Europska šumarska strategija nakon 2020., koju bi Komisija trebala objaviti početkom 2021., trebala bi biti neovisna i samostalna, pravilno usklađena sa Zelenim sporazumom i osigurati da šume mogu i dalje igrati multifunkcionalnu ulogu.
Kako bi Europska unija trebala promicati modele gospodarenja šumama kojima se želi osigurati njihova održivost u okolišu, društvu i ekonomiji - tema je o kojoj su razgovarali zastupnici Europskog parlamenta protekloga tjedna.
Glavni modeli koji bi trebali pomoći u tome su:
Europska šumarska strategija nakon 2020., koju bi Komisija trebala objaviti početkom 2021., trebala bi biti neovisna i samostalna, pravilno usklađena sa Zelenim sporazumom i osigurati da šume mogu i dalje igrati multifunkcionalnu ulogu, kažu europarlamentarci u legislativi usvojenoj s 462 glasa za, 176 protiv i 59 suzdržanih.
Održivo gospodarenje šumama (SFM) trebalo bi ih učiniti prilagodljivijima promjenjivim klimatskim uvjetima i promicati njihovu okolišnu, ali i društvenu i ekonomsku održivost, kažu zastupnici.
Klöckner: Šume najviše uništava pretvorba u poljoprivredno zemljište
Vlasnici koji primjenjuju načela SFM-a trebali bi dobiti bolju financijsku potporu, uključujući novu specifičnu pomoć za područja Natura 2000, i dobiti poštenu naknadu za ekonomske gubitke prouzročene uspostavljanjem mjera zaštite.
Europski zastupnici kažu da bi nova strategija trebala ojačati europsku otpornost na katastrofe i alate za rano upozoravanje kako bi se povećala prevencija i spremnost, npr. na požare, poplave ili zaraze štetnicima.
Također, pozivaju na učinkovito ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na šumske požare i inzistiraju na odgovarajućem financiranju istraživanja i inovacija kako bi one bile otpornije na klimu.
Vlasnici bi trebali dobiti veću potporu za primjenu preventivnih mjera, suočavanje s krizama i obnavljanje pogođenih šumskih područja, primjerice s novim mehanizmom EU za hitne slučajeve.
Zastupnici u Europskom parlamentu također se zalažu za širu promociju drveta kao obnovljive sirovine u održivoj gradnji, pozivaju na pojačanu borbu protiv ilegalne sječe, zahtijevaju da se uvozni proizvodi moraju lakše pratiti i inzistiraju na tome da EU treba učiniti više na promicanju održivog šumarstva globalno.
“Šume su od ogromne važnosti za sve nas. Stoga moramo prihvatiti ništa manje od ambiciozne i samostalne strategije EU koja uspostavlja ravnotežu između ekonomske, ekološke i njihove socijalne održivosti, jača njihovu otpornost i pomaže nam u kretanju prema kružnom gospodarstvu”, rekla je izvjestiteljica Petri Sarvamaa.
Inače, šume i druga šumovita područja trenutno pokrivaju oko 43% površine EU-a, dosežu najmanje 182 milijuna hektara i čine 5% ukupnih svjetskih. U Europi je 23% svih šuma unutar područja Natura 2000. One apsorbiraju preko 10% emisija stakleničkih plinova u EU.
Oko 60% njih je u privatnom vlasništvu, a velik dio čine gospodarstva male veličine (manje od tri hektara). Preko 60% produktivnih certificirano je da ispunjavaju dobrovoljne standarde održivog gospodarenja. Sektor zapošljava najmanje 500.000 ljudi izravno i 2,6 milijuna neizravno.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 4 godine
Kakve veze Hrvatska ima sa EU , osim što smo slugani ! Većina šuma u RH je u državnom vlasništvu sa kojom gospodare Vladine hrvatske šume kojima Vlada daje mogućnost da veće površine zvane poljoprivredno zemljište daju svojem poduzeću i vode kao ŠUMSKA OSNOVA ! Poznato je da Vladine šume PLJAČKAJU RURALNI PROSTOR U RH ! Ne ide bezvrijedna Vlada i bezvrijedni Sabor da se i OPG MOŽE prodati dio zašikarenog zemljišta za uzgoj šume i MOGUĆ uzgoj divljači u ograđenom takvom prostoru ! Suvlasnik sam u zemljištu koje se vodi kao POLJOPRIVREDNO a u stvari je šuma ! Ne mogu predložiti promjenu bez suvlasnika među kojima je i RH !