Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Forum šumarstva
  • 25.03.2023. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Održan prvi hrvatski šumarski forum: Kakvo je stanje u sektoru i drvnoj industriji?

Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu održan je prvi Forum šumarstva koji je okupio predstavnike struke i drvne industrije.

Foto: Šumarski fakultet
  • 1.137
  • 69
  • 0

Prvi Forum šumarstva (CROFOR, Croatian Forestry Forum) pod nazivom "Inovacije i održivi razvoj" održan je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu s panelistima dekanom prof.dr. sc. Josipom Margaletićom, akademikom Igorom Anićem, direktorom Sektora proizvodnje Hrvatskih šuma Krešimirom Žagarom, predsjednicom Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvijom Zec, predsjednikom Hrvatskog drvnog klastera Stjepanom Vojinićem i predstavnicom Studentskog zbora Ivonom Josipović.

"Fakultet već 125 godina obrazuje studente šumarstva, te 75 godina one drvne tehnologije, a sada se nalazi pred novim izazovima, kao što je preddiplomski i diplomski studij urbanog šumarastva i zaštite prirode i okoliša koji smo pokrenuli još prije 20 godina, a od prije četiri godine odvija se i na engleskom jeziku što nam otvara lijepu budućnost", kazao je uvodno dekan Margaletić, te dodao da su i pred šumarskom strukom brojni izazovi, prije svega oni okolišni.

Imamo 0,6 ha šumske površine po stanovniku

Akademik Igor Anić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, kazao je da šume pokrivaju 2,5 milijuna ha Hrvatske, što je 44 posto kopnenog teritorija zemlje, te da imamo u prosjeku 0,6 ha ili 6.000 kvadrata šumske površine po stanovniku. Dodao je da sedam posto površine čeka pošumljavanje, što bi moglo biti i 200.000 ha, ali je u stvarnosti to puno manje odnosno pet posto, jer valja izuzeti otoke i Natura područja, te dio goleti u Lici, kod Zira.

Prema njegovim riječima, prirodne šume čine kod nas čak 97 posto svih šuma od kojih je 56 posto visoko vrijednih, za što je zaslužna zagrebačka šumarska škola, dok je u drugim zemljama, prije svih Njemačkoj, Češkoj i Italiji, obrnut omjer prirodnih i sađenih. No, imamo čak 41 posto degradiranih šuma, što su u prvom redu šikare na kontinentu, odnosno makija na priobalju.

Štete od prirodnih nepogoda su ogromne (Foto: M. Petković)

Kako se čulo, učestale klimatske promjene ostavile su goleme posljedice na njihovo stanje pa tako poljski jasen, koji je druga po važnosti drvna kultura kod nas, odmah iza hrasta lužnjaka, ubrzano nestaje. Primjerice, u Lonjskom polju gdje ga je bilo 30.000 ha, mrežasta stjenica uništila je žir, što znači da se neće imati čime obnoviti šuma, što se već dogodilo u Češkoj.

Drvna industrija tehnološki zaostaje

Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar, kazao je da su imali u državnim šumama četiri velike elementarne nepogode u nekoliko posljednjih godina, a da su samo ove godine već izgubili 10 do 12 radnih dana zbog dva snježna vala u Gorskom kotaru i Lici. Uz to, u velikom požaru kod Splita 2017. godine, izgubljeno je čak 40.000 ha šume, a katastrofalni led je u sedam dana kao i štetnik potkornjak, 'sasjekao' šume Gorskog Kotara, te se one i dalje obavljaju.

On je napomenuo da bi cijene drvne mase na licitaciji na javnim nadmetanjima mogle biti i veće, jer se određuju na način da poslovanje HŠ budu samoodrživo, a od ostvarenih 600 milijuna kuna godišnje, kaže, 60 posto vraćaju u državni proračun.

U očuvanje šuma uložit će se gotovo 82 milijuna eura

Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Sjepan Vojinić kazao je da su poduzetnici u drvnoj industriji ti koji moraju oplemeniti hrastove da se ne izvoze samo trupci. Dodao je da prekupci na licitacijama, koje se odvijaju petkom u HŠ, dominiraju te da su Kinezi generatori potražnje drvne mase na globalnom tržištu.

Vojinić drži da hrvatska drvna industrija tehnološki zaostaje posljednjih 30 godina. S druge strane, pohvalio se da je švedska grupacija, koja okuplja šest tvrtki u Dubrovniku, uložila milijardu i pol kuna u poslovanje s drvetom u Hrvatskoj.

Šumarstvo na udaru klimatskih promjena

Silvija Zec je istaknula da šumarstvo, koje je postalo osjetljivo zbog klimatskih promjena, koje se događaju brže nego što smo očekivali, zaslužuje stručnu podršku. Navela je primjer Spačvanskih šuma, koje su preživjele tri rata te upozorila da ćemo morati pažljivije i pametnije koristiti drvnu sirovinu jer će je biti manje u budućnosti, a sada je treba više koristiti u građevinskoj obnovi potresom razrušenih objekata.

Govoreći o invacijama u šumarstvu, dekan Margaletić je kazao da je urbano šumarstvo svjetski trend, jer se pokazalo da šume imaju blagodatan utjecaj za klimu, ali i ljudsko zdravlje u gradovima, jer sela, na žalost, sve više, nestaju.

Pošumljavanje je bitna mjera 

Vojinić drži da nema promjena 'preko noći', te je naveo primjer poduzetničkog puta u drvnom sektoru, koji se našao na udaru globalne krize uslijed rata u Ukrajini, kad su se drvo prerađivači uslijed povećane potraženje preinvestirali, a sada osjećaju posljedice inflatornog pritiska.

Akademik Anić upozorio je na ekonomske izazove u sektoru, kao što je administrativno, a ne tržišno ugovaranje cijena drvne sirovine, što je bliže nekom drugom političkom sustavu. Naveo je i političke izazove, jer od 2011. godine, prvi put nakon više desetljeća, šumarstva nema u nazivu resornog Ministarstva poljoprivrede.


Tagovi

Šumarski forum Fakultet šumarstva i drvene tehnolgije Josip Margaletić Krešimir Žagar Igor Anić Silvija Zec Stjepan Vojinić CROFOR


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.