Europska komisija će ograničiti broj stabala za sječu?

Klimatski plan za 2030. godinu, kojega je ovoga mjeseca predstavila Europska komisija, predviđa mogućnost ograničenja broja stabala za rušenje. Kao razlog se navodi to da šume djeluju poput rezervoara ugljika koji upija više CO₂ nego što ga emitira, a njihovom se sječom ta aktivnost smanjuje.

EU mora poduzeti hitne mjere kako bi se postigla klimatsku neutralnost do 2050. godine te pozivaju na poboljšanje gospodarenja šumama kao i na inicijative pošumljavanja kako bi se obnovilo degradirano zemljište i očuvala biološka raznolikost.

EK: Izravno poticati farmere i šumare da koriste usjeve koji zadržavaju ugljik u tlu

No, u sektoru šumarstva smatraju da Komisija u svom planu previše naglašava ulogu ovog ekosustava u emisijama ugljika, piše euractiv. 

Predstoji nam strategija o šumarstvu EU

Za vlasnike šuma ključno je njihovo održavanje jer im to osigurava prihode potrebne za brigu o zemlji. To podrazumijeva prorjeđivanje, sječu i ponovnu sadnju drveća kao dio aktivnog gospodarenja tim resursom. 

"Vlasnici šuma čuvari su njihove budućnosti i važno im je ekosustave držati produktivnima, zdravim i vitalnim", rekao je Sven-Erik Hammar, član uprave Konfederacija europskih vlasnika šuma (CEPF) dodajući i da je drvo kao ogrjevna građa dobra zamjena za fosilnu energiju. 

To je stajalište zastupao i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, koji je početkom ovog mjeseca podržao izvješće. Sada nam predstoji strategija o šumarstvu EU koja će biti objavljena u narednim mjesecima.  

Drvo za biomasu i grijanje klimatski neprihvatljivo?

Znamo da stabla apsorbiraju CO₂, a pored toga, njihovo se rušenje zbog drvne građe u izradi namještaja ili u građevini, smatra klimatski prihvatljivim. No, sporno je to što se kao biomasa koristi radi proizvodnje električne energije ili u grijanju domova. 

Kritičari kažu da sagorijevanje drva odmah oslobađa CO₂ kojem su trebale godine ili čak desetljeća da se akumulira tijekom faze rasta. A to onda stvara "ekološki dug" za buduće generacije jer, jasno je, nova, mlada stabla ne mogu apsorbirati istu količinu CO₂.

Krčenje šuma poraslo u zadnjih nekoliko godina - koja EU zemlja prednjači?

S obzirom na to da istječe vrijeme za postizanje cilja Pariškog sporazuma kojim se globalno zatopljenje treba ograničiti na 2°C, iz EK poručuju da se moraju poduzeti hitne radnje kako bi se spriječilo daljnje izgaranje biomase za proizvodnju energije.

"Svako neodrživo intenziviranje sječe šuma u bioenergetske svrhe treba izbjegavati", upozorio je  potpredsjednik Komisije, Frans Timmermans rekavši da kod proizvodnje treba smanjiti upotrebu cijelih trupaca, ali i usjeva za hranu ljudi i hrandibu stoke.  

Proizvođači bioenergije sve osporavaju te upozoravaju da će takve prakse uništiti radna mjesta i gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima. 

"Bioenergija nije glavni uzrok sječe šuma", naglašavaju iz tvrtke Bioenergy Europe. Ističu i podatak da su se površine pod šumama u EU povećale za 5,8% u razdoblju od 1995. do 2015., a potrošnja bioenergije se više nego udvostručila. Kažu kako je povećanje bioenergije bilo moguće zahvaljujući boljoj upotrebi ostataka iz šumarske industrije i povećanoj sinergiji s drvnom industrijom.

Nizozemska ukida proizvodnju biomase?

"Gospodarenje šumama temeljeno na maksimiziranju zaliha ugljika neće učinkovito spriječiti klimatske promjene jer su tu sve češći požari i brojni insekti koji ih napadaju", istaknuo je Jean-Marc Jossart, glavni tajnik tvrtke Bioenergy Europe.

Poticaji za održivu biomasu

Komisija to ne osporava, rekavši da će promicanje održivog gospodarenja šumama u kombinaciji sa strogim provođenjem zelenih kriterija EU-a za biomasu pomoći da sektor bude održiviji. Poručuje i da bi pomak ka uzgajanju drvne biomase na obradivim površinama na održiv način, uključujući sirovinu za bioplin i biogoriva, mogao ublažiti situaciju.

Do kraja godine očekuje se da će Komisija objaviti opsežan pregled smjera kretanja proizvodnje biomase. Velik dio rasprave fokusirat će se na poticaje potrebne za potporu održivim šumarskim praksama i uklanjanju ugljika.

"To će zahtijevati poticaje za one koji su odgovorni - a to su poljoprivrednici i šumari", zaključio je potpredsjednik Komisije.