Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Europske šume
  • 24.07.2022. 15:00

Koja EU zemlja ima najviše, a koja najmanje šuma?

Posljednji podaci pokazuju da čak 43,9 posto ukupne površine EU pokrivaju šume. Njihova površina je zauzimala 180 milijuna hektara

Foto: Ranka Vojnović
  • 626
  • 64
  • 0

Države članice Europske unije odlikuju se različitim vrstama šuma koje su izuzetno važan obnovljivi resurs. One nude stanište za životinje i sredstva koja omogućavaju život ljudi. Bez njih je nemoguće ublažiti klimatske promjene i zaštititi zemljište od erozije i spriječiti površinsko otjecanje vode i poplave. Nažalost, one ovih dana stradavaju uslijed velikih požara koji su zahvatili brojne zemlje

Najveće šume na sjeveru

Zahvaljujući klimatskoj raznolikosti, tipovima zemljišta, topografiji i nadmorskoj visini, biljni svijet šuma je vrlo bogat. Europa je dom za oko 500 vrsta drveća, a najzastupljenije su listopadne vrste. Najčešći su rodovi breza, joha, vrba, hrast, grab, bukva, lješnjak, jasen, čempres, bor, jela, omorika, ariš, topola i mnogi drugi. Velika je zastupljenost divljeg voća, a posebno divljih jabuka, krušaka i trešnji.

Zastupljenost šumskih površina u EU prema Eurostatu

Prema podacima Eurostata, u 2020. godini 43,9 posto ukupne površine EU su pokrivale šume. Njihova površina je zauzimala 180 milijuna hektara. Najveće površine pod šumom je imala Švedska 30,3 milijuna hektara, a zatim Španjolska, 28 milijuna hektara.

Kada se promatra ukupna površina pod šumom Finska je imala 76,1 posto površine pokrivene šumskom vegetacijom, a Švedska 74,5 posto.

Najmanju zastupljenost šumskih površina ima Malta sa samo 1,7 posto, a ova država je imala i najmanju površinu od samo 530 hektara.


Tagovi

Šume Eurostat Drveće Hektari Švedska Finska


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.