Graševina nije naša autohtona sorta, ali daje najbolje rezultate svake godine, naglasio je sommelier Darko Lugarić na radionici "Vinska priča - graševina", održanoj u sklopu Dana hrvatskog turizma.
Kutjevačko vinogorje nije samo najpoznatije u Hrvatskoj, već, kada je riječ o sorti graševina, i od Moldavije do Portugala te su upravo održane održane radionice pod nazivom ''Vinska priča-graševina'' sommeliera Siniše Lasana i Darka Lugarića u vinarijama Krauthaker i Galić, a u sklopu manifestacije "Dani hrvatskog turizma", koja je prvi put održana u pet slavonskih županija.
Kutjevačko vinogorje nalazi se na na 45,3° paraleli, istoj onoj na kojoj se nešto zapadnije prostiru svjetski poznata vinogradarska područja kao što su Piemont, Bordeaux i Oregon. Stoga ne čudi da je poznati kutjevački vinar Vlado Krauthaker, upravo jednu svoju vrhunsku graševinu nazvao po njoj, a u istu se uzdao i vinar Ivan Katunar, kad je na Krku u vrbničkom polju, sadio vinograde, o čemu smo već pisali.
Lugarić ističe da graševina nije naša autohtona sorta, ali daje najbolje rezultate svake godine. Ne samo po zastupljenosti od ukupno 48 posto vina - dok na području vinogorja Kutjevo to iznosi i 80 posto, već i po kvaliteti što se vidi po cijeloj lepezi vina te velike sorte. Dodao je da posljednjih deset godina raste proizvodnja kvalitetnih domaćih vina, a i više je investicija u moderne vinarije.
"Idemo jednim dobrim putem jer graševina daje izvrsna vina, od redovnih berbi, kasnih berbi i berbi prosušenih bobica, a jedno je od najomiljenijih vina i među vinskim stručnjacima i širom publikom", kaže Lugarić. Drugim riječima, najbolji omjer kvalitete i izdvojenog novca za vino na domaćem tržištu.
Na malenom prostoru Kutjevačkog vinogorja, ukupno 800 ha vinograda na obroncima Papuka, nalaze se brojne vinarije od kojih 30-ak poznatijih, koje za svoja vina dobivaju brojne nagrade i priznanja na najprestižnijim vinskim natjecanjima. No u domaćoj turističkoj potrošnji, tijekom cijele godine, nisu dovoljno prepoznate, čulo se u vinariji Krauthaker. Vlado Krauthaker ima 17 izvoznih tržišta, od Njemačke do SAD-a, a vina dolaze s 29 ha vlastitih vinograda i 55 ha u kooperaciji.
U samom Kutjevu se nalazi i najstariji vinski podrum (ne samo u Hrvatskoj!) onaj vinarije Kutjevo, iz čak 1232. godine, ali takav turistički biser, ne prate veći smještajni kapaciteti u cijeloj požeškoj Zlatnoj dolini, Vallis Aurea. Tamo su najprestižniji vinogradarski položaji Vinkomir, Mitrovac, Kaptol, Venje i Hrnjevac na Krndiji, za uzgoj vinove loze u Hrvatskoj.
S druge strane, stotinjak metara dalje od starog dvorca u Kutjevu nalazi se i jedna od najmodernijih vinarija, ne samo u Hrvatskoj, vinarija Galić, koja je otvorena koncem prošle godine, tako da sad ima prvu berbu. Kapaciteta je deset puta veći nego stare vinarije iz 2008. godine, kad je požeški poduzetnik Josip Galić krenuo u veliki vinski svijet.
U novoj vinariji Galić je 95 posto bačava od francuskog hrasta, koje imaju prozirnu dužicu od pleksiglasa, nalaze se i velika betonska jaja, a koja imaju samo tri vinarije u Hrvatskoj. "Odlikuje ih starinski način odležavnja vina u betonu, gdje do izražaja dolazi oblik jajeta za vrtnju orange vina s više kisika u postupku meceracije", ističe naš domaćin u vinariji Galić, Hrvoje Gašparović. Osim toga, kaže, nova preša u vinariji daje njihovom roseu posebnu svijetlu boju, a golemi kapaciteti vinarije od 630.000 litara sad su popunjeni 50 posto.
No, čuli smo da sama vina neće biti bolja zbog svemirske opreme u vinariji, a bez ulaganja u vinograde, odnosno smanjenja prinosa za bijela vina na kilogram i pol po trsu, a crna još i više. Ukupna investicija u vinariju iznosi čak 54 milijuna kuna, a u samu zgradu 35 milijuna kuna.
Vinarija Jakobović u Vetovu ima godišnje 100.000 litara vina sa 11 ha vinograda i nešto iz otkupa, a vinogradi potiču još iz 1923. godine. Branko Jakobović nije zaboravio istaknuti da je veliki vinar Ivan Enjingi, prvi iz Kutjeva, dobio zlatnog Decantera još 1994. godine, a još prije više od 40 godina, prekinuo tadašnji običaj prodaje vina na veliko, bez butelja, te tako 'probio led' što se tiče kvalitete graševine, ali i drugih sorata. Enjingi sad ima i crno Venje, a zbog eko vinograda i stado od 250 angusa.
Jakobović ima dva sina agronoma, a rezultat je vino graševina, nazvano kao i lokalni HNK Graševina, a tu je i jedinstveni Trg graševine u Kutjevu. Iskorak, nakon 15 godina vrhunske graševine, koja paše uz većinu slavonskih jela i običaja vide u stranim crnim sortama, kao što je merlot, a imaju i pinot sivi, rajnski rizling, muškat žuti...
Rijetke vinarke u Kutjevu, Zorica Tandara i Maja Perak ističu da je berba ove godine u Kutjevačkom vinogorju bila dobra, ali ne kao rekordna prošlogodišnja, koja je dala više grožđa. Sad su već morali 'zaustaviti vrenje' u podrumu, kako bi dobili bolje vino, jer je prinos grožđa bio manji, a kvaliteta veća.
Fotoprilog
Tagovi
Autor