Ususret Sabatini: Kakva je kvaliteta grožđa u ovoj teškoj godini i gdje smo s prošekom?

Što će se sve događati na 32. Međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina 2022, predstavnici Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora ove prestižne manifestacije, otkrili su jučer u Zadru.

"Bit će svega. Iznad svega, očekujemo sve bolja i bolja vina", rekao je predsjednik Lordan Ljubenkov.

Iskorak u količini i kvaliteti

On je podsjetio da je prije 20 godina na Sabatinu bio zaprimljen samo jedan uzorak iz Zadra, onaj Zlatka Kaštelanca iz Polače. U međuvremenu, zadarsko područje napravilo je veliki iskorak u vinogradarstvu i vinarstvu. Među više od 400 vina, koliko ih je do sada zaprimljeno na ocjenjivanje, gotovo trećinu dostavili su vinari ove županije.

"Veliki skok nije napravljen samo u količini nego i u kvaliteti. U kategoriji mladih vina Zadrani su redovito na pobjedničkim postoljima, a što je još važnije, za razliku od ostatka Dalmacije, na zadarskom području vinogradarstvom se sve više bave mladi ljudi", istaknuo je Ljubenkov. 

Koliko je zanimljiva vinarima i vinogradarima pokazuje i to da iz godine u godinu stiže sve više uzoraka. No, ističu organizatori, cilj nije kvantiteta nego kvaliteta.

Strukovni susret bez kotizacije

"Ne želimo 15.000 uzoraka kao što, primjerice, imaju slične manifestacije u Austriji. Cilj nam je okupiti najuspješnije i najinovativnije proizvođače da na manifestaciji razmjenjuju iskustva i druže se", dodao je Ljubenkov. Kako je riječ o strukovnom susretu vinara, neizostavni su i predstavnici struke, znanosti, ali i političari, predstavnici vlasti…

Ovogodišnja 32. Sabatina održat će se od 3. do 6. studenoga u hotelu Zora u Primoštenu. Uvjeti su kao stvoreni za manifestacije poput ove. U sklopu hotela je veliki kongresni centar, a za sve sudionike, istaknuo je, program je bez kotizacije. Posjetitelje tijekom trodnevnog programa očekuju brojna stručna i znanstvena vinogradarsko-vinarska predavanja, predstavit će se inovacije, projekti, proizvođači vina i jakih alkoholnih pića. Kao i uvijek dosad pozornost privlači i stručni izlet ovaj put po Šibensko-kninskoj županiji. 

Ultraljubičaste zrake uništile aromatiku

U sklopu predstavljanja ovogodišnje Sabatine bilo je govora i o ovogodišnjoj vinogradarskoj sezoni. Zanimljive osvrte o berbi, koja je još u tijeku čuli smo od Nikoline Paleke, voditeljice Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Zadarske županije i Želimira Bašića, predsjednika Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije. 

U vinogradima na 1204, 33 hektara u Zadarskoj županiji očekuje se prinos 9.000 tona grožđa što je 30 posto više nego lani kada su tamošnje vinograde poharali proljetni mrazevi.

Ovodišnje visoke temperature i dugotrajna suša ostavile su posljedice posebno kod bijelih sorti, koje su već obrane. "Utraljubičaste zrake su uništile aromatiku što predstavlja dodatni problem u proizvodnji", rekla je Paleka.

Što se tiče crnih sorti, one su, dodaje, doživjele dvije stresne situacije. Prvu tijekom suše i vrućina, kada je dolazilo do visokih porasta sladora. Nije bilo ravnomjerne tehnološke zriobe, a sada nakon prvih jesenskih kiša loza doživljava drugi stres. Povukla je veliku količinu vlage, šećeri su pali, a zbog velike vlage neobranom grožđu prijete i bolesti.

Napadi kukaca i divljih svinja

Slično je i u ostalim područjima Dalmacije, dodao je Bašić. No, urod je dobar. Posebno na Pelješcu, Korčuli i Hvaru gdje se i ove godine kao iznimno dobar pokazao Plavac mali. Ipak, prema ukupno gledajući, ova godina je prema Bašićevim riječima čudna, luda godina. Berba je počela rano, još traje i kasno će završiti. Suša je zadavala velike probleme.

Bilo je velikih napada na razne vrste voćaka, posebno na grožđe i to od raznih vrsta životinja, od kukaca do vepara. Zašto? "Zbog velike suše nije bilo vode nego u plodovima tako da ima velikih šteta posebno od divljih svinja“, rekao je Bašić.

Ipak, procjenjuje se da će na mnogim područjima količine biti značajne, na nekim područjima i iznaprosječne. Zdravstveno stanje vinove loze je dobro. Nema značajnijih bolesti, posebno luga i peronospore. Kvaliteta bijelog grožđa uglavnom jako dobra (Pošip, Maraština i dr.), crno (Plavac, Babić i dr.) ovisno o području, a nekima su sladori niži, kiseline uobičajne.

Zaključak: problematična luda godina. Međutim na mnogim područjima bit će oscilacija u kvaliteti posebno kod bijelih sorti. "Na koncu mislim da ipak možemo biti zadovoljni“, zaključio je Bašić.

Prošek još na čekanju u Briselu

U sklopu predstavljanja Sabatine u zadarskom hotelu Kolovare upriličena je i komparativna degustacija dalmatinskih desertnih vina – prošeka, koju je vodio Božo Novaković, pravni savjetnik u Zadružnom savezu i predstavnik Hrvatske udruge vinarskih gradova. O problematici priznavanja prošeka na razini Europske unije, uz Bašića, govorio je i Stjepan Vučemilović, uspješni proizvođač i veliki borac za afirmaciju i priznavanje Prošeka.

Europska komisija još nije razmatrala naš podnesak. Trebamo nastaviti s borbom i uvjeriti sve da imamo pravo na naziv prošek neovisno o drugima. Isto tako nužno je uskladiti zakonske odredbe o tehnologiji i načinu proizvodnje. Doraditi specifikaciju i potaknuti proizvodnju koja je, u međuvremenu, pala na nula hektolitara, istaknuli su Vučemilović i Bašić.

Ljubenkov je svemu dodao još zabrinjavajućih podataka. Punoljetna osoba u Hrvatskoj, primjerice, popije prosječno 30 litara vina godišnje ili cca 1 decilitar dnevno. Uvozimo oko 30 posto vina, ponajviše iz Makedonije. Uvezemo 250 tisuća hektolitara godišnje, a izvezemo 50 tisuća. Tu bilježimo porast, rekao je, a o tome kako povećati proizvodnju, kvalitetu i trženje domaćih vina bit će govora uskoro na 32. Sabatini u Primoštenu koju, kako je rečeno na predstavljanju u Zadru, vinogradari i vinari nestrpljivo očekuju.