Pretraga tekstova
Rekordna suša i toplinski val utjecali su na ovogodišnju proizvodnju vina. Koje su zemlje najviše nastradale?
U 2022. godini suša i ekstremne vrućine su zahvatile mnoge svjetske vinogradarske regije. Međunarodna organizacija za vino i vinovu lozu (OIV) u svom posljednjem izvješću piše da će unatoč tome proizvodnja vina biti na razini sličnoj onom zabilježenom 2021. kada je iznosila 262 milijuna hektolitara. Ovo je četvrta godina u nizu kako je nivo globalne proizvodnje nešto ispod prosjeka.
On u posljednjih pet godina iznosi 270 hektolitara. Međutim, predviđa se da će ove godine proizvodnja dostići 260 mil. hl, a temelji se na podacima iz 29 zemalja koje zajedno čine 91 posto svjetske proizvodnje.
Proizvodnja i berba ove godine su bile pod snažnim utjecajem rekordne suše i ekstremne vrućine. To je ubrzalo dozrijevanje bobica grožđa na globalnoj razini.
Globalni opservatorij za sušu objavio je izvještaj u kome ukazuje da je skoro dvije trećine europskog teritorija u stanju suše ili je bilo u pripravnosti zbog toplinskih valova i ekstremno malo oborina. U posljednjih 500 godina ovo je bila najgora suša, a osim Europe pogođena su područja od istočne Afrike do Kalifornije.
No, na našem se kontinentu očekuje prosječan obujam proizvodnje, dok Italija, Francuska i Njemačka prognoziraju pozitivne rezultate i više vina nego u poslljednjih pet godina. Za Italiju se očekuje 50,3, a Francusku 44,2 milijuna hektolitara.
Istovremeno, smanjenu berbu i količinu vina očekuju Španjolska i Grčka, koje su najviše bile pogođene toplinskim valom. Pad proizvodnje od dva posto u Španjolskoj znači da će ova zemlja proizvesti samo 33 mil. hl. Najviše je stradalo vinarstvo u Grčkoj gdje su količine smanjene za 29 posto.
Tagovi
Vinarstvo Proizvodnja vina Vinogradarstvo OIV Berba grožđa Suša
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !