Pretraga tekstova
Ličinke se hrane neposredno ispod kore pri čemu buše drvo i stvaraju hodnike. Tu se naseljavaju gljivice koje dodatno ubrzavaju propadanje stabla
Posljednjih godina tuje su izložene napadu mnogobrojnih štetnika, a među njima se izdvaja najopasniji potkornjaci Phloeosinus. Često se događa da ne zapazimo njihovo prisustvo dok ne bude prekasno.
Karakteristično je da napadaju stabla u fiziološki slaboj kondiciji. Kako se posljednjih godina klima promijenila, stabla su izložena stresu od naglih promjena temperature, neočekivanog mraza, suše. Sve to doprinosi iscrpljivanju biljke koja postaje meta za potkornjake.
Odlikuju se malim dimenzijama tijela odraslih jedinki od 2 do 3 mm, a najveći do 10 mm. Odrasle jedinke su tamnosmeđe boje, a ličinke bijele, tamne glave i beznožne. One se hrane neposredno ispod kore pri čemu buše drvo i stvaraju hodnike. Tu se naseljavaju gljivice koje dodatno ubrzavaju propadanje stabla.
Kroz rupice na kori ličinke izbacuju piljevinu, a česta je pojava točenja smole. To su znaci prepoznavanja prisustva štetnika. Česti su u rašljama grana. Zbog toga možemo na stablu vidjeti pojedine suhe grane. Na brzinu propadanja tuja utječe njihova brojnost i izloženost stabala stresu.
Poslije kukuljenja, odrasli kukci napuštaju matično stablo, pare se i ženke odlažu jaja na obližnja stabla.
Prilikom tretiranja krenemo od najdaljih tuja i idemo prema stablu na kome smo prvom registrirali njihovu pojavu. Kako se odrasle jedinke pojavljuju tijekom proljeća koriste se crvene ljepljive ploče da se odredi njihova prisutnost i brojnost. Prezimljujuću populaciju može smanjiti primjena 50 postotnog etilnog alkohola.
Napadnuti biljni dijelovi, grane, i cijela stabla se spaljuju. Jednom kad štetnik uđe u stablo praktično ga je nemoguće uništiti.
Tagovi
Potkornjaci Tujin potkornjak Phloeosinus Sušenje tuja Štetočina tuja Klimatske promjene Suša
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.