• Prošek
  • 27.02.2020. 10:30

Prof. Edi Maletić: Talijanska struka nema ništa protiv našeg Prošeka!

Skidanje zabrane s imena Prošek nije stručno nego pravno i političko pitanje. Zato tu naša europarlamentarka Ruža Tomašić može više učiniti nego stotine nas stručnjaka, kaže prof.dr.sc. Edi Maletić. Kako je postao član Talijanske akademije za lozu i vino?!

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
  • 1.120
  • 239
  • 1

S talijanskim kolegama smo surađivali i dosad, a od sada ćemo još bolje, rekao je prof.dr.sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. On i dr.sc. Marijan Bubola iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču postali su inozemni dopisni članovi Talijanske akademije za lozu i vino (Accademia Italiana della Vite e del Vino). Primanje novih članova upriličeno je u gradu Trento u Južnom Tirolu, u sklopu zadružne vinarije CAVIT gdje je održano i nekoliko tematskih predavanja o sorti Traminac, koja ima dugu tradiciju uzgoja i postiže dobre proizvodne rezultate u talijanskoj regiji Trentino.

Naš Crljenak i njihov Primitivo

"Susreli smo kolege koje znamo otprije. Na ovakav način produbljujemo suradnju“, kaže prof. Maletić. Priznanje našim znanstvenicima rezultat je njihovih uspjeha u znanstveno-istraživačkom radu iz područja vinogradarstva i vinarstva na međunarodnoj razini, a posebice u pogledu suradnje s kolegama iz talijanskih institucija,

"Zajedno smo radili na sortama koje su zajedničke i njima i nama. Kao što su primjerice naš Crljenak i njihov Primitivo. Surađujemo i oko Malvazija“, otkriva profesor Maletić, ujedno i predsjednik Simpozija Malvazije Mediterana koji će se održati u Dubrovniku početkom lipnja ove godine.

"Imali smo raznoraznih suradnji u većim projektima u koje su osim nas i Talijana uključeni znanstvenici i iz drugih zemalja. Zajedno djelujemo i u Međunarodnoj organizaciji za vinogradarstvo i vinarstvo u Parizu“, dodaje Maletić i podsjeća kako su Hrvati i Talijani imali dobar dio zajedničke povijesti, a ta povijest se uvijek odražavala i kroz vino. Puno je dokumenata iz srednjeg vijeka i iz doba Venecije iz kojih je vidljivo da smo imali i zajedničke sorte i vina. "Puno toga nas povezuje“, opetuje Maletić.

Prošek nije konkurencija Proseccu

A Prošek? Može li se i kroz Akademiju čiji ste postali član utjecati da se napokon razjasni situacija oko našeg tradionalnog desertnog vina, upitali smo profesora, podsjećajući da su nam Talijani prije sedam godina pri ulasku Hrvatske u EU osporili pravo na ime Prošek na račun njihovog Prosecaa.

Prof.dr.sc. Maletić i dr.sc. Bubola na primanju u Accademia Italiana della Vite e del Vino (Foto: arhiva prof. Maletića)

"Ovo je strukovna Akademija. Naše kolege iz Italije, znači talijanska struka nema ništa protiv Prošeka. Oni dobro znaju da se tu radi o dva potpuno različita vina, tvrdi Maletić  

Znaju, dodaje, da je Prošek desertno vino koje se proizvodi na tradicionalan način iz prosušenih bobica i da je ta proizvodnja karakteristična za Dalmaciju. Njihov Prosecco, osim donekle po imenu, nema nikakave druge sličnosti s našim Prošekom. Prosecco je pjenušavo vino i proizvodi se u ogromnim količinama. Struka, znači, razumije o čemu se tu radi. Ali, struku nitko nije pitao, isto kao u priči s Teranom i Refoškom u Sloveniji. "Nitko od naših kolega u Sloveniji nije podržavao zabranu Terana“, što je umalo eskaliralo u međudržavni sukob. Ista je stvar kod Talijana.

"Briga talijansku vinogradarsku i vinarsku struku, njihove vinogradare i vinare za naš Prošek. Napokon, proizvodnja Prošeka je uistinu minorna, nekoliko tisuća boca u odnosu na njihov Prosecco koji se proizvodi u stotinama milijuna litara. Znači, radi se o dva različita vina koja nisu jedno drugom konkurencija i ne vidim da tu Talijani imaju ikakvog interesa. Osim možda nekakvog dišpeta“, kaže prof. Maletić.

Problem, dakle, nije stručne, nego pravne i političke naravi.

Potpora akciji Ruže Tomačić

"Zato smatram“, dodaje Maletić, "da tu više može napraviti naša euoparlamentarka Ruža Tomašić nego stotine nas stručnjaka. Koliko znam, ona je već poduzela određene korake, krenula u akciju,  a mi smo tu da podastremo stručnu argumentaciju“.

Proveo je, kaže, istraživanje i u "slučaju Teran“. "Nama su i tada pravnici rekli da to nije stručno nego pravno pa prema tome i političko pitanje. Ipak“, podsjeća Maletić, zabranu su povukli i mi možemo označavati naše Terane, kao Teran hrvatske Istre. Tako će vjeruje biti i s našim tradicionalnim desertnim vinom. "Kad nam dopuste da Prošek vratimo na etiketu i kad bude jasno o kakvom vinu se radi nitko neće ni pomisliti da pod tim imenom kupuje Prosecco“, pojasnio je profesor Maletić.

Naš ugledni profesor član je i Talijanske akademije za lozu i vino (Foto: arhiva prof. Maletića)

Za kraj je još iznio zanimljivost. U zadružnoj  vinariji CAVIT u Trentu, gdje je njemu, dr. Marijanu Buboli i ostalim (26) novim članovima diplome osobno uručio predsjednik Talijanske akademije za  lozu i vino, umirovljeni profesor Antonio Calò, proizvodi se 100 milijuna litara vina.

Dakle, više samo u toj vinariji nego u cijeloj Hrvatskoj! Inače, Talijanska akademija za lozu i vino osnovana je 1949. godine na prijedlog Nacionalnog vinogradarsko-vinarskog odbora (Comitato Nazionale Vitivinicolo). Članovi su znanstvenici i stručnjaci iz područja vinogradarstva i vinarstva, u prvom redu iz Italije, ali i iz ostalih država. Prema statutu, Akademija može imati najviše 300 redovitih članova (među kojima se biraju i akademici emeritusi, koji trebaju minimalno 10 godina biti redoviti članovi) te najviše 300 dopisnih članova koji nakon tri godine članstva mogu eventualno postati redoviti članovi. Vjerujemo da će našima dr. Buboli i prof. Maletiću to uspjeti!


Fotoprilog


Tagovi

Prof.dr.sc. Edi Maletić Talijanska akademija za lozu i vino Prošek Ruža Tomašić


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

‪Predstavljanje nacrta Strategije poljoprivrede do 2030 u Osijeku