• Stilovi Žilavke i Blatine
  • 21.06.2018. 18:00

Siniša Lasan: 2017. je odlična godina za Žilavku i Blatinu

Siniša Lasan, prvi sommelier Hrvatske i ocjenjivač vina na londonskom Decanteru pokazao je u Tuzli svojstva i stilove Žilavke te Blatine, ali i predstavio Pušipel - osvježenje koje dolazi iz Međimurja

Foto: Vedran Stapić
  • 656
  • 81
  • 1

Dubrovački duet, sommelierski prvak Hrvatske Siniša Lasan, uz asistenciju Ksenije Matić (završena razina 3 WSET-a) na festivalu vina u Tuzli VinoSalis 2018. vodio je stručnu radionicu za vinare. Kroz tri bloka kušanja dali su pregled Žilavki i Blatina, a predstavili su i seriju laganih ljetnih vina - sorte Pušipel iz sjeverozapadne Hrvatske - Međimurja.

Poznato je kako tradicija vinarstva na prostorima Hercegovine datira od rimskih vremena (duža od 2200 godina), a kontinuitet potvrđuju i brojni stećci od 13. do 15. stoljeća koji na sebi imaju motive grozdova. 

Zanimljivo je kako je prije stotinjak godina u BiH bilo dvostruko više nasada vinove loze. Naime, zapisi iz vremena Austro-ugarske monarhije govore da je 1912. godine BiH imala rekordnih 6.040 hektara pod vinogradima. Razlog tome leži u činjenici da su tadašnji francuski, talijanski i drugi vinogradi bili devastirani širenjem filoksere koja je krajem 19. stoljeća došla s američkog kontinenta. Potražnja je bila velika, što je za posljedicu imalo i širenje površina. 

VinoSalis 2018 - Grad soli dobio respektabilan vinski festival

Današnji podaci govore kako BiH trenutno ima oko 3.240 hektara, što čini 0,1% ukupne svjetske površine pod vinovom lozom. Po pitanju strukture, 55% čine bijele sorte, a 45% crvene. Žilavka i Blatina perjanice su ove vinske industrije, a ove autohtone sorte imaju i značajnu izvoznu ulogu.

Žilavka 2017 - Prošla je godina dala odlična vina

Žilavka, sorta koja je ime dobila zbog vidljivih žilica u bobici, autohtona je sorta koja je dom našla u Mostarskom vinogorju. Daje vina punog tijela koja stoga i dobro podnose odležavanje. Često se na tržištu može naći kupaža s također autohtonim sortama Bena i Krkošija (do 15%).

"Procjenjuje se da su kasni mraz i druge vremenske neprilike s početka godine umanjile rod za cca. 35%. Može se reći da je to bila i svojevrsna prirodna redukcija jer kušamo vina dobre svježine, s dosta prirodnog šećera, punog tijela. Rekao bih moćna vina, s dobrim potencijalom za odležavanje. Jedna od boljih berbi u posljednjih nekoliko godina po svim parametrima." Istaknuo je Siniša Lasan, voditelj ove radionice, i dodao kako su ocjenjivači na ovogodišnjem Decanteru bili impresionirani i Žilavkom i Blatinom te naglasio važnost kvalitetne prezentacije vina:

"Sommelierstvo u BiH nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Ovdašnji vinari moraju raditi na tome da ta scena bude bolja, jer sommelieri prodaju vina. Znate li da je Suvad Zlatić iz BiH danas najbolji sommelier Austrije?", kaže kroz digresiju na temu i tijekom komparacije Žilavki 2017 nastavlja:

"Dobra svježina i kiseline, mineralnost, voćnost, a kod nekih i arome koštuničavog voća. Ova vina sugerirana su uz lakša jela ili kao aperitiv, prije obroka."

Našle su se u čašama Žilavke iz brojnih etabliranih hercegovačkih vinarija - Anđelić, Ostojić, Vilinka, Marijanović, Tolj, Brkić i Rubis, Hepok i Hercegovina produkt. Vina različitih stilova, a zaključno odličnog odnosa cijene i kvalitete.

Blatina, najvažnija crna sorta Hercegovine

Blatina je dominantna autohtona sorta crvenih vina Hercegovine, ali ovdašnji vinogradi imaju i nasade Vranca, Cabarnet Souvignona, Syraha, Plavca Malog, Trnjka (koji dolazi iz obližnjeg Imotskog) pa i nekih drugih sorti.

"Mislim da za Blatinu ima puno prostora u izvozu. Meki tanini, voćnost, nije prejaka. Pitko je vino. Na slijepim kušanjima uvijek prođe odlično, ali ju strani stručnjaci ne prepoznaju kao nešto što dolazi iz BiH. Prvo misle da je iz Čilea. Kad im kažemo da je Europa, najčešće ih asocira na vina Makedonije. Očito je da treba raditi na njezinoj prepoznatljivosti, ali već je sada Blatina svjetska sorta. Stvarno je!

Osjeti se dobra integracija drveta u svakoj od njih, a odlikuje ih odličan odnos cijene i kvalitete", zaključio je u svojoj prezentaciji tijekom kušanja ovih crvenih vina sommelier, a vinari su dodali kako ova vina u maloprodaji koštaju od 6 do 15 EURa ovisno o godini i seriji. 

U hotelu Tuzla našla su se i živopisna crvena vina iz vinarija Ostojić, Rubis, Hercegovina Produkt, Vilinka, Brkić te Hepok Mostar.

"Ja Blatinu vidim između Cabarneta i Merloa", sugerirao je jedan od vinara, sudionika radionice, a voditelj dodao: "Mene asocira puno na Babića. Pogotovo kada je svježe."

Opći je zaključak kako su se kušala vina vrlo visoke kvalitete, pogotovo zanimljiva kada se stave u kontekst cijene, što je prvi sommelier Hrvatske i naglasio:

"Francuska vina ove razine kvalitete koštaju 10 puta više. Moje je mišljenje da na ovim prostorima ne bi trebalo biti jeftinih vina. Pogotovo ne kod malih, butique vinarija."

Umjesto zaključka možemo koristiti i slogan jedne od vinarija čija smo vina ovdje kušali: Žilavka za smijeh, a Blatina za grijeh.


Fotoprilog


Tagovi

Siniša Lasan Ksenija Matić Žilavka Blatina Tuzla Pušipel Hercegovina


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi