• Braća Batistić Zure
  • 22.12.2020. 15:00
  • Dubrovačko-neretvanska, Lumbarda, Korčula

Trostruki vinski šampioni imaju najveći vinograd na Korčuli, a sorta Grk je zapravo Grkinja

Vina radimo isključivo od grožđa iz jednog vinograda koji ima svoje specifične uvjete, otkrivaju Ivan i Marko Batistić poznatiji pod nadimkom braća Zure, čija je šampionska priča više nego fascinantna. Zasluge, navode, pripadaju i djedu Ivanu te ocu Bartulu.

Foto: arhiva braće Batistić Zure
  • 4.964
  • 1.361
  • 1

Dvojica braće iz Lumbarde s otoka Korčule, stvaraju fantastičnu vinsku priču što dokazuju i uspjesi na ovogodišnjoj Sabatini. U kategoriji za buteljirana vina, šampion bijelih slatkih, predikatnih i desertnih vina i najbolje ocijenjeno bilo je njihovo Grk Elysion desertno 2018. Sjajna braća Zure imala su još dva šampiona i to u kategoriji crnih suhih i polusuhih vina - Rebellion 2018 i u kategoriji vina sorte Pošip s Pošipom 2019.

Uz trostruku titulu šampiona, osvojili su još i četiri zlatne medalje i to za njihov plavac mali Advocatus Diaboli 2017, grk Bartul 2019, pjenušac od grka Quinta Essentia, te za grk sur lie Reventón 2018  kojem je za dlaku izmaknuo šampion u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina.

Hrvatska vina stoje uz bok svjetskim

“Vina radimo isključivo od grožđa iz jednog vinograda, odnosno polažaja 'Defora' u Lumbardi koji ima svoje specifične uvjete. Nastojimo ih kreirati već u vinogradu i pokazati potencijal sorti te samog terroira”, upućuju nas u tajne svoga zanata Ivan i Marko.

Smatraju da Hrvatska kao vinarska zemlja ima svoju priču koja je vrlo specifična. Jako je puno autohtonih sorti grožđa (grk, pošip, malvasija dubrovačka, malvazija istarska, graševina, plavac mali i druge) koja se po kvaliteti mogu mjeriti s najboljim svjetskim sortama, uvjereni su.

Bajkoviti vinogradi na otoku Korčuli 

Nije kvantiteta, već kvaliteta ono po čemu se mali vinari pokušavaju istaknuti u masi i izboriti se za poziciju na tržištu. "Hrvatska vina stoje uz bok svjetskim što pokazuju i rezultati s međunarodnih ocjenjivanja", naglašavaju i dodaju da unatrag nekoliko godina uvode promjene i sada žele vidjeti kamo ih je to odvelo. Zato su odlučili dati vina na Sabatinu koja je jedna od najstručnijih ocjenjivanja u Hrvatskoj.

Ovo nije samo posao

Stariji brat Ivan završio je diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Vinogradarstvo i vinarstvo, a mlađi Marko preddiplomski studij Vinogradarstva i vinarstva u Poreču. Bivši taekwondoaši i reprezentativci nakon školovanja su se vratili na djedovinu i nastavili obiteljski posao u obrtu koji je 1996. osnovao njihov otac Bartul. Posao izvrsno napreduje zahvaljujući slozi i neumornom radu svih članova obitelji, a osim vinogradastvom i vinarstvom, bave se proizvodnjom hrane i agroturizmom dok je otac profesionalni ribar.

Sabatina 2020: Braća Zure šampioni u čak tri kategorije!

“Ovogodišnja kriza definitivno je usporila naš razvoj u poslovnom smislu, ali ne i u razvojnom, jer ovo za nas nije samo posao, već strast koja nas gura naprijed - nadamo se prema boljem”, osvrću se na trenutne nedaće koje ih ipak nimalo pokolebale u planovima za budućnost.

Otac Bartul je i profesionalni ribar 

Loza obitelji Batistić, poznatija pod nadimkom Zure, seže više od 600 godina u povijest i neraskidivo je vezana uz Korčulu. “Od najranije dobi išli smo s ocem i djedom Ivanom u polje, a kada je otac došao na ideju o podizanju novog vinograda na južnoj strani Lumbarde, nismo dvoumili da se radi o ispravnoj odluci”, prisjećaju se, ali priznaju da su tek tada obojica čvrsto odlučili ostati na otoku i nastaviti što je otac započeo.

U restoranu nude samo domaće

U njihovom restoranu možete uživati u netom ulovljenim plodovima mora, povrću iz vlastitog povrtnjaka, pršutu i mesu od njihovih životinja. “Nudimo naše maslinovo ulje, domaće likere i, naravno, vino koje sami proizvodimo. A ako poželite naručiti gazirano piće ili pivo, onda ćemo vas razočarati jer tako nešto u ponudi nemamo”, s osmjehom će Bartul, otac obitelji, koji se svim snagama potrudio sinovima utrti put ka ostvarenju uspješne poslovne priče.

Proizvesti vrhunsko vino nije lako, toga su Batistići svjesni, tako da su puno ulagali u znanje. “Obojica smo se školovali za vinogradarstvo i vinarstvo, a otac je oduvijek poštivao struku pa smo godinama slušali savjete enologa od kojega smo puno naučili", otkrivaju, ali i navode da su unatrag tri-četiri godine odlučili vina raditi samostalno, po svom guštu, odnosno onako kako su smatrali da je najbolje. Iako su do sada puno naučili, kažu da još uvijek ne znaju ništa i da se vesele svakom, pa i najmanjem napretku po tom pitanju.

Imamo ih dva! I Ivan Batistić je zlatni proizvođač prošeka

No, otkako je novi naraštaj preuzeo stvari u svoje ruke, dogodio se zaokret u proizvodnji tako da danas nude 8 etiketa vina od čega četiri od sorte grk. Također, okrenuli su se savjetima konzultanta enologa Vedrana Plichte iz Ireks Arome.’’S Vedranom i Ireksom smo dobili sasvim drugu dimenziju u vinima te su nam i njegovi savjeti pomogli da dođemo do razine na kojoj se danas nalazimo. Što se samih vina tiče, Grk Bartul je naše najtraženije, suho bijelo iz inoxa. Tu su još Grk pjenušac Quinta Essentia – brut, Grk Reventón Sur lie i Grk Elysion - desertno vino, prošek”, nabrajaju.

Bogatstvo traženh i nagrađivanih vina 

Od ostalih spominju Pošip i Muškat žuti, te dva crna - plavac mali i Rebellion – blend Cabernet Sauvignona, Merlota i Syaraha sa još malo plavca malog i Alicante Bouscheta. "Ne zaboravimo spomenuti boce koje su ukrašene etiketama akademskog slikara Stipe Nobila, brata naše bake, a vrijedi navesti i da je obitelj Nobilo bila jedna od najvećih vinogradarskih obitelji Lumbarde. Kod slika su nas osvojile žarke boje otočkih krajolika što se pokazalo kao pun pogodak i kod kupaca”, zadovoljno ističu.

Grk je zapravo Grkinja

Na 10 ha u koncesiji Hrvatskih šuma podigli su 3 ha voćnjaka od kojih većina otpada na masline (oko 500 stabala) i 7 ha vinograda. Zasadili su 33.000 trsova, a 65 posto prekriva grk. “To je najveći vinograd na Korčuli”, ponosno navode te dodaju da je grk posebna priča jer se radi o hermafroditnoj sorti. “Muški cvijet nije funkcionalan pa mu treba oprašivač. Zato kažemo da je grk zapravo grkinja”, smiju se dok pojašnjavaju da grožđa ne bi bilo u slučaju sadnje samo te sorte. Takvu specifičnost ima samo jedan posto sorti na svijetu.

Grkinja je preživjela filokseru zahvaljujući pjeskovitom tlu lumbarajskog polja koje joj nije pasalo. Njihov vinograd smješten je na kamenu, melioriranom kršu (na crvenici i vapnencu) gdje stoljećima rastu bor i makija. “U podizanje vinograda smo se upustili uz nadzor prof.dr.sc. Bernarda Kozine s Agronomskog fakulteta u Zagrebu uz čiju pomoć smo ostvarili sve preduvjete za jedan od najboljih vinograda u Dalmaciji. Prvu berbu u novom vinogradu imali smo prije 6 godina”, otkrivaju.

Sorta je to koja se uzgaja pretežito u Lumbardi pa se može prozvati njenim domom. Jedna je od 135 autohtonih hrvatskih sorti vinove loze i također jedna od najstarijih.

Vina nastoje kreirati već u vinogradu 

Više je teorija o nastanku imena, od toga da potječe od Grka koji su naseljavali ovo područje do toga da je ime dobila po svom specifičnom gorkastom okusu. Istraživanja su pokazala da je genetski povezan s dalmatinskim sortama, a u vrijeme kada je tehnologija proizvodnje vina bila sasvim drugačija od današnje, gorčina mu je bila izraženija. “Naše je mišljenje da ime ipak dolazi iz gorčine koja je tadašnjom tehnologijom proizvodnje bila naglašenija, što potvrđuje i bogatstvo pofilenolnih spojeva u grožđu”, ističu složna braća.

Na nogama prije svitanja 

Posla je puno pa je potreban dobar plan kako bi se ugrabilo nešto vremena i za druge gušte. “Zimu dijelom iskoristimo za putovanja u kojima obojica uživamo, ali od proljeća do kasne jeseni nema mirovanja”, govore, ali moraju spomenuti kako i tada dosta rade jer ima posla u vinariji, a i rezidbu se ne smije zaboraviti.

“Tijekom vegetacije radi se u vinogradu, a paralelno s tim i u vinariji, vrtu, restoranu i na moru. Primamo također degustacijske grupe. Otac ljeti ustaje u ranim jutarnjim satima radi ribe, a i mi ostali smo na nogama prije svitanja. Ponekad odmorimo poslijepodne, no ima dana i kad odmora nema”, iskreni su. U vrijeme berbe i prerade je najnapetije vele, pa se ponekad noću spava samo po nekoliko sati. Ako imaju sreće, drijemnu kroz dan, ali na to ne računaju.

Kažu da su na osjećaj muke, rada i znoja navikli još iz vremena kada su naporno trenirali, nekad i dva do tri puta dnevno. “Cijela obitelj, počevši od djeda i bake pa preko roditelja, svi su ‘teški radnici’ pa smo valjda i od njih nešto naslijedili. Disciplina je vrlo vjerojatno s majčine strane koja je rodom Njemica”, šale se veseli mladići.

Najveći vinograd na otoku 

Zahvalni su ocu i majci koji su im osigurali egzistenciju, a život u Lumbardi vole. Uvjeravaju nas da im više od toga što danas imaju ne treba, a ponekad se osjećaju i kao da su dobili na lotu. “Ne u smislu materijalnog, već zbog prilike da radimo u prirodi i s prirodom”, naglašavaju Ivan i Marko Batistić Zure.


Fotoprilog


Tagovi

Ivan i Marko Batistić Braća Zure Grk Pošiš Sabatina Trostruki šampioni Vrhunska vina


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."