Pretraga tekstova
Mladen Anić je ponosni vlasnik vinograda sa šest i pol tisuća loza u Smilčiću, a priča o tome kako je obnovio svrdlovinu podsjeća na bajke, samo ne za djecu, već za vinoljupce.
Svrdlovina, autohtona vinska sorta iz Ravnih kotara, smatrala se izumrlom i izgubljenom. Samo su pravi vinoljupci čuli, a poneki i probali ovo crveno vino, vrlo posebno snažno i pitko. U jednom trenutku je svrdlovina nestala iz domaćih vinograda i bila bi izgubljena da je poznati zadarski vinar Mladen Anić koji je sakupljao ostatke ove loze po cijeloj županiji, te ju je spasio od zaborava i oživotvorio.
Mladen Anić je ponosni vlasnik vinograda sa šest i pol tisuća loza u Smilčiću, a priča o tome kako je obnovio Svrdlovinu podsjeća na bajke, samo ne za djecu, već za vinoljupce.
"Još dok sam bio dijete, slušao sam priče o svrdlovini kao o našoj autohtonoj sorti koja ničemu drugom nije slična. Kasnije, kada sam se počeo baviti vinarstvom, sjetio sam se tih priča iz djetinjstva i krenuo u potragu. U našem vinogradu bilo je samo nekoliko trsova pa sam gotovo četiri godine po cijeloj županiji sakupljao trs po trs. Našao sam hi nekoliko u Privlaci, Škabrnji, Žegaru i Smilčiću, od toga napravio selekciju kojom smo pratili grožđe, odabrali najbolje i dali na razmnožavanje.
Pažljivo smo tražili načine kako od svrdlovine proizvesti vrhunsko vino, ali uspjeli smo. DNK analiza nam je dala potvrdu kako je riječ o potpuno unikatnoj sorti koja je genetski najbliže crnom pinotu, ali mu nije u rodu. Kao ni plavcu ni plavini", kaže nam Mladen Anić koji svrdlovinu uzgaja na svom dobru Figurica u Smilčiću gdje ima i moderniju vinariju.
Prva revija vina hrvatskih autohtonih sorata "Vina od davnina"
"Kad je točno svrdlovina nestala, ne zna se, ali mislim da je to vrijeme kad je naš narod u vino počeo dodavati šećer", pretpostavlja Anić.
"Svrdlovina bi trebala poput babića na šibenskom području, a plavca na splitskom – postati zaštitna sorta Zadarske županije umjesto francuskih koje imamo", kaže nam Mladen Anić čija je svrdlovina od prošle godine na tržištu, a ocjenjena je kao vrhunska.
Osim svrdlovine Anići uzgajaju uglavnom autohtone sorte: maraštinu, debit, tribidrag, plavinu… Ono što je najvažnije, svrdlovina se u prodaji pokazala pun pogodak. Zbog toga Anići krče nasade cabernet sauvignona da bi posadili svrdlovinu. Ne samo iz ljubavi prema autohtonom, već i zbog jasne tržišne računice.
"Normalno je da ljudi traže nešto novo, što nisu probali, a posebno kad shvate da se radi o autohtonoj, gotovo izumrloj sorti vinove loze. Okus novog s daškom mistike iz davnina je nešto što privlači kupce i prije nego probaju vino, a moj zadatak je da kad ga probaju da ga ne zaborave", objašnjava Mladen Anić.
Posjetitelji manifestacije Vina od davnina koja se održava u zagrebačkoj "Laubi" 13. i 14. travnja 2018. će po prvi put moći kušati i kupiti vino ove autohtone sorte. Jedino takvo u Hrvatskoj i svijetu.
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.