• Vodni stres
  • 18.02.2021. 18:00

Što radi vinova loza pod stresom?

Vinova loza što je više "pod stresom", žedna vode i gladna hraniva, daje najbolje vino?

Foto: Depositphotos/SonSam
  • 490
  • 131
  • 0

Vinova loza u prirodi raste kao biljka penjačica, u šumskom staništu gdje su joj potpornji stabla i grmlje. Ima li dovoljno vode, raste u visinu, a u slučaju da koji od izdanaka dodirne tlo, na tom će mjestu razviti korijenov sustav. 

Ovako slobodna, ne mora se "truditi" dati obilne i slatke plodove jer se razmnožava vegetativno, a ne sjemenom kojega u njezinom slučaju raznose ptice. Takvo je grožđe trpko i daje slaba, kisela vina. 

Zato se i kaže da vinova loza što je više "pod stresom", žedna vode i gladna hraniva u tlu daje najbolje vino. 

Razmišljajmo kao loza! 

Potvrdio je to za Decanter i novozelandski vinar i vinogradar, Steve Smith. "Razmišljajmo kao loza! Njezin razlog nije proizvodnja vina nego dobivanje što zrelijeg i slađeg grožđa, da bi privukla ptice koje će širiti njezino sjeme i vrstu", rezonira Smith pojasnivši da ako je biljci lako preživljavati na plodnom tlu uz puno vlage, ona će svu svoju energiju (i šećere) uložiti u izdanke i lišće jer se ne osjeća ugroženom. 

"Ali, ako rastem u manje plodnom tlu, s vrlo malo vode, onda mislim da bih trebala otići odavde jer bih mogla umrijeti. Tada ću energiju uložiti u grožđe, učiniti ga ukusnim za ptice i tako raširiti svoje sjeme", uživio se u njezinu ulogu. 

Dodaje da ako je grožđe slatko i ukusno za ptice, onda je odlično i za vinare. Kaže da otuda dolazi i izraz "Loza koja se bori daje najbolje vino" ili, kako bismo rekli za nas ljude: "Mirno more nije stvorilo mornara". 

Ipak, Smith upozorava da treba paziti da se ne pređe granica. Naime, previše borbe znači i previše šećera, ili pak gubitak šećera zbog opadanja listova, ali i gubitak kiseline, žilavih tanina. Dodaje i da su svaka sorta, podloga i nalazište različiti te da se loza specifično bori, ovisno i o fenofazi te daje drugačije rezultate. 

"Naše je umijeće sve ovo kontrolirati, a pravi izraz bi trebao zvučati da mala borba vinove loze daje najbolje vino", zaključuje. 

Djelomično isušivanje korijena

Ova načela, čini se, potkrjepljuje i tehnika naziva djelomično isušivanje korijena (engl. partial root drying). Istraživanje britanskih znanstvenika sa Sveučilišta Lancaster i vinogradara sa Sveučilišta Adelaide, odnosilo se na navodnjavanje jedne strane korijena, a za to je vrijeme druga strana pod utjecajem suše, što traje pet do 14 dana. Nakon toga se navodnjava suha strana. Ciklus se nastavlja što znači da je barem dio korijenskog sustava čitavo vrijeme pod vodnim stresom, piše wineanorak.

Uzgoj vinove loze u pustinji pomaže u borbi s klimatskim promjenama?

Rezultat je također koncentracija biljke na proizvodnju plodova, a ne lišća. Osim što se dobiva slađe grožđe, ističu, štedi se i voda. Naravno, u ovakvim je uvjetima i prinos niži, ali on tada daje vrhunska vina. 

Ipak, upozoravaju da u klimatskim uvjetima s visokim temperaturama, a kakvima smo sve češće izloženi, loza zaustavlja razvoj plodova i svoj vegetativni rast. Također, previše stresa, kao i kod ljudi čini je osjetljivijima na bolesti. 

Dakle, ključ je ravnoteža. 


Tagovi

Vinova loza Vodni stres Suša Navodnjavanje Vino Šećeri


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nakon predivno provedenog vikenda u prirodi( relacija Slavonija-Kravarsko) dođem doma i #mojepovrće me obraduje!