Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vina Zure
  • 04.04.2023. 16:30
  • Dubrovačko-neretvanska, Lumbarda, Korčula

Meliorirani krš pretvaraju u najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli

Filozofija je u vinogradu. Temelj svega je kad imate dobro grožđe. Mi tu kvalitetu samo kanaliziramo kroz naš podrum, kaže nam Ivan Batistić-Zure.

Foto: Vina Zure
  • 6.360
  • 453
  • 1

Kada završe, bit će to najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli. 

Naime, čestici od 5 hektara na kojoj je već posađeno 33.000 trsova, obitelj Batistić-Zure priključuje još 1,2 hektara. Točnije, ove je godine posađeno 0,6 ha tog nimalo jednostavnog melioriranog krša, a preostali dio u planu je iduće godine. 

Svemu je, pak, prethodilo projektiranje vinograda koje je povjereno stručnjaku prof.dr.sc. Bernardu Kozini s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. On je zaslužan i za prvih pet hektara koje im je projektirao 2011./2012., a koje je dalo i daje vrhunsko grožđe, a što onda znači i vrhunsku kapljicu.

"Trebalo je svaku radnju obaviti kako treba da ne bi došlo do erozije i da trsovi opstanu. Sve smo korake poduzeli, profesor je postavio dobre temelje, pun pogodak", ponosan je na odrađeno Ivan Batistić. 

Ručna sadnja 

Koliko je zahtjevan posao bio u pitanju, najbolje opisuje činjenica da je sve posađeno ručno. Položaj Defora u Lumbardi na kojemu je vinograd, otkriva nam, nema mogućnost pristupa mehanizaciji pa se sadilo uz pomoć ručne bušilice za zemlju. Ručno se umetala loza, a isto tako obavljalo i zatrpavanje rupa s prikladnim alatkama.

"Velika je granulacija, svaka se rupa bušila posebno, tako da su trebala 3-4 čovjeka po jednom sadnom mjestu, ali kad se podijelimo, uz dobro raspoloženje i pozitivni umor - sve se može", smije se stariji brat poznate braće Zure čija vina godinama osvajaju nagrade i svjetska priznanja. 

Projektiranje je povjereno našem poznatom stručnjaku, prof.dr.sc. Bernardu Kozini 

Na tih 1,2 hektara trebalo bi biti posađeno do 7.500 trsova, a naglasak je na pošipu koji im se ondje pokazao jako dobar. Sveukupno, dakle, plan je na tom položaju imati 40.000 trsova od čega već sada imaju posađeno 19.000 grka, 3.000 pošipa te 10.000 crnih sorti (cabernet, merlot, plavac mali...) 

"Veliki je to izazov, koliko god možda zvučalo malo tih 0,6 hektara ove godine", napominje dodajući da je otac Bartul radio kalkulaciju ulaganja u koja su ušli vlastitim i kreditnim sredstvima te je u odnosu na podizanje vinograda na ravnim poljima, posao više nego duplo skuplji po hektaru. U samu proizvodnju dosad, ulagali su i uz pomoć EU fondova. 

No, otac inače nikada ništa nije prepuštao slučaju jer su dobra priprema i poštivanje struke neizostavni. Premda sam nije vinogradar ili vinar već profesionalni ribar, 20 godina slušao je preporuke enologa, a onda kada su braća Ivan i Marko diplomirali - prepustio im posao. Ivan je, naime, završio diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Vinogradarstvo i vinarstvo, a Marko preddiplomski studij Vinogradarstva i vinarstva u Poreču.

Dobro grožđe je temelj svega 

"Oduvijek je cijenio struku i u restoranu kojeg imamo, htio nuditi samo vrhunska vina", napominje stariji sin prisjećajući se da su odmah po preuzimanju posla proizveli šampiona pošipa i bijelih vina. Na Sabatini je njihov pošip pet godina zaredom šampion, grk im je bio šampion bijelih vina, a bili su i ukupni pobjednici s prošekom. Preklani su na Decanteru s pošipom osvojili platinu, a lani su od 16 zlatnih medalja koje su osvojila hrvatska vina, dva njihova - oba grka, inače autohtone sorte Lumbarde, s osvojenih 95 i 96 bodova. Upravo na enologiji grka, doznali smo, Ivan je i magistrirao pod mentorskom palicom prof.dr.sc. Ane Jeromel. 

"Filozofija je u vinogradu. Temelj svega je kad imate dobro grožđe. Mi tu kvalitetu samo kanaliziramo kroz naš podrum", smije se navodeći da nagrade jesu potvrda kvalitete stručnjaka, ali tržište je glavni pokazatelj. 

Daje vam snagu još uvijek nešto novo probati. A u vinarstvu u 20 godina imate mogućnost napraviti 20 proba. 

Sadnja je obavljena ručno, a rupe bušene bušilicom 

Posebnost obitelji Batistić-Zure je i u tome da vina proizvode isključivo od vlastitog grožđa. "Ovisimo tako sami o sebi", dodaje Ivan. 

Srećom, kaže nam, vinograd je na južnoj ekspoziciji pa problema s mrazom nemaju. Najveći im izazov predstavlja suša, no ona se može kontrolirati navodnjavanjem i folijarnom prihranom. 

"Možda bi i bio veći problem da teren nije tako dobro pripremljen u startu", naglašava ponovno stručnost prof. Kozine. 

Podigli i 500 stabala maslina 

Inače, obitelj Batistić-Zure bavi se profesionalno proizvodnjom grožđa i vina od 1996 godine, godišnje proizvedu 25.000 boca s tim da imaju 7-8 različitih etiketa, a nadaju se da će s novim trsovima povećati proizvodnju na 30.000 boca. Međutim, tradicija bavljenja poljoprivredom, uz vinogradarstvo i maslinarstvo, povrćarstvo, ribarstvo te stočarstvo, u Lumbardi je duga oko 600 godina koliko je stara i sama loza obitelji. 

Na parceli od 10 hektara, od čega će oko 6,5 činiti vinograd, još 2011. kada je i obavljena melioracija zemljišta Hrvatskih šuma koje im je dano u koncesiju na 50 godina, na tri su hektara podigli 500 stabala maslina, ali i voćnjak s oko 200 raznih voćki.

"Konfiguracija terena podsjeća na mjesec ili asteroid, pa smo se u nekim trenucima osjećali kao astronauti", opisao je Ivan zahtjevan posao kojeg su obavili, no koji ih, kako su planirali, čeka i iduće godine. 


Fotoprilog


Tagovi

Vina Zure Podizanje vinograda Ivan Batistić-Zure Projektiranje Meliorirani krš Pošip Sadnja


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jučer je u osječkom kinu Urania u sklopu aktivnosti centra Europe Direct Osijek održana informativna radionicu na temu dezinformacija i medijske pismenosti. O značaju ovih tema za današnja društva u uvodnom dijelu radionice govoriili su med... Više [+]