• Dani biodinamike
  • 22.11.2021. 15:00
  • Istarska, Motovun

Istra postaje regijom hrvatske biodinamičke poljoprivrede?

Ekološke vinarije Kabola, Roxanich i Clai idu u smjeru biodinamike, a ona se već živi na stanciji Kumparička, koja ima 400 koza, čulo se na II. Danima hrvatske biodinamičke poljoprivrede.

Foto: Marinko Petković
  • 276
  • 266
  • 0

Drugi hrvatski dani biodinamičke poljoprivrede, koji su počeli na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nastavljeni su studijskim putovanjem 20 ekoloških poljoprivrednika iz Međimurske i Varaždinske županije u Istru, gdje su posjetili eko vinarije Kabola i Roxanich, uljaru Chiavalon, stanciju Kumparička sa 400 koza, eko rasadnik mediteranskog bilja OPG-a Prgomet, a održan je i okrugli stol u organizaciji Centra dr. Rudolf Steiner iz Međimurja, koji je Nacionalni referentni centar za biodinamiku.

"Istarska županija se opredijelila biti bio regija i pokušavamo nagovoriti naše eko proizvođače da se upuste u biodinamičku poljoprivredu, što je nadstandard u ekološkoj poljoprivredi. To je i način života koji spaja poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu okoliša što je veliki izazov u svjetlu klimatskih promjena, a vjerujemo da će edukacija koju provodimo po školama, stabilizirati ovu proizvodnju", kazao je uvodno županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, otvarajući II. Dane hrvatske biodinamičke poljoprivrede u Motovunu.

Otkrio je i da Istra, koja je sedmu godinu za redom nabolja svjetska regija maslinovog ulja, danas ima jednu šestinu ili 3.000 ha maslinika, dok ih je prije 100 godina imala čak 12.000 ha. Maslinici su se protezali uz desnu obalu rijeke Mirne, ispod Motovuna, sve do Novigrada.

Zdrava hrana je prirodan lijek

Ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner mr.sc. Dijana Posavec, kazala je da je pokrenuta incijativa da se 2024. godina, povodom sjećanja na velikog dr. Stainera, utemeljitelja biodinamike u poljoprivredi, a koji je prije gotovo 160 godina rođen u Donjem Kraljevecu, proglasi svjetskim mjesecom biodinamike, a koji će ove godine završiti sastankom IFOM-a u Centru, 5. prosinca. Radi se o holističkom pristupu poljoprivredi, gdje je farma jedan živi organizam sa čovjekom u sredini, a s ciljem stvaranja humusa i revitalizacije tla koje ne postaje jalovo kao prilikom dugotrajnog industrijskog obrađivanja.

Prema njezinim riječima, značajan je razvoj biodinamike u posljednjih 100 godina u svijetu. Znak Demeter je u Švicarskoj uspostavljen još 1928. godine, jer potrošači nisu mogli prepoznali takve proizvode na tržištu.

 20 ekoloških poljoprivrednika iz Međimurske i Varaždinske županije posjetilo je Istru

Kako se čulo, biodinamička poljoprivreda proizvodi zdravu, živu hranu, za koju se drži da je prirodni lijek. Dr. Steiner, koji je napisao i 350  knjiga, ukazao je svijetu još prije 100 godina na probleme u konvencionalnoj proizvodnji hrane, u prvom redu što se tiče prekomjerne uporabe zaštitnih sredstava.

Izgubljeno 70 posto humusa u tlu

Ravnateljica je podsjetila i na nedavni pokus Centra s uzgojem krastavca u konvencionalnom, ekološkom i biodinamičkom uzgoju. On je ušao među četiri najbolja u EU te je izabran i za budući Zeleni plan, a pokazao je i mjerljivo razlikovanje između ekološke i biodinamičke poljoprivrede. Osnovna razlika je da se u biodinamičkoj poljoprivredi povećava količina humusa, odnosno stvara se novi, na dobrobit tla i okoliša.

Naime, prema podacima UN-a, u 50 godina je izgubljeno 70 posto humusa u tlu, a do 2050. godine na svijetu će biti devet milijardi ljudi. "Osim toga, konvencionalna poljoprivreda sada koristi 60 posto zaliha pitke vode, a tu su i brojni skriveni troškovi u toj proizvodnji", upozorila je Posavec.

Nadalje, kaže, u konvencionalnoj proizvodnji hrane, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, klasična poljopriveda ima 1.350 dodataka u prehrani, ekološka 47, a biodinamička dozvoljava samo 13 dodataka, odnosno poznatih pripravaka iz kravljeg roga. Prema podacima IFOM-a, proizvodnja i potrošnja u ekoloških proizvoda raste 10 do 12 posto godišnje. Biodinamičkih proizvođača, kaže, ima dosta i u Hrvatskoj, ali nisu certificirani oznakom Demeter dok ih u svijetu ima desetak tisuća u više od  60 zemalja.

Demeter certifikat za prirodna vina   

Demeterov konzultant Sergej Stancich za Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, kazao je da se oni koji žele doći do ovoga prestižnog certifikata moraju prijaviti u Demeter international centar, jer Hrvatska nema ovakav centar, te će dobiti savjetnika koji ih prati i priprema za prelazak na biodinamičku poljoprivredu. Uz to, postoji i godišnja kontrola toga postupka, kao i kod ekološke poljoprivrede, kroz koji je nužno usvojiti Demeter standarde. Ako je sve u redu, farma, kaže, može dobiti ovaj certifikat za četiri godine, ali i ranije, ako je već u ekološkom uzgoju.

Inače, Stancich, koji se nakon desetogodišnje bankarske karijere u Trstu okrenuo agroturizmu i lani u lockdownu položio ispit za Demeter voditelja, pripremio je takav plan za istarsku ekološku vinariju Clai iz sela Brajki kod Buzina, kao i za jednu veliku vinariju u Poljskoj, a prije toga dva plana u Rumunjskoj i jedan u Sloveniji.

Mladen Rožanić uzda se u odležavanje vina u hrastovim bačvama

Eko vinar Dario Bastijančić iz sela Brajkovići u općini Kanfanar, kazao je da po starinski, na tradicionalan način, što znači bez previše prskanja vinograda, proizvodi 10.000 do 15.000 boca sa 10 etiketa, prirodnih vina sa 3,5 ha vinograda u biodinamičkoj proizvodnji. Radi se o autohtonim sortama malvaziji istarskoj, teranu, muškatu, ali i borgonji.  

Vrijeme se ne može kupiti u vinarstvu i kozarstvu   

Poznati vinar Mladen Rožanić, drži da će zbog niske kvalitete sadnog materijala, za pet do 10 godina, vinogradari u Istri morati zamjeniti kompletne nasade vinove loze te da nešto slično čeka i tamošnje maslinare, jer se i kod njih javljaju bolesti na nasadima na godišnjoj razini. Inače, eko vinarija Roxanich, ima godišnju proizvodnju vina do 100.000 litara, sa 20 ha vinograda, te otkupljuje grožđa za prirodna vina "s karakterom vinara i osobnim pečatom crvene zemlje u središnjoj Istri".

No, bila ona bijela ili crna, odležavaju u novom podrumu od čak pet katova, u prosjeku u drvenim bačvama od 500 litara koje su od slavonskog hrasta, od tri do čak 10 godina. Velebna vinarija, kao i vinski hotel sa 32 sobe je nastao na temeljima nekadašnje komunalne vinarije iz prošlih vremena, a koja na krovu sada ima bazen, ali i začinsko bilje.

Riječ je o investiciji nešto većoj od 100 milijuna kuna, ali i pored golemih ulaganja i velikih planova, Rožanić je uvjeren da se vrijeme ne može kupiti u vinarstvu, jer dobro vino slijedi neke prirodne tokove i ne treba ga požurivati, što je odlika i biodinamičke poljoprivrede.    

Slično je i u stanciji Kumparička, koja se nalazi u selu Cokuni, 20 kilometara od Pule u smjeru Labina. Tamo je naš domaćin bio Aleš Winkler, koji se zaljubio na prvi pogled u Istru, a s obitelji doselio iz Ljubljane prije 13 godina. No, da bi očistio veliko, ali napušteno i zapušteno imanje, koje potječe čak iz 14. stoljeća, nabavio je najprije 30 koza, a onda još 150 u okolici Varaždina, jer ih u Istri nije bilo. Danas ima 400 koza koje daju oko 200  litara mlijeka dnevno. 

 Stancija Kumparička živi život u skladu s biodinamikom

O velikom stadu koza, odnosno mužnji, skrbi ukupno šest ljudi, a one stalno borave na 200 ha pašnjaka u zakupu od Hrvatskih šuma. "Istina, svaki nas dan vode u 10 do 15 kilometara šetnje po čistom zraku u prirodi, po nekoliko sati, to je život u skladu sa biodinamikom, bez stresa", otkrio nam je Winkler kojima ima i tzv. konobu primitiva koja funkcionira u skladu s prirodnim ritmovima života na selu, te radi kada se može, a ne kada se mora.

Kesten na kontinentu ono što je maslina u priobalju

Prof. dr. sc. Željko Prgomet održao je predavanje na temu uzgoja tradicionalnih voćnih vrsta, prije svih smokve i prirodnog kestena, s ciljem očuvanja bioraznolikosti u edukacijskom centru OPG-a Prgomet kod Rovinja. Samo smokva ima 150 različitih proizvoda, a u velikom rasadniku imaju 55 njezinih sorata. Smokva se na veliko sadi i u Varažinskoj županiji, gdje voćnjak od 400 stabala čeka 'neizvjesnu zimu', čulo se na predavanju.      

Prgomet drži da je prirodni kesten na kontinentu ono što je maslina u priobalju. No, klimatske promjene su tu i sjeverne zemlje, Austrija i Njemačka se već za njih pripremaju. "Kupuju sadni materijal te dolaze kod nas u Istru na radionice i u pandemiji", kazao je.

S druge strane, dodao je, sorte lješnjaka, istarski duguljasti i okruglasti, sada ima više u Međimurju nego li kod nas, koje je pogodnije za uzgoj jabuka, ali i lijeske, nego li trešnje i breskve. Problem je što se prije 20-ak godina kod nas naveliko uvozila škart roba iz rasadnika u Europi, što je bilo pogubno po mnoge trajne nasade, upozorio je Prgomet.  

Kod Vodnjana samo obišli uljaru braće Chiavalon, koja se od 2001. godine bavi hladnom preradom maslinovog ulja, koja u sezoni berbe maslina traje 24 sata. Sve rade obiteljski i uz pomoć dizajnerskih stručnjaka, što je urodilo i brojnim nagradama za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Koristili su i Program ruralnog razvoja te financirali veliku uljaru za preradu maslina, a napravili su i iskorak u preradi koštica masline, te ušli u uzgoj eko rajčice na 200 ha u Dolini Raše, a okušali su se i u proizvodnji istarske salame.           

Dug put do biodinamičke poljoprivrede

Kako smo čuli, dug je put u biodinamičku poljoprivredu, tri plus tri godine, uz obveznog mentora koji vodi poljoprivrednika iz ekološke u biodinamičku poljoprivredu, a koja traži i stavljanje ukupnog poljoprivrednog gospodarstva, ne samo jednog njezinog dijela kao u ekološkoj, pod nadzor te proizvodnje.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje braće Chiavalon

Obitelj agronomkinje Amalke Vukelić, stručne suradnice u Centru Rudolf Steiner i predsjednice Odbora za ekološku poljoprivredu HPK, prije sedam godina je odselila iz Zagreba na Varaždinski breg, te se na dva hektara zemlje bavi biodinamičkim uzgojem nasada 750 grmova ribizla. Cilj je doći do 2.500 nasada koje gnoje organskim gnojivom. Dodala je da ne treba forsirati uzgoj kultura koje nisu primjerene klimatskom okruženju. U biodinamici je, čuli smo, zabranjeno rezanje kljunova, odnosno kupiranje repova prasadi dok je držanje domaćih životinja poželjno, kao i okruženje šume. 

Uz obavezno poštivanje plodoreda, nužan je i vlastiti komposter prema Demeteru, te gnoj iz roga krave, koji mora imati prstenove, što znači broj oteljene teladi. Oni se koriste za pripravke 500, 501 i 504, koji se dobiju nakon što od šest do 12 mjeseci zriju zakopani u zemlju, što je dobro i posebno označiti.

"Zelena gnojidba u skladu sa sjetvenim kalendarom je temelj biodinamičke poljoprivrede, a nagrada je zdrava biljka i tlo", zaključila je Vukelić. 


Fotoprilog


Tagovi

Dani biodinamičke poljoprivrede Vinarija Kabola vinarija Roxanich Uljara Chiavalon Stancija Kumparička OPG Prgomet Ezio Pinzan Dijana Posavec Sergej Stancich Dario Bastijančić Mladen Rožanić Aleš Winkler Željko Prgomet Braća Chiavalon Amalka


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.