Zvonimir Širjan ostaje na čelu Udruge Baby Beef

Održana je izborna Skupština Udruge za tov i uzgoj junadi Baby beef na kojoj je zaključeno da njezin dosadašnji predsjednik Zvonimir Širjan ostaje na njezinom čelu do kraja izbornog mandata, a to znači do jeseni, odnosno studenog ove godine.

"Nećemo se baviti sami sobom jer dugo čekamo intervenciju zbog pritiska jeftine ukrajinske pšenice u EU te isplatu potpora", kazao nam je Širjan, dan nakon održane skupštine u hotelu Antunović u Zagrebu.

Na jesen novi izbori

Naime, na zadnjoj godišnjoj Skupštini, koja je održana koncem prošle godine u Gudovcu, pred 70-ak skupštinara, najavio je povlačenje sa čelnog mjesta. On i dalje tvrdi da se po tome pitanju ništa nije promijenilo od tada. Ja se i dalje želim povući, ističe, jer i kad sam preuzimao ovu funkciju, prije dvije godine, bilo je dogovor da to bude na neko određeno vrijeme, odnosno privremeno.

Na naš upit jesu li gubici tovljača sada manji, a bili su, kažu, čak 70 centi ili pet kuna po kilogramu mesa u odnosu na prošlu godinu, odgovara da nažalost nisu jer je većina stočara kupila stočnu hranu još prošle jeseni. Ona je, napominje, tada inscenirano nuđena preko oglasa u više medija, od strane njezinih proizvođača po cijeni od čak 2,40 kuna na bazi suhog kukuruza, što je čak za 50 posto više nego sada.

Širjan: Ne možemo računati na stabilne cijene, ako proizvodnju nemamo u vlastitom dvorištu

Rezultat je da tovljači goveda već tri godine posluju s gubitkom, jer je nakon poremećaja na svjetskom tržištu uslijed pandemije došlo do enormnog povećanja cijene inputa za poljoprivrednu proizvodnju. Tu su i posljedice lanjske katastrofalne suše što je i do 50 posto smanjilo prinose žitarica u odnosu na normalne godine, ističe Širjan.

Schengen otvara vrata izvozu?

S druge strane, nitko od stočara nije uspio naći pšenicu po cijeni od 180 eura po toni na domaćem tržištu, već po osjetno većoj cijeni od 220 do 235 eura, što je 40 do 55 eura više od one što se spominje u medijima. Sve to je dodatno otežalo troškove uzgoja, koji su po kilogramu žive vage  lani iznosili 26,75 kuna, dok su prihodi po kilogramu, računajući i potpore, iznosili  23,33 kuna.

S obzirom da junad prodaju po prosječnoj kilaži od 500 do 700 kilograma, gubitak iznosi od 260 do čak 350 eura po grlu. Kako se čulo, udruga, koja okuplja više od 350 tovljača goveda, te čini 90 posto izvoza koji je do krize godišnje iznosio u vrijednosti 50 milijuna dolara, trebala bi znaku Hrvatska junetina – junad uzgojena na hrvatskim farmama hranom s hrvatskih polja, pripojiti znak Hrvatska kvaliteta, kako bi napravila iskorak u stvaranju prepoznatljivog brenda na tržištu.

Svjetlo na kraju tunela, mogao bi biti ulazak Hrvatske u Schengensku zovu jer tovljači očekuju indirektnu korist što se tiče očekivanog većeg broja turista, a i uvođenje eura bi trebalo značiti da više neće imati trošak konverzije.

Na kraju je zaključeno da je stočarstvu, kao okosnici razvoja ukupne poljoprivrede jedne zemlje, mjesto u centru strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).