Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razgovor s povodom
  • 19.04.2023. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Margaletić: Šume su ključne za stabilnost kopnenih ekosustava, izazovi struke veliki, ali ne i nerješivi

S dekanom Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Josipom Margaletićem razgovarali smo o stanju u šumarstu i drvnoj tehnologiji, izazovima, ali i novim studijima.

Foto: Marinko Petković
  • 1.917
  • 144
  • 0

O stanju u domaćem sektoru šumarstva i drvne tehnologije iz akademskog kuta, zaštiti šuma i brojnim klimatskim izazovima, ali i studijskim programima budućih stručnjaka iz područja šumarstva te urbanog šumarstva i zaštite prirode i okoliša, razgovarali smo s dekanom Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Josipom Margaletićem, prvim čovjekom visokoobrazovne ustanove koja već 125 obrazuje studente šumarstva i 75 godina one drvne tehnologije. 

Kakvo je stanje u našem šumarskom sektoru i drvnoj tehnologiji?

Šumski su ekosustavi jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava sa stanovišta općekorisnih funkcija koje utječu na prirodnu okolinu i na uvjete života i rada u njoj. Od ukupnog broja šumskih vrsta, autohtonih drvenastih u šumama Hrvatske ima oko 260, a od tog broja gospodarski važnih je čak oko 60 vrsta. Od vrsta drveća najviše je zastupljena obična bukva sa 36,5%, hrast lužnjak sa 13,9%, hrast kitnjak sa 10 posto. Obična jela je uz autohtone hrastove i običnu bukvu temeljna klimatska vrsta drveća u Hrvatskoj, koja s gotovo 9 posto sudjeluje u drvnoj zalihi šuma i rasprostranjena je na približno 150.000 ha prebornih šuma, što je značajan razlog da joj se pridaje veliko značenje. Šume pojedinih područja po svojoj strukturi, obzirom na zastupljenost vrsta drveća, starost sastojina, biljno-geografskom položaju i raščlanjenosti vegetacije, biljnim zajednicama, vrstama tala, orografskim i hidrografskim prilikama i uz specifične makro i mikroklimatske uvjete, imaju veliki utjecaj na razvoj faune i interakcijski utjecaj iste unutar šumskog ekosustava.

Smanjiti izvoz trupaca i proizvoda primarne prerade

Vrijednost u krajoliku iskazana kroz hidrološku, vodozaštitnu, protuerozijsku, klimatsku, protuimisijsku, estetsku, zdravstvenu, rekreacijsku, turističku, genetsku, prirodozaštitarsku, bioraznolikosnu i fiziološku ulogu, pokazuje da bi sadašnja šumska staništa bez šumskog pokrova izgubila mnoštvo povoljnih svojstava kao što su izvori pitke vode, čisti zrak, rekreacija, pohrana ugljika, očuvanje genofonda, zaštita od erozije i osiromašenja tla humusom, zaštita od većih odrona, klizanja tla, većih bujičnih tokova, poplava itd..

Unatoč značajnom bogatstvu i kvaliteti drvnih sirovina i konkurentnom položaju šumskog fonda Hrvatske, višestoljetne tradicije i FSC certifikata u gospodarenju, stručnim kadrovima s iskustvom, povezanosti znanosti i potencijalu za povećanje učinkovitosti i kreativnosti u šumarstvu, drvno-prerađivačka industrija zaostaje u razvoju prema razvijenim zemljama EU i svijeta. Tržišnom cijenom sirovine koja ne podnaša visoke transportne troškove, treba smanjiti izvoz trupaca i proizvoda primarne prerade te stvarati preduvjete za razvoj domaćeg tržišta piljene građe.

U posljednjih nekoliko godina vidljiv je napredak u razvoju ove industrije i povećanje udjela finalizacije kroz povećanje ulaganja u nove tehnologije putem vlastitih financijskih sredstava ili povlačenjem sredstava iz EU fondova. Ulaganja iz EU fondova odvijaju se kroz natječaje iz digitalne i zelene tranzicije, resursne i energetske učinkovitosti te projekata iz domene istraživanja, razvoja i inovacija pri čemu znanstvenici Fakulteta aktivno sudjeluju kroz pripremu i provođenje projekata. Na temelju smjernica EU, današnja drvna industrija ustrojena je na načelima proizvodnje zelenih proizvoda kao zamjena dosadašnjim iz fosilnih izvora, CO2 negativna/neutralna te "zero-waste“ proizvodnja. Stoga je drvna industrija kroz lepezu novih, modernih i inovativnih proizvoda domaćih renomiranih proizvođača, uz primjenu smjernica EU, postala prepoznatljiva u cijelom svijetu.

Glavni zadatak šumarske struke je da štiti prirodnu strukturu šume

Naš fakultet treba biti predvodnik u kreiranju promjena u šumarskom i drvnotehnološkom području s prepoznatljivim znanstvenicima i studentima visokih moralnih i etičkih kvaliteta spremnih na rad i unaprjeđenje društvene zajednice, a kao zalog stvaranju bolje i kvalitetnije budućnosti. Polazeći od nepobitne činjenice da su studenti smisao, odnosno bit postojanja svakoga fakulteta, pa tako i našeg, Uprava je u zajedništvu s nastavnim osobljem odlučna u nastojanju da u potpunosti opravda povjerenje onih koji su prepoznali naš Fakultet i njegove studijske programe kao izvrsne, šumarsku struku kao struku koja odgovorno gospodari jednim od najvažnijih i površinom najvećih prirodnih resursa naše države, a drvnotehnološku kao struku iznimno važnu za gospodarstvo, BDP i hrvatski izvoz.

Što je pokazao prvi šumarski forum pod egidom Inovacije i održivi razvoj?

Povodom Međunarodnog dana šuma i Dana kvalitete Fakulteta, 22. ožujka održan je prvi CROFOR - Croatian Forestry Forum koji je imao za cilj prezentirati koordiniranu suradnju s ključnim dionicima u šumarstvu i drvnoj industriji Hrvatske koja je prijeko potrebna radi otvaranja tržišta rada za završene studente svih razina i svih vrsta studija, prijenos znanja i tehnologija u gospodarstvo i podizanje ugleda i digniteta šumarske i drvno-industrijske struke i stručnjaka u društvu. Tržišna valorizacija i potražnja za studentima koji su završili jedan od nastavnih planova i programa, dokaz je prepoznatljivosti znanstveno-nastavnih aktivnosti sastavnice. Akademska diploma mora ostati prestižni dokument kao jamstvo kvalitete budućih djelatnika u javnim i privatnim tvrtkama te državnim institucijama. Tržišne prilike otvaraju nove mogućnosti s naglašavanjem povezivanja prakse i visokoga obrazovanja, a koje su iskazane i u novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Održan prvi hrvatski šumarski forum: Kakvo je stanje u sektoru i drvnoj industriji?

FŠDT mora težiti da bude nositelj razvoja šumarske i drvno-tehnološke struke kao reguliranih djelatnosti, organiziranjem raznih savjetovanja, radionica, okruglih stolova, domaćih i međunarodnih konferencija i sličnih događanja kao što je prvi šumarski forum na kojemu je prezentirana suradnja sa svim dionicima društva s ciljem prepoznatljivosti Fakulteta kao aktivnoga subjekta. Na sveobuhvatan način razmotrena su najvažnija pitanja koja tako snažno i višeslojno obilježavaju šumarstvo i drvnu tehnologiju u zemlji.

Zdravstveno stanje šuma 

S kojim se izazovima trenutno susreće hrvatsko šumarstvo u području zaštite šuma?

Glavni zadatak šumarske struke je da štiti prirodnu strukturu šume te omogući prirodnu obnovu, potrajnost, biološku raznolikost i stabilnost. Važan je zadatak zaštite šuma primjena metoda kojima čovjek svojom intervencijom u osjetljivi šumski ekosustav neće izazvati trajne i velike posljedice za sve njegove sastavne elemente. Izazovi s kojima se trenutno susreće odnose se na smanjenje negativnog utjecaja abiotskih čimbenik; kasni i rani mraz, poplava, posolica, golomrazica, suša, vjetar, snijeg, led, požar, koji utječu na kvalitetu šumskih sastojina, zaštita od štetnog utjecaja kukaca, gljivičnih patogenih organizama, te od krupne divljači, sitnih glodavaca i korovske vegetacije. Zdravstveno stanje šuma je različito i ovisi o vrstama drveća koje čine te ekosustave. Mnogi fitopatogeni organizmi i štetne vrste kukaca kao što su potkornjaci jele, smreke i borova, vrlo agresivno nastanjuju različite organe svojih biljnih domaćina kada im je narušen vitalitet.

Značajan problem predstavljaju invazivne bolesti i štetnici koji zaraze i napadaju svoje biljne domaćine neovisno o njihovom vitalitetu.To su vrste koje najčešće potječu iz Azije ili Sjeverne Amerike. Upravo iz tih razloga imamo dvije grupe zdravstvenih problema - jednu tvore bolesti i štetnici čija je pojavnost posljedica promijenjenih klimatskih uvjeta, dok drugu čine bolesti i štetnici koji nisu dio naših šumskih ekosustava.

Utjecaj klimatskih promjena već je sad vidljiv na populacijama šumskih štetnika i na pojavama ekstremnih klimatskih događaja. One utječu i na širenje i štete od stranih invazivnih vrsta. Populacije šumskih štetnika su pod znatnim utjecajem klime (temperatura, vlaga). U nekim slučajeva doći će do jače i češće pojave gustih populacija što će utjecati na zdravstveno stanje šumskih ekosustava, dok će u drugim slučajevima doći do slabije pojave populacija nekih štetnika. Promjene u temperaturi i količini oborina utječu i na fiziološko stanje biljaka domaćina, koji postaju podložnije napadu štetnika i biljnih bolesti. Broj stranih vrsta u Europi povećava se iz godine u godinu čemu značajno pomažu globalizacija trgovine i sve veći promet putnicima među kontinentima. Strana vrsta će u novom staništu ući u interakciju s domaćim ili okolinom na drugačiji način od načina kako to čine autohtone vrste i zbog toga, u većini slučajeva, ne poboljšavaju niti ne obogaćuju ekosustav u koji su unesene.

Brojni klimatski izazovi stoje pred šumarstvom, ima li struka odgovor na niz otvorenih pitanja?

Poznavajući sposobnosti, volju i upornost šumarskih stručnjaka, imajući na umu njihovu motiviranost i predanost radnim zadaćama, uz tradicionalno prisutno zajedništvo i kolegijalnost te dobru i iskrenu suradnju svih dionika uključenih u savladavanje s klimatskim izazovima, siguran sam da za šumarstvo nema nerješivih izazova ni nepremostivih prepreka.

Potpisan je sporazum s Hrvatskim šumama

Velike nade u borbi protiv klimatskih promjena polaže se na šume i šumarstvo. EU želi iskoristiti moć šuma za upijanjem CO2. U sklopu projekta Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – “MEMORIE”, a u kojemu je sudjelovao naš Fakultet, provedena su istraživanja važna za shvaćanja odnosa promjene klime na šume u Hrvatskoj. Cilj projekta je bio doprinos rješavanju problema nedostatka podataka i radova o utjecaju, ranjivosti, otpornosti i mogućnosti prilagodbe u tri ranjiva sektora čiji su temelji prirodni resursi: šumarstvo, prirodni ekosustavi i bioraznolikost te poljoprivreda.

Klimatske promjene i odumiranje šuma 

Novodobivene spoznaje i baze podataka će omogućiti analize ranjivosti i otpornosti šuma, prirode i biološke raznolikosti i poljoprivrede u odnosu na predviđene modele klimatskih promjena. Na taj način će se unaprijediti znanstvena znanja koja će omogućiti razvoj mjera prilagodbe uzajamnom suradnjom multisektorskog istraživačkog tima i dionika.

Jesu li klimatske nedaće u šumama brže od očekivanih?

Šume su ključne za pravilan rad ekosustava: štite tlo od erozije, dio su ciklusa kruženja vode, osiguravaju stanište brojnim vrstama i reguliraju lokalnu klimu. Apsorpcijom CO2 iz atmosfere, glavni su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Povećanjem temperature zraka te generalno suših uvjeta u jugoistočnoj Europi klima postaje dominantan čimbenik rasta stabala uzrokujući sinkroniziranost neovisno o specifičnim lokalnim, mikroreljefnim i regionalnim klimatskim prilikama.

Od razdoblja prve industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Od 20 najtoplijih godina, 19 ih je zabilježeno nakon 2000.. Desetljeće 2010. – 2019. najtoplije je zabilježeno razdoblje. Najnovije promjene klime jedan su od najvažnijih pritisaka na održivo upravljanje šumskim ekosustavima. Prirodne nepogode i odumiranje šuma kao posljedice zabilježeni su u cijelom svijetu, pa tako i u nas. Samo u posljednjih desetak godina broj odumrlih stabla premašio je cjelokupno odumiranje u proteklom stoljeću. Osim toga, prirast šuma se značajno smanjuje iz godine u godinu, posebice u jugoistočnoj Europi, a ravnoteža šumskih ekosustava sve se više narušava.

Najnovija istraživanja koja su provedena na našem Fakultetu utvrdila su značajno smanjenje prirasta obične bukve u cijeloj Europi. Ona je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj s velikim ekonomskim i ekološkim značajem. Usporedbom prirasta od 1986. do 2020. u odnosu na razdoblje 1950. - 1985. utvrđen je značajan pad prirasta, a za područje Hrvatske i preko 30%. Predviđeni gubici produktivnosti šuma prema modelima klimatskih promjena najupečatljiviji su na južnoj granici geografske rasprostranjenosti bukve i to u regijama u kojima se očekuje da će stalni atmosferski sustavi visokog tlaka povećati pojavu suša.

Ponor ugljika u šumskim ekosustavima također je smanjen jer visoka temperatura zraka izvan vegetacijskog razdoblja povećava mikrobiološku aktivnost u tlu djelovanjem koje se oslobađaju velike količine CO2. Sve to, uz veliki antropogeni pritisak, narušava brojne usluge koje šumski ekosustavi pružaju društvu.

Novi studijski programi 

Što donose novi studijski programi u šumarstvu i drvnoj tehnologiji?

Revidirani sadržaji svih prijediplomskih i diplomskih studija, poslijediplomskog specijalističkog studija Šumarstvo, poslijediplomskog specijalističkog studija Drvna tehnologija i poslijediplomskoga doktorskoga studija Šumarstvo i drvna tehnologija, usklađeni su s potrebama tržišta. Poslijediplomski specijalistički studiji su vrlo atraktivni u sustavu cjeloživotnoga obrazovanja magistara inženjera šumarstva, magistara inženjera urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša te magistara inženjera drvne tehnologije.

Uz studente iz Hrvatske poslijediplomski doktorski studij je atraktivan i studentima iz inozemstva, jer postoji mogućnost njegovog izvođenja na engleskom jeziku. Stoga je vrlo važna njegova promidžba na međunarodnoj razini, kao i održavanje Dana doktoranada Biotehničkoga područja, te uključivanje Fakulteta u organizaciju interaktivnih škola za doktorande, bilo samostalno bilo kao suorganizator zajedno s uglednim europskim sveučilištima. Pridonošenju međunarodnoj prepoznatljivosti i ugledu značajno će doprinijeti ustrojeni diplomski studij na engleskom jeziku iz područja šumarstva. Uz profesore i suradnike Fakulteta u izvođenje dijela nastave neizostavno će biti uključeni i ugledni profesori iz inozemstva.  

Kako stojite s upisnim kvotama na Studiju drvne tehnologije u Vinkovcima?

Stručni studij drvne tehnologije u Vinkovcima, kojemu je nositelj organizacije i izvođenja nastave Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, je besplatan za sve one koji prvi put upisuju fakultet zahvaljujući Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Vinkovcima koji sufinanciraju njegov rad. Predavanja se održavaju u Vinkovcima, a velik dio praktične nastave u Drvno-tehnološkom centru Slavonski hrast na najmodernijim strojevima za potrebe drvnog sektora: 3D dizajn, oprema za pripremu, obradu i testiranje kvalitete drva, itd. To je projekt inovacijske infrastrukture kojeg je Partnersko vijeće te županije jednoglasno usvojilo kao strateški projekt.

Ovaj kraj je poznat po tradiciji obrade drva, tvrtkama koje proizvode finalni proizvod, ali i po bogatstvu šuma. Drvna industrija je na području najistočnije županije iznimno razvijena, s nizom tvrtki koje su uglavnom izvozno orijentirane. Kada je studij pokrenut, uz potporu županije i Grada Vinkovaca, Fakultet je imao punu potporu upravo predstavnika drvne tehnologije, jer im nedostaje kvalificiranih radnika, a oni koji završe ovaj studij, imat će osiguran posao u drvno-tehnološkoj struci, ili, ukoliko to budu željeli, moći nastaviti školovanje.

U akademskoj godini 2022/2023. popunjeno je oko 60% odobrene kvote. Dio upisanih su maturanti, dok drugi dio čine studenti koji su zaposleni u drvno-tehnološkoj struci i iskazali su potrebu za dodatnim obrazovanjem i stjecanjem kompetencija neophodnih u savladavanju radnih zadataka. Stručni studij traje šest semestara, a završetkom prijediplomskog studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se utvrđuje završetak studija i stjecanje naziva prema studijskom smjeru: stručni/stručna prvostupnik/prvostupnica drvne tehnologije. Daje temeljna znanja iz širokog područja tehničkih i prirodnih znanosti te stručna znanja i vještine što ih zahtijeva suvremeni razvoj drvnoindustrijskih poduzeća.

Znanstveno-istraživački projekti studenata 

Stručni prvostupnik drvne tehnologije bit će osposobljen za vođenje proizvodnje u svim fazama obrade i tehnološkog procesa, za rad u pripremi proizvodnje, planiranju proizvodnje, kontrolu kvalitete proizvoda i proizvodnje. Posebna će znanja imati u primjeni računala u konstruiranju, terminiranju proizvodnje, te uvođenju i programiranju složenih procesa uz podršku računala. Poslovi stručnog prvostupnika drvne tehnologije ne poklapaju se s poslovima prvostupnika i magistara drvne tehnologije.

Od ukupnog broja šumskih vrsta, autohtonih drvenastih u šumama Hrvatske ima oko 260

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije ima posebna sredstva za znanstveno-istraživačke projekte. Ukratko, o kojim se projektima radi i što oni donose?

Studenti nužno moraju biti u središtu svih aktivnosti i iskonska su svrha svih djelatnosti naše sastavnice. Njihovo zadovoljstvo studiranjem, motiviranost, ali i studentski standard, kao i kasnija stopa zapošljavanja temeljem stečenih znanja, vještina i kompetencija važne su smjernice djelovanja FŠDT. Potrebno je temeljito razumjeti njihove ambicije i sustavno stvarati personalizirano iskustvo, koje je zasnovano na promijenjenoj paradigmi rada i društvenog života u 21. stoljeću. Ključno je podržavati ih, bez obzira na različitosti, da budu samouvjereni, kritični i inovativni u pristupu te spremni suočiti se sa svojom budućnošću na pozitivan i uspješan način. Osobitu pažnju treba posvetiti nadarenim studentima, poticati ih i nagrađivati te voditi motivacijsku politiku njihovoga zapošljavanja u praksi i na Fakultetu.

FŠDT je osigurao novčana sredstva za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata studenata Fakulteta u akademskoj godini 2022./2023. Na provedeni natječaj je pristiglo 15 projektnih prijedloga za koje je imenovano Povjerenstvo ocijenilo da su sve prijavljene teme u skladu s aktualnim globalnim, stručnim i društvenim problemima. Navedeni projekti imaju neovisan karakter i nisu vezani uz aktivnosti studijskog programa i izvedbenog plana nastave, već je ideja da se potiče dodatni angažman studenata u osmišljavanju, planiranju i provođenju inovativnih istraživačkih ideja u okviru urbanog šumarstva, šumarstva i drvne tehnologije. Studenti prilikom samostalnog vođenja projekta, imaju mogućnost praktično i neposredno upoznati znanstvenoistraživački proces, ali i unaprijediti neke vještine poput organizacijskih, komunikacijskih te vještina rješavanja problema.

Financiranjem projekata uz mentorstvo, pružena im je dodatna mogućnost pronalaska novih spoznaja, upotrebe tehnologija i usavršavanja vještina stečenih tijekom obrazovanja. Studentski projekti vrijedan su oblik vankurikularnog načina učenja i osposobljavanja za daljnju karijeru u sektoru šumarstva i drvne tehnologije.

Zašto držite da je preddiplomski i diplomski studij urbano šumarstvo i zaštita okoliša, lijepa budućnost?

Preddiplomski i diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša (UŠZPO) osmišljen je i pokrenut temeljem analiza provedenih 2003. i 2004. godine koji su jasno upućivali na potrebe ustrojavanja takva studija u RH. Na njega smo ponosni, jer svojom kvalitetom završenim studentima nudi mnoge i atraktivne mogućnosti zapošljavanja u RH i izvan nje. Međunarodno stručno povjerenstvo je u prosincu 2019. godine provelo postupak reakreditacije Fakulteta. U njegovom izvješću navodi se preporuka o osnivanju preddiplomskoga i diplomskoga studija UŠZPO na engleskome jeziku, a kao razlog spominje se njegova posebnost, kvaliteta te potreba za šumarskim stručnjacima upravo takvih kompetencija na međunarodnom tržištu rada.

Studenti su bit postojanja svakog fakulteta, ističe dekan

I preddiplomski i diplomski studij posjeduje FEANI certifikat, kao i svi naši sveučilišni preddiplomski i diplomski studiji, kojima se osigurava jednakovrijednost stečene dipome te mogućnost zapošljavanja završenih studenata na području Europske unije.

Na diplomskom studiju UŠZPO prisutan je problem prepoznatljivosti i prihvaćanja magistra inženjera urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša, kao i prvostupnika inženjera urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša, na domačem tržištu rada. Izradom novih Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je provođenje mjera očuvanja za ciljane vrste i stanišne tipove za određeno šumsko područje. Financiranje izrade novih programa gospodarenja za Natura područja provelo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz projekt Ecomanager čiji je krajnji korisnik trgovačko društvo Hrvatske šume. Za svaku ciljanu vrstu potrebno je provoditi monitoring i izvještavanje na propisani način sukladno ciljevima i mjerama očuvanja područja ekološke mreže te načina postizanja ciljeva očuvanja s pokazateljima provedbe aktivnosti.

Zeleno i digitalno 

Provedbu ovog propisa Programa gospodarenja kontrolira Državni inspektorat kroz inspekciju zaštite prirode, dok šumarska inspekcija kontrolira radove u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Magistri Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša imaju kompetencije koje su stekli tijekom studija za uspješno ispunjavanje ovih zadataka. Zeleno i digitalno temeljne su odrednice svih europskih razvojnih i financijskih planova uslijed neminovnih klimatskih promjena. Obrazovanjem samostalnih, samopouzdanih i ambicioznih stručnjaka za urbano šumarstvo, šumarstvo i drvnu tehnologiju, koji su željni što prije zauzeti svoje mjesto u društvu i pridonijeti razvoju zajednice, Fakultet ostvaruje ciljeve izvrsnosti koje si je postavio.

Što donosi potpisani sporazum sa Hrvatskim šumama?

Mladi, visokoobrazovani, motivirani i vrsni stručnjaci sigurno su jamstvo napretka, razvoja i prosperiteta struke, jer bez njih nijedna nema perspektivu, nema svijetlu budućnost, pa tako ni šumarska i drvnotehnološka. Viziju svojega razvoja FŠDT može postići postizanjem visoke kvalitete i prepoznatljivosti obrazovnoga procesa, temeljenog na integraciji znanstveno-istraživačkoga, nastavnog i stručnog rada te većom primjenom praktičnog znanja i rezultata aktivnosti u okviru projekta razvoja novih modela studentske prakse. Ostvarenju spomenutih ciljeva značajno će doprinijeti potpisani sporazum s poduzećem Hrvatske šume,. kojemu je imperativ gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u RH.


Fotoprilog


Tagovi

Dekan Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Intervju Razgovor s povodom Stanje u struci Studij Josip Margaletić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.


Partner

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 2352 555, fax: +385 1 2318 616, e-mail: dekanat@sumfak.unizg.hr web: https://www.sumfak.unizg.hr/