Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Preventivna zaštita
  • 25.05.2023. 09:00

Ne čekajte da prođu kiše: Vinova loza je u najkritičnijem razdoblju, zaštitite ju na vrijeme

Mladice aktivno rastu, tkivo je vrlo mekano i može ga napasti niz različitih bolesti, prvenstveno plamenjača, pepelnica, a tu je i početak razvoja sive plijesni. Ovo razdoblje godine je najkritičnije za razvoj vinove loze

Foto: Depositphotos/samotrebizan
  • 2.725
  • 237
  • 0

Gledajući prognozu na pojedinim meteorološkim servisima, u narednih desetak dana možemo očekivati kišu uz kraće prekide bez oborina. U ovo razdoblje godine, posebno uz ovakve vremenske prilike, vinova loza je najosjetljivija. 

Ključno ju je, čim dozvole uvjeti, zaštititi protiv bolesti kao što je plamenjača, pepelnica, siva plijesan. 

Ne čekajte da prođe kiša

"Mnogi griješe i čekaju s tretiranjem da kiša prođe. No, to je stara škola koja se pokazala kao višestruko promašena", kaže dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te savjetuje zaštitu lista i cvata prije kiše, posebno ako se predviđa duže razdoblje s oborinama, nakon čega se niti ne može odmah u vinograd teškom mehanizacijom

Ponavlja kako je period oko cvatnje, prije i neposredno poslije, najosjetljiviji za vinvu lozu. "Mladice aktivno rastu, tkivo je vrlo mekano i može ga napasti niz različitih bolesti, prvenstveno plamenjača, pepelnica, a tu je i početak razvoja sive plijesni. Ovo razdoblje godine je najkritičnije za razvoj", upozorava.

Kaže kako vinovoj lozi nedavne obilne kiše nisu naštetile jer, ona je puno otpornija od drugih kultura. "Naravno da nisu dobre i loše utječu po pitanju erozije. Zadržavanje vode nije poželjno i dobro zbog manjka kisika u korijenu, ali to nije nešto zbog čega će loza nastradati. Tri, četiri dana pod vodom joj neće ništa biti", komentira naglasivši da je u tom slučaju problem operativne naravi jer se mehanizacijom ne može ući u vinograd te izvršiti zaštita, tim više ako ona nije ni ranije provedena kako treba. 

"Ako je puno vlage i kapljica na lišću i cvatovima, može stradati od plamenjače, posebno pred samu cvatnju. U nekim ekstremnijim uvjetima može propasti cijeli urod.

Stoga je, naravno, važan izbor položaja, a oni koji "plivaju" i nisu tipični vinogradarski. "Nisu oni loši, mogu dati dobru kvalitetu grožđa, ali su ogrančavajući i u slučaju da nastupi kasniji proljetni mraz. Udoline i depresije su mjesta gdje se nakuplja hladan zrak i ondje će biti najviše smrzavanja na proljeće kada se otvore pupovi", upozorava.  

Cvatnja u uobičajenim terminima

Kaže kako se sezona odvija po planu, da kasnih proljetnih mrazova nema, eventualno lokaliziranih. Kraj zime je bio relativno hladan pa su se određene fenofaze odvijale nešto sporije. Predviđa da će cvatnja biti u uobičajenim terminima. "U početku vegetacije kretanje pupova je krenulo par dana ranije u odnosu na prosjek od 20-ak godina, ali se usporila zbog relativno niskih temperatura koje su bile prisutne sve do početka ovog tjedna. Zagrijavanjem će i vegetacija krenuti puno brže i intenzivnije. Sam termin cvatnje će biti u skladu s višegodišnjim prosjekom."

Bubola kaže da su mladice između 20 i 50 cm, ovisno o lokalitetu, sorti i drugim faktorima, a cvatnja bi na toplijim područjima trebala započeti za 5 do 10 dana.

Ne dopustiti predug period između dva tretiranja

A da su preventivna fungicidna suzbijanja ključna u ovom razdoblju potvrđuje i izv. prof. dr. sc. Mato Drenjančević s Fakulteta agrobiotehničkih znanost Osijek. "Važno je provoditi redovitu preventivnu zaštitu, provjeravati vinograde jer se plamenjača, pepelnica pa i siva plijesan mogu javiti i javljaju u ovim uvjetima kada su temperature zraka 15 do 22°C, a idu i do 26 i 27°C. Također, treba paziti da ne prođe preveliki period između dva zaštitna tretmana, to je jako važno u narednim danima jer se najavljuju još neke oborine.

Kaže, nije ništa dramatično, ali bi bilo problema kada bi se ponovilo 13 kišnih dana koliko ih je u svibnju bilo na lokalitetu Mandićevac kod Đakova gdje FAZOS ima vinograde. "Tada bi cvatnja i oplodna bili otežani, ali još je prerano govoriti o tome", komentira. 

Vinova loza je u intenzivnom porastu (Foto: M.C.Celić)

Korisno navodnjavanje 

Bubola se dotaknuo i klimatskih promjena te moguće suše i ove godine. Kaže, danas navodnjavanje postaje mjera koja je dobro došla u proizvodnji. "Imali smo dva pokusa s navodnjavanjem, itekako su se pokazali korisnim. Nekada se govorilo da ono nije potrebno, da narušava kvalitetu vina, ali uz sve klimatske promjene ispostavilo se da je vrlo korisna mjera u proizvodnji", kaže ovaj stručnjak te dodaje da se uz pomoć navodnjavanja može očuvati prinos, njegov potencijal uz istovremeno postizanje visoke kvalitete. "Jer, kada nasutpi suša, fotosinteza jako opadne jer se trs od suše brani intenzivnim disanjem i zatvaranjem puči. Samim tim je u listu više C02, smanjuje se fotosinteza, dakle događa se cijela lančana reakcija na metabolizam trsova. On se više ne može ni hladiti kao što bi radio isparavanjem vode, znantno smanjuje proizvodnju asimilata", nabraja Bubola sve probleme koje uzrokuje suša. 

Zatravnjivanjem protiv erozije

Osim suše, klimatske promjene odlikuju već spomenute poplave te erozija tla koju one uzrokuju. Mjera koja je stoga vrlo korisna je zatravnjivanje. 

"Ako je tlo obrađeno, prilikom jakih kiša dolazi do ispiranja površinskog sloja koje je i najplodnije. Erozijom ono nestaje i završi u nekom potoku, rijeci, kod susjeda. Korijen trave drži čestice tla na okupu i erozija je tada neusporedivo manja", pojašnjava Bubola dodajući da se ono preporuča u jesen, zimu i proljeće, a da onda krajem proljeća treba ili malčirati travu ili obraditi tlo kako bi se spriječio drugi ekstrem - suša.

"Jer, što je više trave, trošit će se više vode, ona oduzima i hraniva vinovoj lozi. A ako nema kiše ni navodnjavanja, može nastupiti još jača suša", zaključio je Bubola. 


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Tagovi

Vinova loza Tretiranje Fungicidi Marijan Bubola Plamenjača Pepelnica Siva plijesan Zaštita vinove loze Zatravnjivanje Erozija Mato Drenjančević Navodnjavanje vinograda


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svi su uranili ove godine.