• Invazija potkornjaka
  • 26.11.2016. 18:00

Poljaci s pilama u Bjalovešku prašumu

Hoće li potkornjak uništiti Bjalovešku prašumu?

Foto: bigstockphoto.co, Borodin
  • 3.122
  • 156
  • 0

Nacionalni park Bjaloveža koji se nalazi na samoj granici između Poljske i Bjelorusije predstavlja jedan od najuščuvanijih i najvećih prašumskih kompleksa u Europi, a postao je žarište invazije potkornjaka koji ugrožavaju cijele šumske komplekse u okolici.

Problem sa potkornjacima ne muči samo Gorski kotar. Poljaci su zbog invazije ovog nametnika odlučili sa pilama ući u Bjalovešku prašumu, jednu od rijetkih velikih prašumskih kompleksa u Europi koja je još pri tome i pod zaštitom UNESCO-a.

Zaštita UNESCO-a

Vlasti su prisiljene raščistiti veliki dio šume zbog invazije štetnika kao zaštitnu mjeru kako bi spriječili daljnje širenje i uništenje. Problem je veći jer je riječ o iznimno velikoj površini velikoga biodiveziteta, što je cijeloj priči dalo negativni medijski publicitet.

Poljaci će posjeći poznatu europsku prašumu?

Potkornjak prijeti Poljskoj

Nacionalni park Bjaloveža nalazi se na sjeveroistočnoj granici Poljske i Bjelorusije u porječju rijeka Nareve i Jasiolde. Osnovni fenomen je prašumska vegetacija koja pruža dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama među kojima je svakako najpoznatiji Europski bizon, vrlo ugrožena vrsta koja u ovome nacionalnom parku broji oko 900 jedinki.

Ugrožene djevičanske prašume

Bjaloveška šuma prostire se na 133 tisuće hektara od čega se u Poljskoj nalazi 58 tisuća hektara dok je ostatak u Bjelorusiji. Šume Bjaloveške prašume najbliže su prvotnome stanju praiskonskih šuma Srednje Europe te predstavljaju jedinstveni kompleks djevičanskih prašuma koje nisu ili su vrlo malo izmijenjene djelovanjem čovjeka.

Dio izdvojen kao rezervat

Ističu se bogatstvom vrsta te prastarim hrastovim, lipovim, smrekovim i borovim stablima. U području prašume nalaze se brojni tipovi šuma: šuma borova, šume četinjača bora i smreke, mješovite šume u kojoj prevladava bor sa smrekom, crnom johom i brezom, šuma "visoki grond" sa grabom, ipom, hrastom, javorom i vezom te pojedinačnim smrekama te "niski grond" u kojem uz grab dolazi javor, hrast, sitnolisna lipa, crna joha, smreka i jasen. Zbog silnoga biodiverziteta, dio bjaloveške prašume u površini od 4.766 hektara izdvojen je kao rezervat.

Sječa je nužna?

Upravo zbog toga, na noge su se digli brojni aktivisti i nevladine organizacije koje su podnijele tužbu protiv poljske države zbog sječe. Oglasila se i Europska komisija koja je izrazila zabrinutost.

Međutim poljsko ministarstvo za okoliš poslalo je svoje predstavnike u Bruxelles kako bi podrobno objasnili problematiku i razloge zbog kojih se vlada odlučila za sječu šume. Poljski su predstavnici tom prilikom pozvali cijeli svijet da dođe u Bjalovešku šumu i uvjeri se u trenutno stanje zbog kojeg je sječa nužna. Aktivisti ne prihvaćaju razloge poljske vlade te nastavljaju prosvjedovati protiv sječe.

Autor: Goran Vincenc, Foto: bigstockphoto.co, Borodin


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Potkornjak Invazija Bjaloveška prašuma

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi