Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 02.09.2021. 09:00
  • Zadarska, Nadin

Lekcija dr.sc. Anđelka Vrsaljka: Unatoč mrazu i suši u njegovom vinogradu rekordan urod

Kasnijom rezidbom izbjegao je posljedice hladne fronte u travnju, a pravodobnom obradom sačuvao vlagu tijekom ljetnih žega. Zašto se na više od polovice od 1.400.000 trsova u Nadinskom blatu nema što brati?

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 1.526
  • 324
  • 0

Klimatske promjene pokazuju svoje zube i nepredvidivu narav sve više i više, tako da proizvodnja hrane (grožđa i vina) sve više postaje izazov, a sve manje zanimanje. Potvrđuje to i ovogodišnja turbulentna vinogradarska sezona u Nadinskom blatu, najvećem vinogradu u Sjevernoj Dalmaciji. Na više od pola od ukupno 1. 400.000 panja nema se što brati, na nekima nema ni jednog grozda, a sve je to posljedica hladne fronte početkom travnja koja je pomela vinograde u početnoj fazi vegetacije.

Nastradalo 50 do 70 posto uroda

Na Nadinskom blatu u noći 7.- 8. i 8.-9. kada se temperatura spuštala i do minus 9 Celzija, nastradali su pupovi i tek krenuli izbojci.

"Nijemo proljeće u Nadinu”, nazvao je ovu pojavu dr. sc. Anđelko Vrsaljko. "Sve je odjednom utihnulo, jedva pihće. Ništa niti pupa niti lista". 

Mjesec dana poslije već su se vidjeli razmjeri štete, iako o tome tada javno nitko nije govorio.

"Nastradalo je 50 do 70 posto uroda. Kod mene sigurno 75 posto", izjavio je ovih dana Tomislav Glavić, predsjednik nadinskih vinara kao i Udruge vinara Zadarske županije. Štete na pojedinim sortama i to Maraštini, Grku i Grenacheu su 100-postotne, Syrah 70 do 90, Merlot 50 posto… Slična situacija je i u vinogradima Šime Škaulja gdje su također jako stradale rane sorte - Chardonnay, Maraština i Syrah.

Rane sorte stradale su i kod većine drugih vinogradara, ali ima i izuzetaka.

Kod dr.sc. Vrsaljka urod bolji nego lani

Jedan od njih je i dr. sc. Vrsaljko koji ondje ima dva hektara vinograda plus pola hektara na drugoj parceli “povrh ceste” s ukupno 9.600 trsova domaćih i introduciranih sorti.

"Kod mene će berba na Nadinskom blatu biti isto kao i lani. Možda još i bolja", kaže pozivajući me da dođem i pogledam kakvo je stanje u njegovom vinogradu. 

U vinogradu nigdje ni travke 

 U vižitu smo krenuli počevši od njemačke sorte Dorlfeldner, koje u Dalmaciji ima samo 400 panja i to u Vrsaljkovom vinogradu. Radi se o ranoj sorti koju Nijemci upotrebljavaju kao svojevrstan aditiv - poboljšivač boje i arome crnih vina.

"Ja je dodajem 5 do 10 posto. Čak i u Merlot", kaže. Urod je, vidite, i ove godine više nego solidan, bobice zdrave, sve isto kao i lani. Izvrsna sirovina za izvrsna vina, komentira ne krijući zadovoljstvo. Isto se može reći i za Maraštinu koje ima 1.000 trsova. Grenache bijeli (600) i Grenache crni (2.000). Za 30 posto bolji urod nego lani imaju Pošip (300), Syrah (300) za 20 posto i domaća Svrdlovina (2.200) za 30 posto. Jedino je podbacio Merlot (1.800) i to za 50 posto.

Zašto Merlot?

"Njega sam orezivao ranije počevši 25. ožujka do 1. travnja tako da je i vegetacija krenula ranije. Krenuli pupovi kad je naišla kobna hladna fronta", govori.

Vegetacija kasnila 15 dana

Sve ostale sorte rezao je od 6. do 16 travnja. To je i inače najbolje vrijeme za rezidbu, a pogotovo ove godine kad je početak vegetacije kasnio oko 15 dana. Razlog tomu kod drvenastih kultura je nedovoljno skupljena suma inaktivnih temperatura uslijed blage zime i niske temperature u ožujku i travnju, pojašnjava.

Sva je sreća, dodaje, da je vegetacija kasnila jer inače bi kod onih koji su u rezidbu krenuli ranije došlo do potpunog smrzavanja mladica, a kao posljedica bi vjerojatno došlo do potpunog uginuća ne samo pupova i izboja već i cijelih trsova, osobito onih koji su u slaboj kondiciji ili su nagriženi bolestima.

Vrijeme rezidbe kao čimbenik kretanja vegetacije

Na pitanje zašto je vrijeme rezidbe ili rezitbe, kako govori i piše dr. Vrsaljko, toliko važan čimbenik kretanja vegetacije on je odgovorio:

"Generalno gledano kod drvenastih kultura kasnija rezitba znači i kasnije kretanje vegetacije. Zašto je tomu tako? Sama rezitba potiče kretanje hormona rasta zbog zacjeljivanja rana. Aktivacijom hormona rasta (auksini, giberelini, citokinini), aktivira se korijenski sustav za pojačano usvajanje vode i hraniva iz tla, čime se bioaktivira cijela biljka". Nadalje, dodatnim aktiviranjem rezervnih hraniva u samoj biljci uz pojačano usvajanje vode dolazi do efekta razrijeđenja, odnosno diobe stanica i tada je biljka najosjetljivija na hladnoću.

"Možemo to usporediti s morskom vodom koja se ne zaleđuje (primjerice na - 8 C kakva je bila u Nadinu 8.4.), dotokom slatke vode na ušću rijeke se razrijeđuje i zaleđuje (- 8 C, tanki led), a na samom utoku na ušće se znatnije zaledi (- 8 C, ali debeli led). U prvom slučaju šteta nema, u drugom su djelomične, a u trećem potpune", pojašnjava. 

Vrhunski vinogradar i vinar i mnogi kažu, najkompletniji hrvatski agronom, dr.sc. Anđelko Vrsaljko (Foto: Arif Sitnica/arhiva AK)

Sumirano, na neorezanim trsovima su koncentrirana hraniva, a hormoni nisu aktivirani; na nedavno orezanim trsovima došlo je do razrijeđenja hraniva i aktivacija hormona, dok je u trećem slučaju došlo do potpunog razrijeđenja i aktivacije hormona. Zaključno, vinova loza ima vršni rast, tj. najprije se hormonalno aktiviraju vršni/krajnji pupovi rozgve, a najbliži rozgvi najkasnije, što znači da kod neorezanih trsova ti pupovi uopće nisu krenuli, a onda ni smrzli, pojasnio je.

Fenomen kasnih proljetnih mrazeva

Vinogradare kao i ostale čitatelje sigurno zanima kako i zašto dolazi do fenomena kasnih proljetnih mrazova. Evo kako on to objašnjava:

"U rano proljeće (prva polovica travnja) dolazi do znatnih inverzija temperature tijekom noći. Prirodnom stakleničkom učinku najviše doprinosi vlažnost zraka (ekvivalent topline od 20,4 0C) koja veže toplinsko infracrveno zračenje i na taj način zadržava toplinu u najnižim slojevima atmosfere – troposferi i tada nema hlađenja zemljine površine", govori.

Dr. Anđelko Vrsaljko otkriva: Blato ljekovito i za metabolizam vinove loze!

Početkom travnja u našim krajevima je bura konstanta. Nakon što bura stane, atmosferski zrak je isušen, nebo bez oblaka (narodski “kao caklo”), te nemamo dovoljno vodene pare u atmosferi koja bi zadržala toplinu na površini tla, te se toplina vraća u više dijelove atmosfer, a zemlja hladi do vrlo niskih temperatura. "Najučinkovitiji način izbjegavanja smrzavanja drvenastih kultura je kasna rezitba", zaključuje dr. Vrsaljko.

Uzdržavanje tla u voćnjacima i vinogradima

Hodajući po njegovom vinogradu nigdje nisam primjetio niti jednu travku. Zemlja je mekana, mrvičasta, a na pet, šest centimetara ispod površine i vlažna, iako smo kroz vinograd “bazali” prije ove posljednje, dugo očekivane kiše, koja vinogradarima neće biti od velike koristi.

"Svu travu koju netko nađe u mom vinogradu pojest ću za doručak kao salatu", duhovito je prokomentirao, a potom i pojasnio:

U uvjetima Ravnih kotara uzdržavanje tla jesensko-zimskim oranjem, proljetnim frezanjem i proljetno-ljetnim kultivacijama je najprikladnije. Zašto je tomu tako? Osnovni razlog je nedostatna količina oborina/padalina, posebice u vegetacijskom periodu. Naime, svjedoci smo sve manje i manje padalina tijekom vegetacije kada su najpotrebnije, stoga ih valja čuvati kao zjenicu svoga oka ili narodski kao kap vode na dlanu.

U zatravljenim vinogradima i voćnjacima u sušnom periodu trave su konkurenti za vodu, dakle imamo više potrošača za jednako vode. I, zato ove godine možemo vidjeti da su npr. zatravljeni maslinici odbacili plod, dok su ga kultivirani zadržali.

Eto i moje zatravljene masline su praktički bez ploda, dok kultivirane u prosjeku imaju preko 50 - 70 kg/stablo.

Kod neobrađenih i zatravljenih površina stvoren je kapilarni sustav koji brzo gubi vodu (obrnuta rešetka), dok se kod kultiviranih tala ti kapilarni sustavi uništavanju i priječi transpiracija/gubitak vode iz tla. Pritom je stvorena mrvičasta struktura koja ima povoljan vodno zračni režim i toplinska svojstva. Pravilo: poslije bilo kojeg prohoda traktorom - kultivacija i poslije svake kiše ili rosulje - kultivacija. To je nabolji režim održavanja vode u tlu, a onda i dostupnost biljci.

Dr. Anđelko Vrsaljko, po mnogima najkompletniji hrvatski agronom, ima zanimljiv odgovor i na pitanje o klimatskim promjenama. Ako već na njih ne možemo utjecati kako im se prilagoditi?

Selekcija kao odgovor klimatskim promjenama

Klimatske promjene očituju se i po količini padalina. U posljednjih 10 godina u priobalju ih je bilo 20 posto manje, a na području sjeverozapadne Hrvatske 15 posto više. No, na gubitku smo svi: ovdje kod nas suše, a na sjeverozapadu pijavice, tuče i razna druga nevremena. "Ne znaš što je gore", kaže, a sve je to rezultat čovjekovog djelovanja koje se reflektira na klimatske promjene. Rješenje? Između brojnih nameću se dva osnovna rješenje: selekcija kultivara na otpornost na hladnoću i selekcija kultivara i podloga na sušu.

U prvom slučaju treba širiti kultivare s dominantnim genima (svojstvima) na niske proljetne temperature, što se može postići izdvajanjem genotipova hladnijih područja koji imaju odgovor na hladnoću (širu ekološku valenciju), odnosno imaju dominantne gene za ta svojstva ili su epigenetski ustaljeni.

Vrhunsko vino nastaje u vinogradu

Slično je i za otpornost na sušu, samo što u ovom slučaju podloga ima znatan utjecaj, te se treba raditi na selekciji podloga koje imaju širu ekološku valenciju na potrebu za vodom, odnosno puno širi raspon tolerancije prema nedostaku vode, pojasnio je i zaključio:

"Puno je čimbenika koji utječu na osjetljivost drvenastih kultura na klimatske poremećaje kao što su same sorte i unutarsortna selekcija, podloge i selekcija podloga, kompatibilnost podloga i plemki, vrijeme rezitbe, zdravstveno stanje, kondicija biljke, tlo, reljef, klimatske varijabilnosti."

Kako svake godine do dva milijuna kila grožđa

O svemu tome danas treba voditi računa. Jer, kao što je na početku ovog teksta rečeno klimatske promjene pokazuju svoje zube i nepredvidivu narav sve više i više, tako da proizvodnja hrane (grožđa i vina) sve više postaje izazov, a sve manje zanimanje.

Tko prihvati izazov neće, primjerice, u godini kakva je dosad bila ova, ignorirati kašnjenje vegetacije i početi rezidbu ranije, kao da se ništa nije promijenilo. No, kao što smo vidjeli, pravodobna rezidba ili rezitba, kako govori i piše dr. Anđelko Vrsaljko, samo je jedan od uvjeta uspješnog bavljenja poljodjelstvom, u ovom slučaju vinogradarstva. 

Uvaže li se i ostali na Nadinskom blatu, na 350 hektara s oko 1.400.000 loza ubrat će se svake godine oko 3 do 3,5 milijuna kilograma grožđa i od toga proizvesti 2 milijuna botilja vrhunskog i 500.000 litara visokokvalitetnog  vina. A ne kao ove niti 50 posto što je razočaravajuće čak i za one vinogradare koji će, poput dr. Vrsaljka, po količini i kvaliteti grožđa imati 100-postotnu berbu.  


Tagovi

Dr. Anđelko Vrsaljko Nadinsko blato Hladna fronta Vegetacija Rezidba Suša Fenomen kasnih mrazeva Uzdržavanje tla Klimatske promijene


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."