Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 10.04.2022. 15:00

Zaštita šuma, skladištenje ugljika u tlu i održiv način prehrane - mjere za spas klime

Središnju ulogu u opcijama ublažavanja utjecaja na zemljište imaju autohtoni narodi, vlasnici privatnih šuma, lokalni farmeri i zajednice koje upravljaju značajnim udjelom globalnih šuma i poljoprivrednog zemljišta

Foto: Depositphoto/yulan
  • 1.668
  • 72
  • 0

Neophodna je zaštita šuma, promjena načina prehrane i izmjena poljoprivrednih metoda kako bi doprinijeli smanjenju oko četvrtine stakleničkih plinova i spriječili najgori utjecaji klimatskih promjena, upozorava se u Izvješću klimatskog panela Ujedinjenih naroda. 

Mala je vjerojatnoća da će se promjene dogoditi ako ih vlade ne iniciraju, a samo velika smanjenja emisija u ovom desetljeću u svim sektorima, od poljoprivrede i transporta do energetike i građevinarstva, mogu preokrenuti stvari, navode. Vlade bi trebale pojačati napore za sadnju više drveća i razvoj tehnologija koje bi mogle ukloniti dio ugljičnog dioksida koji se već nalazi u atmosferi nakon više od jednog stoljeća industrijske aktivnosti.

"Napustili smo COP26 u Glasgowu s naivnim optimizmom, baziranim na novim obećanjima i obavezama, ali trenutna klimatska situacija značila bi povećanje emisija od 14 posto. Većina velikih emitera ne poduzima korake potrebne za ispuniti čak ni ova neadekvatna obećanja", izjavio je Antonio Guterres, generalni tajnik UN-a, prilikom objavljivanja Izvješća.

Smanjenje stakleničkih plinova najveći izazov

Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C je nedostižno bez trenutnog smanjenja emisija u svim sektorima. U procijenjenim scenarijima predviđa se da će globalne emisije stakleničkih plinova dosegnuti vrhunac prije 2025. godine te biti smanjene za 43 posto do 2030. godine. Metan bi trebao biti reduciran za oko trećinu. Prema izvješću, u periodu 2010-2019, prosječne godišnje globalne emisije stakleničkih plinova bile su na najvišim razinama u ljudskoj povijesti, ali je stopa rasta usporila. Smanjena je stopa krčenja šuma i ubrzana primjena obnovljive energije.

Centralnu ulogu imaju i vlasnici privatnih šuma (Foto: M. Popić)

"U ranoj smo fazi razvoja klimatske i poljoprivredne politike, ali moramo početi s priznavanjem hitnosti izazova. IPCC upozorava da vlade do sada nisu bile na visini zadatka", rekao je Ben Lilliston, direktor ruralnih strategija i klimatskih promjena Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku.

Poduzima se najveća mjera ikad za očuvanje svjetskih šuma - kraj krčenju do 2030?

Doprinos od oko 22 posto globalnih emisija stakleničkih plinova došao je iz poljoprivrede, šumarstva i drugih sektora korištenja zemljišta u 2019. godini, navodi se, od čega je otprilike polovina uzrokovana krčenjem šuma.

Mjere ublažavanja

Mjere poput zaštite šuma od sječe, skladištenje (sekvestracija) ugljika u poljoprivrednom zemljištu i održivi način prehrane mogu osigurati između 20 do 30 posto smanjenja emisija.

Predsjednik međuvladinog panela o klimatskim promjenama dr Hora Sung Li je izjavio: "Nalazi Izvješća IPCC-a pokazuju da ulozi za naš planet nikada nisu bili veći. Ljudske aktivnosti su ga zagrijale, a mi smo na putu da postignemo globalno zagrijavanje od 1,5ºC u naredna dva desetljeća. Temperatura će nastaviti rasti."

Iako promjene koje su potrebne u poljoprivredi, šumarstvu i drugim sektorima korištenja zemljišta ne bi koštale puno za implementaciju, za sada vlada mali potencijal da se pokrenu. Istaknuto je da je najveća briga sprječavanje poplava i nestašice pitke vode. Velika pomoć u zaštiti prirode je razvoj agrošumarstva, a zaštita i obnova voćnjaka i pčela može pomoći prirodnim šumama da se prilagode.

Upravo je agrar najvećim svjedokom klimatskih promjena (Foto: Depositphoto/SolidPhotos)

Središnju ulogu u opcijama ublažavanja utjecaja na zemljište imaju autohtoni narodi, vlasnici privatnih šuma, lokalni poljoprivrednici i zajednice koje upravljaju značajnim udjelom globalnih šuma i poljoprivrednog zemljišta.

Posebno su ugrožene one koje žive na morskim obalama zbog promjene razine mora, salinizacije, naglih padalinskih poplava.

Prilagođavanje prehrane

Preporučena je uravnotežena prehrana koja uključuje održivo proizvedene životinjske proizvode uz biljke poput žitarica i mahunarki. Svjetska potražnja za životinjskim proizvodima raste (mlijeko, meso, jaja), što je prepreka smanjenju emisija iz poljoprivrede. Veliki broj grla stoke zahtijeva veliku količinu hrane što će rezultirati dodatnim krčenjem šuma. Osim toga, stoka je veliki potrošač pitke vode i zagačivač atmosfere.

Intenzivno stočarstvo "na udaru" EU mjera protiv zagađenja

"Svijet u kojem živimo danas neće biti svijet u kojem ćemo živjeti za pet ili deset ili 20 godina. Moramo biti oprezniji kada su u pitanju naši postupci i povećati naše kapacitete prilagođavanja", izjavila je dr Debra Roberts, dopredsjednica radne grupe IPCC-a.


Tagovi

Ujedinjene nacije Antonio Guterres Klimatske promjene Globalno zatopljenje Sječa šume Agrošumarstvo


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kmečki Glas iz susjedne Slovenije prošle je godine obilježio 80 godina rada na informiranju poljoprivrednika. Ova vodeća agrarna redakcija z Dežele danas zapošljava 24 medijska djelatnika te uz tjednik i portal ima bogatu izdavačku djelatno... Više [+]