Uz orahe i voćkarice, Jasna Ileković zasadila je više od 3.000 sadnica hrasta kitnjaka

"Od 2016. godine upisana sam u Upisnik šumoposjednika s ciljem dobivanja smjernica gospodarenja šumom i njenom obnovom od strane stručnog osoblja tadašnje Savjetodavne službe. Zahvalna sam što sam od njih dobila stručne preporuke za sadnju, vrstu poželjnih sadnica i način obnove", uvodi nas u svoju zanimljivu priču Jasna Ileković.

Kako kaže, unatrag 30-40 godina svjedoci smo smanjenju količine oborina i vode u tlu na našem području. "Da bi se to promijenilo i da se smanji erozija bitno je obnoviti vegetaciju", smatra Jasna koja sadnjom autohtonih biljaka i voćkarica nastoji pratiti prilagodbu na promjene u prirodi i njihovu otpornost novim klimatskim uvjetima.

Zašto saditi stabla na poljoprivrednom zemljištu?

Njezino obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo smjestilo se u naselju Bedenička u općini Velika Pisanica. OPG su osnovali prije pet godina, a bave se ekološkim uzgojem oraha kojih trenutno imaju oko 500 komada. Njihovi orasi i mješoviti nasadi voćnih i šumskih sadnica okruženi su prekrasnom nedirnutom prirodom. Tu su i sadnice divlje ruže (oko 1.200 komada), marelice, šumske šparoge, pekan oraha i badema. Pored toga, imanje krase prelijepo oslikani bunari. U poslovima na gospodarstvu, osim nositeljice, povremeno pomažu prijatelji i djeca pa se rad u konačnici pretvori u zdravo i ugodno druženje u prirodi.

Na imanju zasadili više od 3.000 sadnica hrasta kitnjaka

"2017. godine sam obavila njegu postojeće šume uklanjajući nepotrebno raslinje, a u jesen sam na 3.300 m2 zasadila više od 3.000 sadnica hrasta kitnjaka. Nakon dvije godine sam po uputama Savjetodavne službe posadila 1.500 komada istih sadnica s obzirom da se nije primila svaka posađena u prvoj turi", nastavlja vrijedna Jasna o svojim aktivnostima na imanju.

Njeno zemljište se nalazi u zaštićenom ekološkom području Natura 2000. Radi se o ekološkoj mreži sastavljenoj od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

Kampanja "Zasadi stablo, ne budi panj" se nastavlja - sudjelujte i ove godine!

Spomenimo, stablo hrasta kitnjaka naraste do 40 m visine, deblo je promjera do 3 m, a drvo je tvrdo i visoke kvalitete. Žir dozrijeva u rujnu i listopadu, jestiv je i može se kuhati, peći ili samljeti u brašno. Osim toga, svakako vrijedi napomenuti da pčele prikupljaju pelud i nektar, s vremena na vrijeme i medljiku, pa na 1 ha površine šume hrasta kitnjaka mogu sakupiti i 400 kg meda!

Sade brekinju, mukinju, jarebiku, oskorušu, glog, krušvicu, drijen..

"Tijekom provedbe navedenog projekta sadnje i obnove šume, najveći problem je bio naći radnike za kvalitetnu sadnju i rad općenito", priznaje i dodaje da ove jeseni imaju u planu podsađivanje kruške i brekinje. "Cilj nam je obnovom šume i sadnjom rijetkih šumskih plodonosnih i ljekovitih sorti, kao što su brekinja, mukinja, jarebika, oskoruša, glog, krušvica ili drijen, pružiti znanje i informacije o prirodi koja nas daruje gotovo svime što nam treba", ističe vrijednost navedenih biljnih vrsta.

Kolektivna sadnja drveća: Probajte posaditi stare sorte voćaka i šumskih voćkarica

Inače, ona je jedna od rijetkih fizičkih osoba koje su se prijavile na natječaj EU iz mjere 8 Programa ruralnog razvoja. Projekt je trenutno na razmatranju i u fazi odobrenja. "Na čestici koja je dio livada, a dio stara šuma, planiramo nakon odobrenja projekta koji smo aplicirali na natječaj za tip operacije 8.5.2. urediti šumu formiranjem i drenažom tla, bunar, akumulaciju, tri kaskadno pretočna vodotoka, vidikovac i poučne staze", nastavlja.

Osmislila je i postavila poučnu stazu naziva 'Legenda o hrvatskom hrastu'. "Prošećete li našom stazom, uživat ćete u društvu preko 30 uzgojenih voćnih sadnica. Vidjet ćete šumske šparoge, samoniklo i zasađeno ljekovito, aromatično i začinsko bilje, a imat ćete priliku o tim biljkama i štošta naučiti", poziva na šetnju nakon koje ćete prodisati punim plućima. Poslije obilaska, možete se okrijepiti likerom domaće izrade od ruže i oraha. "Polako razvijamo eko turizam i planiramo proširivanje usluge sa smještajnim kapacitetima", otkriva ponešto i o širenju poslovanja.

Dio su Pisaničke eko-etno staze

Poučna staza namijenjena je posjetiteljima raznih profila, no to su redom zaljubljenici u prirodu. "Vjerujemo da će je pohoditi pojedinci, obitelji i razne grupe. To mogu biti hodači, biciklisti, konjanici ili školarci. Vjerojatno će i posjetitelji Pisaničke eko-etno staze rado proći i poučnom stazom", nada se Jasna. Naime, njeno imanje dio je te turističke atrakcije na kojoj možete upoznati ljepote Bilogore, ali i marljive ljude koji na njenim obroncima žive u skladu s prirodom. Pisanička eko-etno staza prolazi kroz svih 8 naselja općine Velika Pisanica u dužini od 52 kilometra i označena je s ukupno 30 ekoloških, drvenih i ručno izrađenih oznaka koje posjetiteljima olakšavaju dolazak do željene destinacije.

Posjedujete šumu? Jeste li razmišljali o Upisniku šumoposjednika i znate li koje pogodnosti donosi?

Dođete li u ovaj (k)raj, moći ćete doživjeti gostoljubivost domaćina i okusiti autohtone proizvode koje izrađuju. "Surađujemo s lokalnom samoupravom i kao članovi eko-etno staze nastojimo se ponudom i bliskom suradnjom spojiti s okolnim imanjima. Inače, na našoj stazi postoji i odmorište ispod starih hrastova, a izletište je dobilo naziv Legenda o hrvatskom hrastu", doznajemo od Jasne.

Podsjetimo, ovo stablo je od davnina simboliziralo snagu i mudrost, a pod krošnjama starih hrastova vijećalo se o potrebama zajednice. U mnogim slavenskim zemljama još i danas možemo naići na ogromna stabla koja su obilježavala grobove predaka. Čak su i njihove grane bile svete, pa se lišće prinosilo bolesnicima da bi brže ozdravili. Hrastove šume nazivaju se i dubravama, a tako je po hrastu (dubu) dobio ime, u svjetskim razmjerima slavan, grad Dubrovnik. Ne zaboravimo da se hrast spominje i u himni Republike Hrvatske (".. dok mu bura hrašće vije ..").

Sretna je što doprinosi boljitku zajednice

"Tijekom razvoja OPG-a veliki vjetar u leđa pružila su nam sredstva iz Europske unije. Naime, uz pomoć LAG-a Sjeverna Bilogora prošli smo na tipu operacije 6.3.1. na prvom natječaju za mala poljoprivredna gospodarstva. Dobivenim novcima kupili smo i postavili ogradu s PVC stupcima i pocinčanom žicom oko dvije lokacije - voćnjaka i nasada oraha, nabavili smo rabljeni rider, novu kosilicu i novi atomizer", puna entuzijazma navodi naša poduzetna sugovornica koja očekuje i odobrenje zahtjeva sufinanciranja izrade projekata za kompleks zgrada za proizvodnju i preradu te ugostiteljsko-turističku djelatnost od strane Bjelovarsko-bilogorske županije.

Projekt poučne staze koji su aplicirali na natječaj 8.5.2. ponuđen je Općini Velika Pisanica na razmatranje da ga koristi i preuzme na daljnje korištenje i održavanje kako bi bio u funkciji za općedruštvenu korist i dobrobit svih stanovnika i posjetitelja.

"Imam 63 godine i sretna sam da mogu raditi i dati doprinos zajednici, no ne mogu jamčiti da će moje ideje nastaviti moja djeca zbog njihovih obiteljskih obveza i dislociranosti. Na ovaj način bi se nastavilo održavanje i korištenje našeg projekta", vjeruje Jasna Ileković.