Općina Bibinje: Tražimo reviziju projekta sadnje rogača, ili se radi o neznalicama ili smišljenom izvlačenju EU novca!

Šuma alepskog bora ili ekološka plantaža rogača za većinu mještana Bibinja nije nikakva dvojba. Oni i njihovi predstavnici odlučno su protiv sječe borova ponad svog mjesta pa svim sredstvima pokušavaju zaustaviti tvrtku Bio svijet d.o.o. iz Neviđana na otoku Pašmanu u vlasništvu Marina Medića da na oko 50 hektara očisti teren za sadnju trajnih nasada tj. 4.020 stabala rogača za što je Bio svijetu odobreno više od osam milijuna bespovratnih EU sredstva.

“Općina traži reviziju: Zbog sumnje u izvlačenje novca neodrživim projektom sadnje rogača, spremni smo platiti reviziju”, rekao je  Bruno Bugarija,  načelnik Općine Bibinja. Na konferenciji za novinstvo, uz Bugariju, argumente protiv plantaže rogača iznosili su i Ivan Šimunić, predsjednik Općinskog vijeća, te odvjetnik Luka Mrkić, a osim novinara, konferenciji u uredu načelnika nazočilo je i desetak mještana protivnika sječe šume koju su, rekoše, oni osobno ili njihovi očevi sadili na brdu Sridnjak.

No, prije nego što iznesemo argumente i poteze koje su Bibinjci dosad poduzeli “braneći svoju šumu”, pokušajmo sačiniti približnu kronologiju događaja ovog nesvakidašnjeg slučaja.

Kronologija nesvakidašnjeg slučaja

“Sporno zemljište” nije u vlasništvu općine Bibinje, nego u u vlasništvu Samostana benediktinki svete Marije u Zadru. U zemljišnim knjigama zavedeno je kao pašnjak, Kao takvo tvrtka Bio svijet ga je tražila i od koludrica dobila u dugoročni najam uz uvjet da ga privede svrsi kao poljoprivredno zemljište. Kad je Bio svijet dobio zemljište u najam, a radi se o 50 hektara, vlasnik Marin Medić je počeo prikupljati i ostalu dokumentaciju za svoj projekt. Dobio sve potrebne suglasnosti od nadležnih tijela u Zadarskoj županiji kao i od Ministarstava poljoprivrede pa čak, u to vrijeme i od općine Bibinje, o čemu je Agroklub pisao.

Marin Medić: Općina Bibinje "minira" podizanje najvećeg ekološkog nasada rogača u RH

Medić je u međuvremenu prikupio i ostalu opsežnu dokumentaciji da bi sa svojim projektom sadnje rogača aplicirao na sredstva iz fonda Programa ruralnog razvoja. Tako je  prije 3 godine svoj projekt prijavio na vrlo zahtjevan i opsežan natječaj Mjere M04 za provedbu podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" – provedba operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" –  sektor voća i povrća. Konačno rješenje tvrtka "Bio svijet" d.o.o dobila je 1. kolovoza 2017.

Rješenjem se tvrtki “Bio svijet” odobrilo  8.308.376,84 kuna, a u međuvremenu avansno i isplatilo 4.154.000 kuna, znači pola ud ukupnog iznosa, za podizanje spomenutog nasada i kupnju mehanizacije. 

Prosvjed mještana Bibinja

Podizanje trajnog ekološkog nasada rogača na površini većoj od 40 hektara, prvog takve vrste u Hrvatskoj, u stručnim je krugovima komentirano kao veliki iskorak u revitaliziranju ove biljke koja se koristi u prehrani ljudi na Mediteranu više od 4.000 godina. Isticalo će da će se na podizanju nasada i poslije na plantaži zaposliti 20-ak  radnika itd. Sve lipo i krasno  dok u veljači ove godine tvrtka Bio svijet nije počela sjeći šumu i uređivati teren za sadnju rogača.

Općina Bibinje podnijela je i kaznenu prijavu

Uslijedio je prosvjed mještana Bibinja koji su izišli “na lice mjesta” da bi zaustavili strojeve i sječu. Vlasnik Bio svijeta Medić predhodno je i fizički napadnut. Radovi su prekinuti.

Općina Bibinje je ubzo angažirala odvjetnika i od Općinskog suda u Zadru zatražila izdavanje mjere zabrane radova dok traje sudski spor. Cilj je bio dokazati da područje Sasovac nije pašnjak, odnosno nije poljoprivredno nego šumsko zemljište čime bi ozbiljno dovele u pitanje sve dozvole i suglasnosti koje je za projekt podizanja ekološkog nasada rogača pribavio Bio svijet. 

 No, budući da je Općinski sud u Zadru odbacio njihov zahtjev o zabrani radova, Medić je potkraj kolovoza ove godine nastavio radove.  Ali, ni u Općini Bibinje nisu stajali škrštenih ruku, a što su sve u međuvremenu poduzimali pojasnili  su na konferenciji za novinare načenik Bugarija, predsjednik Općinskog vijeća Šimunić i odvjetnik Mrkić.

Konferencija za medije

Pozivajući se na veliki interes bibinjske javnosti načelnik Bugarija je istaknuo da i putem medija žele obavjestiti mještane i javnost “o pravnim koracima koje smo napravili, te nereagiranju nadležnih institucija na naše pravne radnje koje su poduzete uz suglasnost Općinskog vijeća”. Riječ je o šumskom području kojim je gospodarila Šumarija Zadar, a Bibinjci su zasadili tu šumu, za što imamo i dokaze. "Postavlja se pitanje što policija ne izađe na teren i ne utvrdi da se šuma sječe, odvozi i prodaje?!”, istaknuo je načelnik Bugarija.

Kao diplomirani agronom  on je sadnju rogača na području Bibinja ocijenio, blago rečeno, neutemeljenom.

“Domovina rogača je Sirija i Palestina, a ima ga nešto malo kod nas na otocima. Mlade sadnice uspijevaju na temperaturi do 4 stupnja Celzijusa, što znači da se ne mogu održati u ovakvim klimatskim uvjetima. Sve i da se održi, ima nisku otkupnu cijenu, a za urod treba čekati 10 godina. Zbog čega je onda investitor Bio svijet dobio koncesiju samo na 18 godina?!”, upitao se Bugarija dodajući kako se sječom šume uništava zaštitni pojas koji predstavlja pluća Bibinja.

Traže stručnu reviziju projekta

Općinski načelnik je  spomenuo i problem erozije tla koji je postojao prije sadnje borove šume, a do njega bi došlo i nakon sječe, smatra Bugarija. On je potom izrazio i svoje  čuđenje pa i sumnje:  “Vjerovali ili ne ali ovaj ovaj projekt sadnje rogača odobrile su poljoprivredne službe Zadarske županije i Ministarstva poljoprivrede. Ili se radi o neznalicama ili smišljenom izvlačenju novca iz EU fonda”, naglasio je načelnik Bugarija dodajući kako je potrebno izvršiti stručnu reviziju projekta sadnje rogača, te da ju je Općina Bibinje spremna platiti.

Odvjetnik Luka Mrkić je kazao kako je Općina Bibinje 13. rujna podnijela kaznenu prijavu radi možebitnog kaznenog djela sječe šume koja se goni po službenoj dužnosti. “Od tada nismo primili nikakav odgovor Državnog odvjetništva. U medijima investitor govori kako se ne radi o šumi. Svakom je jasno da se radi o borovoj šumi investitor ne posjeduje nikakvo rješenje ni odobrenje za sječu šume”, rekao je odvjetnik Mrkić i dodao: “Općina Bibinje je podnijela zahtjev u ožujku ove godine Ministratsvu poljoprivrede  da utvrdi kako se na terenu nalazi šuma. Nadležne službe su utvrdile da se radi o površini na kojoj su borovi. Iako su bili dužni, nisu donijeli nikakvo rješenje. Nije normalno da se toliko čeka rješenje dok s druge strane netko sječe i odvozi šumu”,  kazao je Mrkić dodajući kako Općina Bibinje nije sudjelovala ni u kakvom postupku niti se tražilo odobrenje za sječu šume, a da se tražilo, bilo bi, kaže, “negativno odgovoreno”.

Prema Mrkićevim riječima  Općina Bibinje nije sudjelovala u odobravanju projekta sadnje rogača. “Vrši se sječa šume iako investitor nema nikakvog odobrenja. Pozivamo medije da apeliraju na nadležne institucije, da dadu odgovore na pitanja koja su postavljena, te da nezakonito postupanje spriječi. Svakim danom se krši zakon sječom šume. Na potezu su institucije koje moraju dati odgovor. Očevid u postupku utvrđivanja radi li se o šumi bio je u ožujku i još nije izdato rješenje. Činjenica da se sječe 50 hektara šume bez rješenja je nešto na što bi institucije trebale reagirati odmah.” kazao je odvjetnik Mrkić.

Priopćenje za javnost

Na kraju konferencije  načelnik Općine Bibinje Bugarija uputio je priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti:

Ovim putem želimo obavijestiti javnost o poduzetim pravnim radnjama Općine Bibinje u vezi sa sječom i pustošenjem šume, te o nereagiranju javnih tijela na naše pravne korake. Konferenciju za novinare kao i sve ove korake napravio sam u suglasnosti i sa zaključcima Općinskog vijeća Općine Bibinje.

1. Upućen je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede da se provede izvid na terenu te činjenično i zapisnički utvrdi je li na brdu Sasavac šuma ili pašnjak. Zahtjev je upućen u Ožujku 2018.

2. Komisija Ministarstva poljoprivrede obavila je očevid dana 15. svibnja, 2018. godine i zapisnički između ostalog utvrdila: Rješenje se mora donijeti u roku od 60 dana. Ti su rokovi davno probijeni.

Zbog toga smo poduzeli sljedeće korake:

3. Poslali smo požurnice ministru Tolušiću osobno, i Ministarstvu, a zadnja, sedma po redu, poslana je 02.10.2018.

4. Zbog nereagiranja Ministarstva poljoprivrede podnijeli smo prijavu Upravnom sudu u Splitu dana 26.09.2018., kako bi Upravni sud naložio Ministarstvu poljoprivrede da postupi u skladu sa zakonom.

5. Podnesena je kaznena prijava 13. rujna 2018. godine Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru zbog nezakonitog pustošenja šume. Za nezakonitu sječu šume određena je kazna do dvije zatvora. Apeliramo na ODZ da spriječi daljnje činjenje kaznenog djela jer je ono jedino za to ovlašteno.

6. Prema Zakona o šumama: Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj. Mi znamo da je riječ o šumi staroj otprilike 80 godina, koja je radnim akcijama mještana pošumljavana, a danas se sječe bez dozvole.
7. O sječi šume obavijestili smo šumarsku inspekcija dva puta, zadnji puta u rujnu. Šumarska inspekcija nije do danas nije nas obavijestila o učinjenom, tj. nije postupila po prijavi.

8. Kao što smo više puta rekli Općina Bibinje nije nadležna za izdavanje dozvola ili suglasnosti za sječu šume. Naprotiv, Općina Bibinje dala je mišljenje u kojem je jasno navedeno da tražimo da se poštuju zakonski propisi o očuvanju šume. A vidimo iz priloženog da se šuma pustoši, a ne čuva.

9. Osuđujemo sve provokacije i nasilje s bilo koje strane. Ovaj spor treba riješiti u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, a ne vršenjem pritisaka na Općinu i mještane Bibinja koristeći se javnim servisima. Javni servisi trebaju pomoći objektivnom sagledavanju stvari.

S poštovanjem,

Općinski načelnik
Bruno Bugarija

Foto: Zadarski list