Više od 33 milijarde tona šumske biomase ugroženo zbog klimatskih promjena?

Klimatske promjene učinile su europske šume osjetljivima na opasnosti poput požara, štetnika, udare vjetra ili kombinaciju sve tri navedene stavke. Naime, one pokrivaju 33 posto površine Europe, a dom su mnogim ekosustavima i glavni dio europske biološke raznolikosti.

Kako stoji u novoj studiji Zajedničkog istraživačkog središta Europske komisije (JRC), više od 60 posto šumske biomase, odnosno 33 milijarde tona, izloženo je spomenutim rizicima. Također, ovime se dovodi u pitanje i njihova buduća uloga kada se radi o opskrbi drvetom ili sekvestraciji ugljika.

Studija pod nazivom Emergentna (novonastala) ranjivost na klimatske poremećaje u europskim šumama dokazuje da su se gubitci zbog izlaganja vjetru povećali za 40 posto, požara 34, a štetnika 26 posto. Kako bi došli do rezultata, znanstvenici su primijenili modele temeljene na prikupljanju i analiziranju satelitskih podataka od 1979. do 2018. godine.

U svrhu studije, ranjivost je definirana kao udio biomase koji se potencijalno gubi kada na ovu vrstu ekosustava utječu prirodni poremećaji. Ona pokazuje da strukturna, fiziološka i mehanička svojstva u velikoj mjeri kontroliraju njihovu ranjivost na požare, oštećenja od kukaca i vjetra.

Veća gustoća - manja ugroza? 

Nadalje, otkrili su da je ugroženost od strane štetnika pogotovo porasla tijekom promatranog razdoblja, naročito u sjevernim šumama u dijelovima Skandinavije i sjevernog europskog dijela Rusije, gdje je zagrijavanje sve veće. Ta su regije zabilježile porast oštećenja od kukaca za oko 2 posto svakih deset godina. Zanimljivo je da su šume veće gustoće manje ugrožene dok su one s većim udjelom biomase koje obično karakteriziraju starija i viša stabla sklonije njihovim oštećenjima. Suša i veće temperature također uzrokuju manju otpornost biljaka na napade štetnika, no one istodobno mogu djelovati na povećanje njihove populacije.

Povećana biomasa, gustoća i starost stabala pogoduju požarima, a stvar, naravno, mogu dodatno pogoršati nedostatak vlage i visoke temperature. Krajolici s niskom prostornom homogenošću i većim količinama padalina pokazuju manju ranjivost zbog veće otpornosti i slabijeg širenja vatrenih stihija.

Čini se da su hladnije klime osjetljivije na oštećenja od vjetrova, a u studiji se navodi da je to zbog lošijeg ukorjenjivanja i relativno niske otpornosti drveća na lomove. Prema tome, krajolici s niskom homogenošću i blažim padalinama su manje osjetljivi na vjetar i obično imaju korijen koji bolje raste u dubinu.

Kvantificiranje učinaka prirodnih poremećaja na otpornost i produktivnost šuma u velikim razmjerima glavni je izazov.

Utjecaji klimatskih promjena dodatni je pritisak kada je riječ o ovim sustavima. Kao dio europskog Zelenog plana, Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o razvoju nove šumarske strategije EU-a, a planira ju usvojiti kasnije ove godine. Nadogradit će se na onu o EU biološkoj raznolikosti do 2030., obuhvatiti cijeli šumski ciklus i promovirati njegove brojne dobrobiti.