• Proizvodnja vina
  • 10.01.2022. 09:00

Klimatski problematična vinogradarska godina ipak donosi mlada vina zavidne kvalitete

Napravili smo malu inventuru uoči Vincekova, prošlogodišnje berbe od Istre, Međimurja, Plešivice do Dalmacije. Sudeći prema odgovorima većine vinara čini se da su, svim problemima uprkos, prilično zadovoljni berbom.

Foto: Marinko Petković
  • 262
  • 83
  • 0

Vinogradarska godina što se tiče berbe u najznačajnim domaćim vinogorjima, bila je klimatski itekako problematična, posebno u prvom dijelu godine, kada je bilo i više jakih mrazeva, ali i suše u vrijeme vegetacije loze. No, kada je u pitanju kvaliteta vina čini se da imamo drugu izvrsnu berbu zaredom, što je potvrdila i žetva medalja.

Napravili smo malu inventuru uoči Vincekova koji označava početak radova u vinogradima, prošlogodišnje berbe od Istre, Međimurja, Plešivice do Dalmacije, te sudeći prema odgovorima većine vinara čini se da su, svim problemima uprkos, posebno što se tiče otežanog poslovanja u pandemiji, prilično zadovoljni berbom. Dala je manja prinose, ali je kvaliteta uroda time bila bolja i mlada vina se spremaju za tržište.  

U Istri vinogradi stradali manje od maslinika

Mladen Rožanić, poznati istarski vinar iz Motovuna, kaže da je s obzirom da sve kreće s berbom grožđa, a većina se slaže oko činjenice da vino nastaje u vinogradu, razumljiva potreba za preciznim određivanjem roka berbe, koje su sve ranije uslijed učestalih klimatskih promjena. Dodaje da neke crne sorte grožđa prerano pobrane, nikada ne izgube vegetalne ili "zelene" arome ili trpkoću, bez obzira na duljinu dozrijevanja vina, dok pojedine bijele sorte prekasno pobrane imaju problem s nedostatkom kiselina, što utječe na svježinu i sklonost različitim manama i bolestima. Poseban problem je, kaže, sadni materijal, kako vinove loze tako i maslina u Istri, o čemu smo već pisali.       

Prema njegovim riječima, na poluotoku su vinogradi prošle godine stradali manje od maslinika, koji su imali 50 posto prinosa u odnosu na godišnji prosjek. Inače, osim 20 ha vlastitih vinograda, eko vinarija Roxanich otkupljuje grožđe, što zahtijeva i velika ulaganja, jer se, pojašnjava, vrijeme ne može kupiti u podrumu, gdje vina onda godinama odležavaju, bilo u hrastovim bačvama, inoksu ili bocama. Vidjeli smo ondje i 20-ak velikih plastičnih posuda za maceraciju masulja i primarne arome vina malvazija istarska.    

Godišnja proizvodnja je do 100.000 litara. Rožanić namjerava pouzdane inoks spremnike u podrumu, koji se proteže na čak pet katova, ispod vinskog hotela sa 32 sobe, zamijeniti velikim betonskim spremnicima kako se nekada čuvalo vino, ali i maslinovo ulje, koje sada odležava i u 15 gruzijskih amfora od po tisuću litara.

Mladen Rožanić vlasnik je eko vinarije

S druge strane, vino je u obiteljskoj tradiciji Markežić već tri generacije, još od 1891. godine, a svaka nova berba je posebna priča i izazov za eko vinariju Kabola u središnjoj Istri. Njezin vlasnik Mario Markežić je prvi u Hrvatskoj počeo s proizvodnjom vina iz amfora, kojih danas ima deset. Jednogodišnja istarska malvazija je tako dobila novu dimenziju nakon fermentacije šest mjeseci u amforama, plus odležavanje 18 mjeseci u hrastovim bačvama, a imaju i one koje su odležale ispod mora. Čuli smo da vinograde ne kose već 'frezaju', kako bi divlji kvasci u podrumu odradili sve kako treba. Cijena malvazije iz amfore berbe 2020. godine  je 172 kn, a one klasične 72 kn u ovoj butik vinariji.

U Međimurju će graševinu zamijeniti pušipelom

Iza vinarije Kocijan iz Štrigove u Međimurju stoje Petar i Andreja Kocijan, koji su treća generacija vinara ove vinarije. Obrađuju 10 ha vlastitih vinograda koji se protežu uz granični dio sa Slovenijom, u mjestima Banfi te Orehovica u Železnoj Gori.

Andreja kaže da je berba bila dosta izazovna jer su, primjerice, zbog vremenskih uvjeta sauvignon brali čak tri puta, ali su uspjeli na kraju dobiti odlično vino koje ima prepoznatljiv miris i okus, što znači da se sorta osjeća već na nosu u novoj kušaonici, koju su završili ove godine uz pomoć konzultanata i sredstava iz Vinske omotnice.

Inače, Kocijani se uzdaju u autohtoni pušipel te će stare nasade graševine u vinogradima zamijeniti sortom moslavac, koji se uspio etablirati na tamošnjem tržištu, kao i šipon u Sloveniji ili furmint u Mađarskoj, te je sada prepoznatljivo mlado vino iz Međimurje, otkriva Andreja, ne skrivajući zadovoljstvo što je tako.

Čulo smo da se vraća i zeleni silvanac, sorta koja je nekada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bila jako popularna. Osim povratka starih sorata, sve je više i vrijednih medalja sa Decantera, ali i IWC-a za muškat žuti, pinot bijeli i chardonnnay iz Međimurja, koje su osvojili vinarija Kocijan, podrum Štrigova, Štampar, Tomšić...

Na Plešivici sivi pinot beru tri puta

Vinarija Franje Kolarića nalazi se u Jastrebarskom, vlastitih vinograda obrađuju šest hektara, a ima i otkup grožđa s 15 ha iz kooperacije s deset obiteljskih gospodarstava. Godišnje proizvode oko 100.000 boca vina.

Kocijani se uzdaju u autohtoni pušipe, ali ne samo u njega

Vinogradarska i vinarska tradicija vinarije duga je barem tri koljena, a vlasnik je krenuo u spajanje tih znanja s novostima u svijetu vina. Naime, najstariji vinograd ima oko 80 godina, a sadašnja proizvodnja izvrsnog pjenušca, po čemu je Plešivica broj jedan, klasičnom metodom iznosi oko 20.000 boca. Kolarić je pjenušce počeo proizvoditi još 1997. godine, a pokrenuo je i robnu marku Coletti.

Osim toga, proizvodi sivi pinot u punoj ekspresiji od pjenušca do amfore. Radi se o zahtjevnoj sorti koja se bere u tri faze, ranoj, srednjoj i kasnoj, a svaka osigurava nešto u vinu, od kiseline, tijela do specifičnih aroma i dugotrajnosti okusa. Jedinstven način berbe, osigurao je da Kolarić postane vodeći hrvatski proizvođač sivog pinota.

Rezultat je tu jer prodaja vina raste svake godine oko 20  posto, kao i izvoz. Novo veliko i značajno ulaganje će biti u vinski podrum na Plešivici koji će se prostirati na oko 700 m2 pod zemljom, 600 m2 nad zemljom i 200 m2 na etaži s dominantnim staklenim stijenama, čija je dokumentacija u izradi.

Maraština, plavina, lasina i prošek!

Vinarija braće Sladić nalazi se u mjestu Plastovo kod Skradina gdje imaju šest ha vinograda, a godišnje dobiju 30.000 litara vina. Marko Sladić ističe da se uzdaju u autohtone sorte maraštinu, od koje rade četiri vina, te plavinu i lasinu, kao i dalmatinsko desertno vino od maraštine, odnosno prošek, koji će ove godinu dobiti i takav naziv na etiketi, a to ih jako veseli.

Braća Sladić iz Plastova ove godine će imati i prošek

Ivan Sladić kaže da je plavina zahvalna za uzgoj i u lošijim godinama, koja daje i zanimljiv rose, jer ima izraženije kiseline što joj daje prednost u odnosu na druge ne samo autohtone sorte. Inače, vinarija Sladić prva je u Šibensko-kninskoj županiji dobila vrhunsku maraštinu, koja je postala njihov zaštitni znak, dok na vinskim etiketama imaju stiliziranog vuka iz obiteljskog grba, što drže prepoznatljivim tržišnim adutom. Na kućnom pragu, odnosno u vinariji, prodaju čak 30 do 40 posto vina, te se ono može naći samo u boljim restoranima.

Zadovoljni su i zadnjom berbom, koja je zbog položaja vinograda od tri hektara u komadu, bila manje izložena učestalim klimatskim nepogodama, koje sve češće pogađaju vinogradare. 


Fotoprilog


Tagovi

Vinogradarska godina Vino Mladen Rožanić Mario Markežić Petar i Andreja Kocijan Franjo Kolarić Marko Sladić Ivan Sladić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kruh sa sedam kora...Više u priči sljedeći tjedan.