• Bijela Dalmacija
  • 17.01.2020. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Samo autohtono: Zlatarica dobila svoj pjenušac, na velika vrata vraća se i debit

Česte patvorine koje su se radile pod njegovim imenom dovele su do nepopularne igre riječi po kojima je debit postao - debil. Ali, posljednjih godina, dolaskom mladih snaga iz šibenskog zaleđa, debit ponovo počinje pokazivati svoju raskoš, rekao je Željko Garmaz.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 517
  • 110
  • 0

Zlatarica se na velika vrata vratila u Dalmaciju i to prije svega zahvaljujući braći Dariju i Borisu Gašparu koji su ovu autohtonu sortu Pojezerja vratili u život, a na ovogodišnji festival vina, delicija i ugodnog življenja WineOS, donijeli i pjenušac od te zahtjevne sorte!

"Eksperimentirali smo kako bi vidjeli koliki je zapravo potencijal te iznimno osjetljive sorte", kaže Dario kojemu je zlatarica i dalje veliki izazov. 

"Netolerantna je na bolesti. Dođe li mraz - prva strada, peronospora, pepelnica - prva je koja trune. Naosjetljivija je sorta, ali i najveći izazov te joj se moram najviše i posvetiti. Zlatarica je na početku svog razvoja i njen ćemo potencijal tek vidjeti", uvjeren je Dario kojemu ove godine na rod, uz postojećih 3.500, dolazi 2.500 trsova. Uz Vinariju Gašpar, zlatarici su se posvetile i Vinarija Pilač i Prović tako da se posljednjih godina nameće kao sorta budućnosti Dalmacije odnosno, kako je istaknuo moderator radionica Željko Garmaz, postaje "dalmatinska graševina" zbog koje sve više vinogradara postaju vinari. 

U vinograd po - ribu!

Braća Gašpar iz Umčana kod Vrgorca, ujedno su jedini u Hrvatskoj koji dobivaju vrhunska vina od plavke koja tri mjeseca godišnje provede pod vodom! U vinograd ulaze čamcem, bace mrežu i ulove ribu, a upravo zbog takvog "vodenog" položaja, plavka na drugim područjima ne može postići tako dobre rezultate. Međutim, naglašava Dario, važno je znati da nema loše sorte već samo lošeg vinogradara, a onda i vinara. 

Debit iz 1989. godine

"Umčani su vam selo u kojemu svaka kuća ima čamac", dodao je Željko Garmaz otkrivajući da je Pojezerje najveće hrvatsko vinogorje smješteno na često popljavljenom polju između Vrgorca i Ploča. 

Pritom i naglasio da Dalmacija prestaje biti ekskluzivitet plavca malog i plavine već na površinu izbijaju bijele sorte. I to ne samo pošip i spomenuta zlatarica. Vraća se i debit!

U život vratili Zlataricu, Kujundžušu, Trnjak i Plavku

"Debit je imao nekada svojih svijetlih trenutaka, međutim česte patvorine koje su se radile pod njegovim imenom doveo je do nepopularne igre riječi po kojima je debit postao - debil. Ali, posljednjih godina, dolaskom mladih snaga iz šibenskog zaleđa, poglavito iz Plastova, debit ponovo počinje pokazivati svoju raskoš zbog koje je nekada uistinu bio s razlogom obožavan", naveo je moderator Garmaz i najavio Marka Sladića koji je iz Plastova, malog sela pored Skradina, u Osijek donio i debit iz 1989. godine! Tri desetljeća staro vino nije iznevjerilo. 

"Tata ga je radio. Morali smo 90-ih napustiti selo koje je u Domovinskom ratu zapaljeno i posve uništeno, a debit je bio u jednom kantunu i uspio preživjeti", otkrio je Marko Sladić dodajući da je debit u bivšoj državi bio treće vino po prodaji. Obitelj Sladić svoju je priču s ovom sortom nastavila nakon rata i uspješno gradi priču s autohtonim sortama. 

Veliki povratak debita, maraština perjanica vinarije 

"Zemlja u Plastovu je bijela, više kao u Slavoniji. Noći su hladne i daju svježija i aromatičnija vina", otkriva Marko dodajući da na vinograde utječe rijeka Krka, ali i bura s Velebita koja "više tuče prema nama nego Zadru iako je Zadar bliži". Zanimljivo, upravo vremenske prilike dovele su do toga da bolesti - nemaju!

Braća Gašpar: Zlatarica je otkriće, plavka iznenađenje

"Perjanica naše vinarije je autohtona sorta maraština od koje radimo pjenušac, jednogodišnja, macerirana i desertna vina. Imamo i plavinu. Zapravo, nedostaje nam samo babić da zaokružimo priču o šibenskim vinima", zaključuje Marko dokazujući da stara podjela na "crnu" Dalmaciju i "bijelu" Slavoniju već dugo ne vrijedi. 

Perjanica Vinarije Sladić je autohtona maraština

"Bitno je da mi unutar sebe znamo da imamo bijeli potencijal iz kojeg se da napraviti vrhunsko vino", naglasio je Dario Gašpar. Da imaju i potencijal i kvalitetu, priznajemo i mi koji smo ga kušali na ovogodišnjem, već 6. WineOs-u. 


Fotoprilog


Tagovi

Vinarija Gašpar Dario Gašpar Vinarija Sladić Marko Sladić Zlatarica Debit Maraština Bijele sorte Autohtone sorte Dalmacija WineOS


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Naporan radni dan u Štriki kod Umaga