bolje ikad nego nikad, može se reći za sadržaj o Prošeku koje je na svojim stranicama objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Razveselit će proizvođače i ljubitelje tog tradicionalnog dalmatinskog vina koje je praktički nestalo nakon što je prije 7 godina, pri ulasku RH u EU, na traženje naših susjeda Talijana, izostavljeno s liste autohtonih hrvatskih proizvoda.
Zapravo, tada je propao pokušaj priznavanja imena na razini EU, jer su se usprotivili naši susjedi zbog njihovog pjenušavog vina Prosseco, koje niti po načinu proizvodnje niti po vrijednosti nije slično našem Prošeku.
Sličnost je tek u nazivu i to samo u prva tri slova. U "groznici“ ulaska u Uniju pristajalo se tada i potpisivalo sve "samo da se uđe“. Iz tog vremena prepričava se i "lapsus" tadašnjeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. U medijima je citirana njegova izjava da se ulaskom u Europsku uniju, naziv Prošek više neće moći koristiti i da se do 1. srpnja 2013. trebaju "uništiti zalihe“. Htio je zapravo reći "povući zalihe“ s tržišta, što se s vremenom i dogodilo. Na žalost, nakon toga, nadležna državna tijela u međuvremenu nisu ništa učinila da se ime zaštiti.
Šutnja je vladala sve do prije 9 dana, znači do 2. prosinca 2020. godine kada je na inicijativu proizvođača Prošeka i Zadružnog saveza Dalmacije održan online sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Agronomskog fakulteta.
Od proizvođača sudjelovao je poznati zadarski vinar Stjepan Vučemilović. Zadružni savez Dalmacije u sastavu Lordan Ljubenkov, predsjednik, zatim Želimir Bašić i Božo Novaković. Ministarstvo su predstavljali prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice Marije Vučković, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Miljenko Rakić te Robert Brkić iz HAPIH-a. Struku je zastupao po mnogima najbolji hrvatski enolog prof. dr. sc. Edi Maletić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Na sastanku su razmotrene postojeće mogućnosti, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje proizvodnje i promocije te ostali preduvjeti za stavljanje tog vina na tržište. U objavi nakon sastanka ističe se da proizvođači smatraju kako je "Prošek" brend koji je prepoznat od strane potrošača te da samo ime može doprinijeti povoljnom plasmanu ovog proizvoda na tržište.
Za stavljanje na tržište nema zapreka ni nepoznanica.
Naime, označavanje vina tradicionalnim izrazom Prošek, prilikom njegovog stavljanja na tržište, regulirano je nacionalnim zakonodavstvom, odnosno Listom tradicionalnih izraza za vino (NN 96/07, 62/10, 133/10, 14/11, 52/12, 75/13, 138/13, 42/17, 49/17).
U Dodatku I. navedene Liste nalazi se detaljna specifikacija za proizvodnju koji je prema njoj definiran kao desertno vino koje se proizvodi od tehnološki prezrelog, prosušenog grožđa. Nadalje, kao sirovina može poslužiti tehnološki prezrelo, prosušeno grožđe od vinove loze uzgojene isključivo u jednom od sljedeća četiri zemljopisna područja: Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija te Dingač.
Proizvođači iz navedena četiri zemljopisna područja, ističe se u objavi ministarstva, mogu kod označavanja koristiti tradicionalni izraz Prošek uz uvjet da su desertno vino proizveli u skladu s uvjetima iz spomenute specifikacije. Tako označen proizvod mogu stavljati na tržište Republike Hrvatske.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo izdavanjem Rješenja o stavljanju vina na tržište potvrđuje da je proizvedeno u skladu sa specifikacijom.
Prof. Edi Maletić: Talijanska struka nema ništa protiv našeg Prošeka!
U navedenom na stranicama Ministarstva poljoprivrede posebno napominju da navedenim tradicionalnim izrazom svoja vina mogu označavati proizvođači iz prethodno nabrojanih područja uzgoja vinove loze, dok proizvođači iz ostalih područja uzgoja svoja od prosušenog grožđa ili od prezrelog grožđa mogu označavati u skladu s Uredbom (EU) 1308/2013 koja ovakav tip razvrstava prema tehnološkom ključu kao 'Vino od prezrelog grožđa' i kao 'Vino od prosušenog grožđa'.
Prema prvim reakcijama s terena sadržaj piopćenja dočekan je s odobravanjem. Već i stoga što su državni dužnosnici konačno pokazali da nisu indiferentni prema tradionalnom desertnom vinu koje se u Dalmaciji proizvodi(lo) od prirodno prosušenih bobica grožđa, a njegova proizvodnja seže u davna doba - prije pojave trsne uši, peronospore i pepelnice.
Prošek je, kako ističe Želimir Bašić, jedan od simbola, zaštitni znak Dalmacije. Zato i prof. Maletić zamjera što do dogovora i razjašnjenja u svezi njega nije došlo i ranije. Sedam godina vlada uvjerenje da je zabranjen. A nije, kaže profesor. Šutnja o tome i opća percepcija javnosti zbog nečinjenja odgovornih rezultirala je drastičnim posljedicama.
Ne samo da je ugrožena nego je gotovo potpuno prestala proizvodnja ovog našeg vina koje se od davnina proizvodilo kao poseban dar za prijatelja, okrijepu bolesnika i za uživanje u posebnim trenucima. Jednostavno je vinaru neisplativo proizvoditi ovo izuzetno vrijedno vino ukoliko ga ne može prodati pod pravim imenom "prošek“, a da ga prodaje kao desertno, tu jednostavno gubi identitet i nestaje.
Od dana nepriznavanja do danas, zbog nejasne situacije odnosno, kako kaže Stjepan Vučemilović, percepcije da je zabranjena, proizvodnja je iz godine u godinu drastično padala pa je ubrzo praktički i prestala.
Vučemilović to potkrijepljuje i službenim podatcima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pema kojima je proizvodnja desertnih vina na tržištu pod imenom Prošek pala sa 972,16 hektolitara 2013. godine na 0,00 hektolitara 2018. i 2019.godine. Jednostavna računica kaže da je u međuvremu izgubljeno gotovo 7.000 hektolitara pića koje se svojedobno izdavalo i na lječnički recept.
"Svih ovih sedam godina vladalo je uvjerenje da je zabranjen. Od sada se zna da se može proizvoditi, označavati i stavljati na tržište pod svojim izvornim imenom. To je poanta koja će s vremenom rezultirati oporavkom proizvodnje", smatra prof. Edi Maletić. Pomoći će da Prošek, taj dragulj tradicije postane i - proizvod budućnosti!
Tagovi
Autor
Kako smo uspješno urušili domaću proizvodnju loznih cijepova?
Mali vinar, veliki uspjeh: Ivo Brzica izvozi u Ohio
Voćnjaci i vinogradi iznad Oriovca impresivan su prizor, a proizvođači primjer odlične suradnje
Vinarija Bećaruša: Provjerili smo zašto ju prati glas mjesta najautentičnije graševine
Patricia Rumac: Svaka je posebna i drugačija, ali autohtona. To je ljepota naših belica
Ne čekajte simptome - obavite zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika
Kakva je budućnost hrvatskog vinarskog sektora?
Genetska banka na otvorenom: Posađeno 279 sorata vinove loze iz cijelog svijeta
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ispravak krivoga navoda. Zbog i dalje nastavka obilnih kiša, moj suncokret i kuruza će istrunuti ne na polju nego u zapakiranim vrečama. Nema kraja Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Moj je suncokret još u vrečama zapakiran. Kod mene u Bilogorskome kraju optimalni dio za sadnju je od 20.4 kada smo več sigorni 90% da neče po novom Više [+]
Nedjeljko Jusup
prije 4 godine
Dragi kolega Davore sve ste dobro razumjeli. Ako se bilo gdje u Europi nađe u prodaji bočica Prošeka moguće su sankcije, kako sada stvari stoje. Za nadati se da će naša Vlada, resorno ministarstvo i hrvatski europarlamentarci (Ruža Tomašić) napokon zajedničkom akcijom uspjeti zaštiti Prošek i na razini EU. U protivnom - Prošeku su dani odbrojani.
Davor Šišović
prije 4 godine
Poštovani gospodine Pizziga, bez obzira na ishod i mogućnosti dogovora oko zajedničkog nastupa proizvođača prošeka i prosekara, vrlo je pohvalno da uopće postoji mišljenje da se na takav način može surađivati. Mislite li da bi na slovenskom i tršćanskom Krasu bilo zainteresiranih da se sličan dobronamjerni dijalog pokrene i oko terana?
Davor Šišović
prije 4 godine
Poštovani kolega Jusup, ako sam dobro razabrao iz teksta, trženje prošeka je dozvoljeno samo u Hrvatskoj? Ostaje li, dakle, skidanje s EU liste razlogom da se prošek drugdje izvan Hrvatske ipak ne može prodavati?
David Pizziga
prije 4 godine
Postovani Nedeljko, nastupam kao ljubitelj dobrih proizvoda nasih zemalja i prijatelj. Prosekar je mjesanica malvazije, vitovske i garganije. Metoda po koji se vino proizvodi je “Ancestrale”. U proslosti je vino bilo nekoliko vise sladko slicno “passitu”, moglo bi se reci desertno a nije to bilo bas desertno. Ima 500 godina tradicije. Cestitam za clanke koje pisete. O Prosekarju mozete dobiti vise informacija na internetu i moje kontakte na linkedinu... ali na Gal Carso. Srdacan pozdrav David
Nedjeljko Jusup
prije 4 godine
Poštovani gospodine David, vjerujem da će ovo što ste napisali pročitati proizvođači Prošeka u Dalmaciji. Ako ih zanimaju Vaše ideje i prijedlozi sigurno će se oglasiti. Mene, kao novinara, zanima u kojoj ulozi nastupate, kakvo vino je Prosekar i kakve sličnosti ima sa dalmatinskim Prošekom?!
David Pizziga
prije 4 godine
Postovani Gospodine Nedeljko. Nešto sličnega... ideja bi bila, da Poršek i Prosekar nastupijo zajednički na nivoju EU da bi se mogli zaštititi i biti slobodni prosperirati, svaki na svojem dijelu Jadrana. Izvinite moj Hrvatski jezik, nisam ga učio. Što bi svakako dobro bilo je, da se postavi u kontakt proizvodace vina iz Krasa u Italiji i proizvodace vina u Dalmaciji... pa da popricajo koje probleme imamo na jedni i drugi strani okolo zastite i koristenje imena: kod vas Prošek a i kod nas Prosekar i da dobimo rjesenja ako jih ima. Srdacan pozdrav
Marta Radić
prije 4 godine
Puno je priče oko vina , nažalost malo je dobrog i kvalitetnog vina... puno je na tržištu patvorenog vina...tako da o vinu možemo pričati na široko i dugačko , ali istina je voda duboka.
Nedjeljko Jusup
prije 4 godine
Poštovani gospodine Pizziga, drago mi je što reagirate na tekst o Prošeku. Kao autor teksta nisam siguran da sam dobro razumio Vašu inicijativu: Vi se zalažete da proizvođači tradicionalnog Prošeka iz Dalmacije, zajedno sa proizvođačima iz Istre i Italije (slovenska manjine oko Trsta) zajedno nastupe na tržištu i zatraže zaštitu imena Prošek na nazini EU? Ili....
David Pizziga
prije 4 godine
Dragi svi, ja sam moderirao diskusiju izmedu Vinrjev iz Krasa u It, Prosekarjev na jedni strani i konzorcija Prosecco DOC na drugi, da bi mogli sprostiti prodaju roseja na nivoju svijeta. Vinarji i Prosekarji nisu volili, da Prosecco dobi Rose, to je sporo sa proslostjo... to je industrija a ne umetnost, što je Prošek i Prosekar. Volio sam sprostiti prodaju Roseja, zatosto suprutno bi to bio ekonomski disastar u post lockdown fazi u koji se je znasla Italiaja. Ali Prosecco je prljavo vino, bas ni to vino. To je moje misljenje. Ime grada, kojega je izkoristila Italija za zastititi Prosecco nije bas Italijansko... grad nije Hrvatski je u Italiji a ima Slovensko ime...to je teritorij Slovenske manjine i Italiji.... Nativno ime grada kojega su koristili za zastitu Prosecco DOC je Prosek...(Prosecco po Italijansko) ja sam na strani Proseka... Prošeka, Prosekarja... ne mogu biti na strani Prosecco DOC. Ako imate priliku u Agroklubu, da me spojite na sastanak sa Stjepanom Vučemilović bi bilo to super. Volio bi popricati sa njim o zastiti Imena Prošek i Prosekarja... mogli bi akciju sproziti zajedno (Hrvatska i Italija). Nas potenvijal, ako cemo biti zajedno, je ogroman. Grad Prosek je iznad mesta Trst. Tu zivi Slovenska Manjina... pozicija vinorodne zemlje je slicna Dalmaciji i Istri sa fantasticnom pogledom na more. Mi smo jako vezani na Istru... ako mi mozete organizirati sastanak sa proizvodaci Vina Prošek... ce biti TOP, cu vam biti hvalezen, jako, a mislim, da cemo zajedno postici vise. Srdacan pozdrav. David
Maja Kovačić
prije 4 godine
Pozdravljam inicijativu i jedva čekam degustaciju našeg pravog prošeka
Nedjeljko Jusup
prije 4 godine
Poštovana Marta Radić pijmo vodu za žeđ, a vino za gušt!
Marta Radić
prije 4 godine
Vino aut! Pijemo samo vodi...zdravije i jeftinije
Nedjeljko Jusup
prije 4 godine
Agroklub prije svih!
Vedran Stapić
prije 4 godine
Eppur si muove, rekao bi pokojni Galileo