• Napad medvjeda
  • 12.08.2019. 12:00
  • Ličko-senjska, Vratnik, Senj

Dramatična borba kod Vratnika: Božu Nekića od napada medvjeda spasili njegovi psi

Kad je sjeo na kamen predahnuti, nesretnog Božu Nekića (68) medvjed je napao u čak dva navrata, odgrizavši mu palac lijeve ruke i teško mu ozlijedivši lijevu potkoljenicu.

Foto: Depositphotos/VolodymyrBur (ilustracija)
  • 2.904
  • 293
  • 1

Umirovljenik Božo Nekić (68), iz velebitskog prijevoja Vratnik iznad Senja, oporavlja se u riječkom KBC-u od teških ozljeda zadobivenih u šumskom predjelu Plan, niti kilometar udaljenog od kućnog praga.

Nesretnog je čovjeka medvjed napao u čak dva navrata, odgrizavši mu palac lijeve ruke i teško mu ozlijedivši lijevu potkoljenicu, uz brojne ugrize, hematome i ogrebotine koje je zadobio po licu, ramenu, kukovima i ostalim dijelovima tijela.

Iznenadan napad i dramatično spašavanje

Napad  se dogodio u poslijepodnevnim satima, kada je Nekić otišao u obližnju šumu prošetati pse. Taj kraj, kaže poznaje kao svoj džep, tu je proveo djetinjstvo, a sada nakon dugogodišnjeg rada u riječkom Vulkanu, zajedno sa suprugom Milkom provodi umirovljeničke dane. "Nije to daleko od sela, možda kojih sedamsto metara, ali nakon nekog vremena sam odlučio malo predahnuti i sjeo na kamen, a psi su bili pokraj mene', izjavio je Nekić za Novi list, kojega je iz spokoja prenulo rikanje medvjeda.

"Ni psi ni ja nismo ga čuli ni vidjeli, dok odjednom nisam čuo riku. Okrenuo sam se, a medvjed je već bio na stražnjim nogama. Nisam se ni snašao, a on je u tri skoka već bio na meni. U rukama sam imao mobitel i štap, ali mi je odmah razbio mobitel, zgrabio štap, pregrizao ga, a potom me zgrabio i za palac lijeve ruke koji mi je odgrizao. Psi su skočili na njega, lajali, pokušavali ga otjerati. Medvjed se okrenuo na njih, a ja sam u tom trenutku potrčao prema najbližem stablu i krenuo se penjati na njega. Medvjed me je vidio i ponovo krenuo na mene. Zgrabio me zubima i pandžama za list lijeve noge i počeo me vući dolje", prepričao je dramatične trenutke Nekić, dodajući kako su psi medvjeda uporno napadali pa ga je pustio i opet se okrenuo prema njima i uskoro odustao od napada i otišao u šumu.

Povezao rane i dozivao upomoć

Nakon napada, za njega je uslijedila nova borba, jer je obilno krvario iz odgriženog palca, a još više iz rana na nozi. Pomoć nije mogao dozvati jer mu je mobitel bio razbijen, no zadržao je prisebnost, podvezao rane i uputio se prema selu. Kada se približio kućama počeo je dozivati upomoć.

Čekao divljač na njivi, napao ga medvjed i otkinuo mu stopalo i dio potkoljenice

"Na sreću, čuli su me moj rođak Joso Nekić, njegov sin Željko i unuci Hrvoje i Josip koji su dotrčali, odnijeli me do auta i odvezli me na hitnu pomoć. Zahvaljujući njima i mojim psima labradorima Neri i Tedu, ostao sam živ", rekao je Nekić za Novi list. Njegov slučaj je “odjeknuo” jer napadi medvjeda na ljude u Hrvatskoj su rijetki.

U posljednjih 15 godina ovo je bio treći napad na Velebitu, a što je uzrok napada nitko pouzdano ne može reći pa ni Đuro Huber, profesor zagrebačkog Veterinarskog fakulteta. On je jedan od vodećeh hrvatskih stručnjaka kada je riječ o ponašanju velikih zvijeri. Kaže da je u ovom slučaju riječ o neuobičajenom napadu. Jer, ističe Huber, medvjedi izuzetno rijetko napadaju čovjeka u mirovanju, a Nekić je, prema vlastitim riječima, u trenutku napada odmarao sjedeći na kamenu. Psi koji su mu spasili život, pretpostavlja se, mogli su biti uzrok napada medvjeda.

Treći napad na Velebitu

Kad medvjed napada čovjeka? U svjetskim statistikama tri su najčešće situacije u kojima smeđi medvjed napada čovjeka. Na prvom je mjestu iznenadni susret sa ženkom s mladima. Druga situacija po učestalosti napada je susret s ozlijeđenim medvjedom, bilo da je ranjen u lovu ili na neki drugi način. Treća po broju incidenata je boravak s psima u staništu medvjeda. Psi se, naime, često u takvim situacijama daju u potjeru za medvjedom, a kada se on okrene na njih, vraćaju se prema vlasniku, tražeći zaštitu.

Božo Nekić s labradoricom Nerom koja mu je sa sinom tedom spasila život (Foto: Facebook/Božo Nekić) 

“U konkretnom napadu, čini se da to ipak nije bio slučaj, jer su psi mirovali pokraj vlasnika, tako da je teško odrediti točan uzrok. Može ih biti više - mogla je biti riječ o medvjedici s mladima koji su bili u blizini te ih je pokušavala zaštititi”, rekao je Huber, ponavljajući kako je čak i u tom slučaju rijedak slučaj napada na čovjeka koji se ne kreće, odnosno nije iznenadio medvjeda.

Indikativan slučaj u Montani

Huber podsjeća kako je nedavno zabilježen sličan slučaj napada smeđeg medvjeda na dvoje ljudi, od kojih je jedan, nažalost, smrtno stradao, u američkoj saveznoj državi Montana. U trenutku napada također su odmarali, a tek kasnije se utvrdilo da je u neposrednoj blizini bila lešina jelena kojom se medvjed hranio. Moguće je da je zaštita plijena bila uzrok i ovog napada na Vratniku, iako ni to nije vjerojatno jer bi psi nanjušili lešinu u blizini.

“U svakom slučaju radi se o vrlo rijetkom scenariju napada medvjeda, posebno zbog činjenice da je žrtva napadnuta u dva navrata, što govori o upornosti medvjeda, kao i zbog toga što na području oko Vratnika dosad nismo imali evidenirane problematične medvjede", izjavio  je Huber.

Iako u napadima medvjeda na čovjeka postoje određeni uzorci, Huber ističe kako ove velike zvijeri, kao i ljudi i ostale životinje, imaju svoje osobnosti pa će neki reagirati znatno agresivnije od većine ostalih u sličnim situacijama. U konfliktnim situacijama s ljudima ipak prednjače ženke s mladima, kao i adolescentni medvjedi, koji su skloniji približavanju naseljima, izbjegavajući agresivne odrasle jedinke ili u potrazi za hranom.

U 15 godina zabilježena su 664 napada medvjeda na ljude, koji su najčešći uzroci?

“Manje je poznato da se ženke s mladuncima namjerno ponekad zadržavaju u blizini ljudskih naselja, kako bi zaštitile mladunce od napada odraslih mužjaka koji im nisu očevi, a koji se najčešće zadržavaju u područjima daleko od ljudi. Slično je i s mladim medvjedima koji su se tek odvojili od majki, izbjegavajući odrasle medvjede i tražeći hranu, zbog čega se mogu uputiti prema naseljima, što ih, nažalost, dovodi u konflikte s ljudima. Medvjedi koji se naviknu na prisustvo ljudi, kao i na nalaženje hrane u blizini naselja, najčešće su osuđeni na smrt. Pokušaji relociranja u takvim situacijama nisu uspijevali. Medvjeda koji se hranio na odlagalištu otpada u Delnicama smo uspavali, preselili ga na područje Bjelolasice, ali za samo pet dana se vratio natrag. U takvim slučajevima jedino rješenje je preventivni odstrjel, no oni su relativno rijetki pa ih imamo dva do tri godišnje”, pojasnio je Huber.

U Hrvatskoj 937 jedinki medvjeda

Prema jednoj međunarodnoj studiji u kojoj je sudjelovao i naš najpoznatiji poznavatelj zvijeri, profesor Đuro Huber, 90 tisuća puta veće su šanse da će vas napasti čovjek nego medvjed. Isto tako 160 puta veća je vjerojatnost da će vas ugristi pas.

Stručnjaci angažirani u realizaciji projekta LIFE DINALP BEAR za upravljanje i zaštitu populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama izračunali su da na teritoriju Hrvatske godišnje obitava od minimalno 793 do maksimalno 937 jedinki medvjeda. Stručnjaci angažirani na istom projektu izračunali da, ako je vjerojatnost poginuća čovjeka od napada medvjeda 1, onda je takva vjerojatnost za smrt od napada psa 67, pčela 180, groma 374, a od drugih ljudi čak 90.000. Također je u lovu rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda.

Brojnost i veličina populacije smeđih medvjeda prvi put procijenjena u Hrvatskoj

"Medvjedica koja vodi mlade u slučaju ugroze svog potomstva može započeti obrambeni napad. Najčešće je takav napad lažni – medvjedica se zaustavlja prije samog kontakta s čovjekom. Kada i dođe do kontakta, namjera medvjedice nije ubiti žrtvu (te je primjerice pojesti) nego je onesposobiti toliko da više ne predstavlja prijetnju njenim mladima. Nažalost, to može značiti vrlo ozbiljne ozljede s obzirom na snagu medvjeda i krhkost ljudskog tijela', navode stručnjaci.

Božo Nekić oporavlja se u riječkom KBC-u (ustupljena fotografija: Ivica Tomić/Novi list)

Za svođenje rizika od napada medvjeda na minimum, glavno je pravilo da se medvjeda ne smije iznenaditi, a ako se iznenadni susret ipak dogodi, potrebno je reagirati smireno i ovisno o situaciji (o čemu više možete pročitati u letku LIFE DINALP BEAR projekta  kojega na svojim stranicama objavljuje Hrvatski veternarski institute iz kojega navodimo:

Kako se ponašati u staništu medvjeda? Kao i sve divlje životinje, medvjedi ne vole biti iznenađeni. Imaju dobro razvijene osjete njuha i sluha pomoću kojih izbjegavaju ljude. Opće pravilo za izbjegavanje bliskih susreta s medvjedima je eliminirati element iznenađenja tako da najavimo svoju prisutnost. Naša prisutnost u staništu medvjeda ne bi smjela biti tako tiha da bi mogla iznenaditi medvjeda.

  • Budite primjetljivi, pogotovo kad se krećete kroz gustu vegetaciju ili nepristupačnim terenima.
  • Psa vodite na povodcu. Ako vaš pas naiđe na medvjeda, vjerojatno će pojuriti prema njemu, a potom ga dovesti do vas tražeći zaštitu.
  • Ako vidite medvjeda, ne prilazite mu niti ga uznemiravajte (npr. bacajući kamenje na njega). Ne hranite medvjeda, čak i ako izgleda mirno i znatiželjno.
  • Držite se podalje od medvjeda koji se hrani na nekoj lešini ili klaoničkim otpacima. U većini slučajeva medvjed će se povući od izvora hrane, ali također može odabrati da ga brani od uljeza.
  • Nemojte se približavati medvjeđem brlogu ili ulaziti u njega.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane ili bilo kakav organski otpad u šumi, njenim rubovima ili u neposrednoj blizini planinarskih domova. Sav otpad mora biti pohranjen u odgovarajućim kontejnerima nepristupačnim medvjedima ili odnesen sa sobom. Važno je da medvjedi ne povezuju izvore hrane s ljudskom prisutnošću, jer je to jedan od glavnih uzroka sukoba ljudi i medvjeda.

Što kada susretnete medvjeda?

  • Medvjedi u Europi ne napadaju ljude iz agresije, nego zbog straha ili osjećaja ugroženosti. Kad ugledate medvjeda iz daljine, povucite se polako u smjeru svog dolaska i dajte medvjedu dovoljno prostora da nastavi svoj put. Nikada nemojte bježati! Medvjedi mogu trčati brzinom i do 50 km/h. Uhvatit će vas u nekoliko metara, bez obzira na vrstu terena. Iznimka je kada ste u mogućnosti doći do sigurnosti (npr. automobila) u nekoliko koraka. Penjanje na stablo može pomoći - iako su medvjedi dobri penjači, rijetko će se penjati za vama.
  • Ako vam medvjed dolazi ususret, a još vas nije opazio, učinite se prepoznatljivima govoreći mirno i polako se povlačite. Medvjedi imaju osrednji vid, a moraju vas identificirati kao čovjeka. U isto vrijeme, dajte mu do znanja da ne predstavljate prijetnju. Medvjed će se najvjerojatnije odmah povući, no ipak nastavite pratiti njegovo ponašanje.
  • Ako naiđete na medvjeda u neposrednoj blizini (posebno ako je to ženka s mladunčadi): zaustavite se, ostanite smireni te se polako povlačite prema natrag bez naglih pokreta i vike. Ne bacajte kamenje niti bilo kakve predmete prema medvjedu. Medvjed koji se osjeća ugrožen može djelovati u samoobrani, pri čemu se povećava rizik njegove agresivne reakcije. U iznimnim slučajevima medvjed može izvesti lažni napad bez fizičkog kontakta s ciljem da udalji neželjene posjetitelje.
  • Ako vas medvjed napada, ne pokušavajte mu uzvratiti. Stanite mirno ili polako lezite na tlo licem prema dolje. Medvjed će se najvjerojatnije zaustaviti ispred vas i neće biti nikakva fizičkog kontakta. Međutim, teško je procijeniti želi li vas medvjed samo zastrašiti. Pretvaranjem da ste mrtvi, a prije nego što dođe do kontakta, možete pokazati medvjedu da niste prijetnja. Kad ležite na zemlji, stavite ruke oko vrata kako biste zaštitili glavu i lice. Budite pasivni. Pokušajte ostati što mirniji sve dok napad ne završi. Prije ustajanja provjerite je li medvjed još uvijek prisutan u vašoj neposrednoj blizini.
  • Nikada ne prilazite mladunčadi medvjeda, čak i ako izgledaju znatiželjni ili napušteni. Ako ih uočite, povucite se, jer njihova majka nije daleko.

Sve to lijepo piše na papiru, ali susret s medvjedom/medvjedicom “uživo” kakav je iskusio i jedva se spasio Božo Nekić, ipak je nešto drugo. Da se to dogodilo u Sloveniji tamo, kažu upućeni, ne bi tražili ostavku samo ministra zaštite okoliša nego i premijera. Možda i cijele slovenske vlade?!

Slovenskim stočarima prekipjelo - zbog medvjeda i vukova traže ostavku ministra

Podsjetimo, Sindikat slovenskih seljaka (SKS) nedavno je zatražio ostavku ministra za okoliš i prostor Simona Zajca kojega smatraju objektivno odgovornim za velike štete što ih poljoprivrednicima nanose medvjedi i vukovi.


Tagovi

Vratnik Božo Nekić Napad medvjeda


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi